1. Da, ima nešto i u genetici
Među davnim istraživanjima otkriveno je da neki ljudi imaju dupli ‘debeli gen’, a uz to i 60 posto više šanse da budu pretili. Nova su istraživanja na žalost pokazala da takvih gena vjerojatno ima i više.
2. Broj masnih stanica je predodređen
Liječnica sa švedskog Karolinska Instituta, Kirsty Spalding, kaže kako neki ljudi imaju duplo više masnih stanica od drugih. Bez obzira na brojne pokušaje mršavljenja ili ponovnog debljanja, taj se broj neće promijeniti. No Spalding kaže kako ih je bolje imati više nego manje jer se manji broj zbog punjenja masnoćama povećava, što nije dobro. Masne stanice stečene u adolescenciji ostaju za cijeli život.
3. Možete ubrzati metabolizam
Skandinavski tim u Helsinkiju ima i dobre vijesti. Čim se počnemo debljati, metabolizam usporava, ali to se može promijeniti redovnim vježbanjem.
4. Stres
Nerviranje i stres potiču želju za ugljikohidratima, a svi znamo kamo to vodi. Izbjegavajte brzu, masnu hranu i razne grickalice u takvim situacijama jer ćete za čas primijetiti negativne rezultate na vagi.
5. Početak svega
Neke su studije potvrdile da na težinu i probleme s kilogramima utječe i majčina prehrana. Stoga bi buduće majke trebale zdravo jesti kako njihova djeca jednog dana ne bi imala problema s težinom.
6. Spavanje
Američko Sveučilište u Chicagu studijom je potvrdilo da nedostatak sna loše utječe na glad odnosno smanjuje hormon leptin koji nam osigurava osjećaj sitosti i povećava grelin koji budi glad.
7. Partnerova težina
Studija objavljena u časopisu New England Journal of Medicine kaže da uz pretilog partnera i drugi popušta te se lakše deblja. Rezultati pokazuju da je to slučaj s 37 posto ispitanika.
8. Debljanje je poput virusa
Adenovirusi su odgovorni za niz bolesti, od disajnih puteva do probavnih problema. Tako je pronađena i poveznica s virusom debljanja na Univerzitetu Wisconsin gdje su kokošima ubrizgavali viruse i utvrdili da ih određeni sojevi debljaju.
9. Slatkiši stvaraju ovisnost
U studiji centra Monell Chemical Senses u Philadelphiji bilježili su reakcije mozga kada su ljudima pokazivali omiljenu hranu. Pokazalo se da mozak reagira na omiljenu hranu, što vjerojatno ima veze s hormonom dopaminom zaslužnim za ugodu.
10. Upala uha
Naučnik Derek Snyder s floridskog univerziteta otkrio je da upala uha ima veze s boljim apetitom. Upale mogu oštetiti okusne živce koji se kreću kroz sredinu uha. To može smanjiti sposobnost osjeta slatkoće i masnoće u hrani pa čovjek više jede.
11. Antioksidansi
Slobodni radikali u hrani zaslužni su za otvaranje apetita, a to znači da treba izbaciti brzu hranu i prebaciti se na raznovrsnu prehranu s puno povrća, voća i žitarica.
12. Odaberite bilo koju dijetu
Bez obzira koji tip prehrane odaberete kako biste smršali, svaka ima četiri osnovna pravila – jedu se cjelovite žitarice jer imaju više vlakana i čisti proteini, izbjegavaju se nezdrave masnoće, a tanjir stalno treba biti pun voća i povrća.