Na inicijativu ambasadora Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama (UN) Vasilyja Nebenzyja, planirana je organizacija online sastanka povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kojoj su trebali prisustvovati predsjednici vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini.
Poziv za učešće dobio je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji je odbio učestvovati u diskusiji jer je, kako je kazao, poziv trebao biti upućen Predsjedništvu BiH, koje je šef države.
"Pogrešan izbor učesnika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama", navodi se u pismu koje je Izetbegović uputio ruskom ambasadoru.
Podsjetio je Izetbegović na slične sastanke koje su sa predsjednicima stranaka pokušali organizirati predsjednici Hrvatske i Srbije, zaobilazeći i ignorirajući Predsjedništvo BiH.
"Smatram da se radi o namjernim pokušajima iz susjednih država da derogiraju instituciju Predsjedništva BiH te da značajan dio njegovih predstavničkih i drugih ovlasti prenesu na predsjednike tri političke partije, što nije u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, kojima je Predsjedništvo BiH, koje čine po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat, utemeljeno kao najviši organ državne vlasti koji ima isključivu ustavnu nadležnost međunarodnog predstavljanja BiH", poručio je predsjednik SDA, piše "Faktor".
Upozorio je da narušavanje ovih nadležnosti može imati vrlo negativne implikacije na sveukupnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je izvjesna šteta od ovakvih sastanaka veća od koristi.
"Zbog toga smatram da, kada institucije UN-a pozivaju predstavnike naroda i građana iz BiH, ne trebaju to raditi kroz asimetričnu i selektivnu formulu, ignorirajući pri tome cjelovitost institucija BiH", napisao je Izetbegović.
Podsjetio je Izetbegović da je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma strani koju je predvodio ratni zločinac Radovan Karadžić prepuštena dominacija na polovini teritorije BiH, na kojoj je prethodno proveden genocid i etničko čišćenje. Time je, smatra on, trajno dovedena u pitanje implementacija obaveza iz Aneksa VI i Aneksa VII.
"Danas, 25 godina poslije, nepravedna rješenja nisu uklonjena. Vlastima entiteta RS dopušteno je da glorificiraju politiku genocida i etničkog čišćenja, da negiraju presude Haškog tribunala kojeg je uspostavio UN, da slave i nagrađuju pravosnažno presuđene ratne zločince i da po njima daju imena institucijama, kao što je slučaj sa Studentskim domom na Palama, nazvanom po ratnom zločincu Radovanu Karadžiću", napisao je Izetbegović.
Ukazao je da sve vrijeme institucije entiteta RS gledaju na taj dio teritorije kao na vlasništvo srpskog naroda te da nikada nisu pokazali političku volju za uklanjanjem diskriminacije, osiguranjem poštivanja ljudskih prava za sve, kao ni omogućavanjem povratka protjeranom nesrpskom stanovništvu.
