U FOKUSU
Gaza Ukrajina Poplave

Intervju sa Amirom Murićem, ministrom zdravstva USK-a

Autor iz INTERVJU

- Ja nemam nikakvih primjedbi sa terena od pacijenata ili uposlenih u zdravstvu da je bilo ekscesa i da nije bilo rješavanja slučajeva koji su se javili u zdravstvene ustanove. Ima ustanova koje uopće nisu u štrajku. Naprimjer, Dom zdravlja Cazin, lječilište Gata, djelimično i Bužim – ističe naš sagovornik

Razgovarala : Muhiba Burzić

            Štrajk zaposlenih u zdravstvenim ustanovama Unsko-sanskog kantona ulazi u petu sedmicu, a još se ne nazire njegovo rješenje. O aktuelnostima vezanim za štrajk, te o drugim stvarima vezanim za zdravstvo našeg kantona razgovarali smo sa trenutno najkompetentnijom osobom kada je ova oblast u pitanju. Naš sagovornik Amir Murić, ministar zdravstva USK-a, dao je svoj osvrt kako na dešavanja vezana za štrajk, tako i na druga pitanja.

CAZIN.NET: – Nakon što je u četvrtak 6. oktobra odgođen sastanak pregovaračkog tima Vlade i Sindikata zdravstva zbog posjete Milorada Dodika USK-u, sastanak je upriličen narednog dana, dakle u petak 7. oktobra u 11 sati. No, ni tada nije postignut kompromis. Zašto?

Murić: – Sastanak je trajao dva sata, ali nismo uspjeli usaglasiti stavove sa Sindikatom tako da dogovor nije postignut. Ja sam ostao kod svojih stavova. Moram naglasiti da je Sindikat došao sa malo korigiranim zahtjevima, ali ti zahtjevi u konačnici ne mijenjaju puno. Taj njihov prijedlog se ne može realizirati u zakonskim okvirima. Ne možemo ići na promjenu Granskog kolektivnog ugovora jer ga još nismo ni prihvatili. Ako ga i  prihvatimo on se ne može mijenjati u kantonu nego na nivou Federacije između Federalnog ministarstva zdravstva i Unije sindikata.

CAZIN.NET: -Iako se o zahtjevima zdravstva govorilo i pisalo u medijima možete li ih ovom prilikom precizirati ?

Murić: -Prvi zahtjevi su bili da ljekar opće prakse prima dvije, a ljekar specijalista tri prosječne plate u Federaciji.  Ako bi se ta plata definirala onda treba reći da oni traže da osnovica bude u toj visini, poslije toga idu sva dodatna davanja, pa bi u konačnici ta plata ljekara izašla oko 5-6 hiljada maraka što nijedan budžet, pa ni naš kantonalni, ne može pratiti. Moram naglasiti da se sad plate kreću različito što zavisi od ustanove. Plata specijalista je oko 1.200 KM u više ustanova, a plata ljekara opće prakse oko 1.000 maraka. Plata bi, dakle, kada bi se prihvatili njihovi uslovi, išla 100 odsto u netu, a u brutu da ne spominjem.

Specijalistima 1.800, ljekarima opće prakse 1.500

CAZIN.NET: -Koliko je zdravstvo odstupilo od svojih prvobitnih zahtjeva?

Murić: - Plate specijaliste bi po toj matematici bile 1.800 KM, a ljekara opće prakse 1.500 KM. Ali, način na koji su to htjeli ostvariti nije u zakonskim okvirima izvediv i to je jedan od razloga zašto u to nismo ni mogli ulaziti, a predlaganjem Granskog kolektivnog ugovora mi na taj način rješavamo sve zaposlene u zdravstvu. U vezi s tim  moram naglasiti da je i drugi medicinski i nemedicinski kadar u nezavidnom položaju i da se i na njih mora misliti. Status svih zaposlenih u zdravstvu može se sistemski riješiti kroz spomenuti granski ugovor koji je važeći na nivou Federacije.

Saglasnost za Granski kolektivni ugovor

CAZIN.NET: -Vaš prijedlog je bio da se štrajk prekine i da se pregovori rješavaju u hodu. S obzirom da ni  do danas nije postignut dogovor, šta dalje?

Murić: - To ništa  ne mijenja u našim aktivnostima. Mi ćemo ići dalje u svom pravcu. Na sljedećoj sjednici Vlade USK-a dat ćemo saglasnost na taj Granski kolektivni ugovor i na taj način uvesti u pravo sve zaposlene u zdravstvu. I dalje ćemo nastojati pronaći rješenja i materijalna sredstva da poboljšamo materijalno stanje ljekara u USK-u. Mi s tim ne završavamo, ali na koji ćemo to način rješavati vidjet ćemo. Za iduću godinu isplanirali smo sredstva za Granski kolektivni ugovor, a ako se u međuvremenu sa ovim reformskim procesima nađe još dodatnih sredstava mi ćemo ih proslijediti prema platama zaposlenih u zdravstvu.

CAZIN.NET: – Ako se usvoji Granski kolektivni ugovor da li će biti jednake plate svih zaposlenika u zdravstvu na nivou Federacije?

Murić: – Još 2007. godine taj ugovor je usvojen na cijeloj teritoriji Federacije. Svaka kantonalna vlada koja je dala saglasnost oni su pristupili njegovom provođenju.To su učinile vlade svih kantona osim našeg. Iduće godine mi uvodimo to pravo i izjednačavamo plate svih zaposlenih u zdravstvu u USK-u i Federaciji. Činjenica je da se danas plate u našem kantonu razlikuju od ustanove do ustanove, dok su u ostalom dijelu Federacije plate iste prema spomenutom ugovoru.

CAZIN. NET: – Kolike bi plate ljekara trebale biti po tom ugovoru?

Murić: – Plate specijaliste bi bile 1.470 KM bez ostalih stavki, dakle to bi bila samo osnovica, a ljekara opće prakse 1.240 KM.

Bez naznaka ozbiljnog štrajka

CAZIN.NET: – Da li planirate sazvati vanrednu tematsku sjednicu Vlade USK-a, kako bi se to pitanje riješilo jer činjenica je da dok se Vlada USK-a i štrajkački odbor Sindikata zdravstva  „naduravaju“ trpe oni koji trebaju zdravstvene usluge?

Murić: - Moram naglasiti da obim štrajka nije onakav kakvim se prikazuje u medijima. Meni je žao što medijske kuće nisu obišle zdravstvene ustanove pa se same uvjerile u obim štrajka. Ovaj štrajk više je medijski štrajk gdje članovi Sindikata izlaze u javnost govoreći da će pooštriti štrajk. U globalu taj štrajk nema ni naznaka nekakvog ozbiljnijeg štrajka. Ja nemam nikakvih primjedbi sa terena od pacijenata ili uposlenih u zdravstvu da je bilo ekscesa i da nije bilo rješavanja slučajeva koji su se javili u zdravstvene ustanove. Ima ustanova koje uopće nisu u štrajku. Naprimjer, Dom zdravlja Cazin, Lječilište Gata, djelimično i Bužim.

CAZIN.NET: – Zašto zdravstvo u Cazinu nije u štrajku?

Murić: - Cazin je jedna od ustanova koja ima najbolje plate u USK-u i po svojim platama su negdje u ravnini tog Granskog kolektivnog ugovora. U Cazinu ljekari nisu svi u istom sindikatu, oni su podijeljeni u dva sindikata i vjerovatno iz razloga što je ovih manje i što nemaju neku snagu i ne žele sebe dovesti u tu poziciju da se nađu u problemima, pa su se solidarisali sa ostalim uposlenim ljekarima. Rade, ali im daju podršku. Dobio sam informaciju da oni neće učestvovati u štrajku jer nema svrhe više da se pregovara jer i dio ljekara ustvari smatra da su ovi zahtjevi preogromni u ovakvoj situaciji jer su finansijski neizvedivi.

CAZIN.NET: -Šta ćete kao ministar zdravstva poduzeti da se ova situacija riješi?

Murić: – Rekao sam da ću na prvoj sjednici Vlade predložiti davanje saglasnosti za Granski kolektivni ugovor. S tim bismo i definirali stupanje na snagu Granskog kolektivnog ugovora u našem kantonu. Dalje ćemo krenuti u obilazak zdravstvenih ustanova kako bismo razgovarali sa svojim kolegama i jasnije im predočili situaciju u USK-u. Upoznat ćemo ih i s tim šta ćemo poduzeti da bismo obezbijedili sredstva za narednu godinu. Ustvari, mi smo već obezbijedili sredstva, treba još da im predložimo u kojem pravcu treba da idu da bi mogli doći do svojih prava i boljih primanja od onih koja danas imaju.

Nedostaje od 150 do 200 ljekara

CAZIN.NET: – Kad već govorimo o zdravstvu, a s obzirom da ste najkompetentniji da govorite o njemu najprije zbog funkcije koju obavljate, recite kakva je po Vama kadrovska slika našeg kantona?

Murić: – Mi smo slični drugim kantonima kada je u pitanju kadrovski momenat. Naš kanton ima 301 ljekara. Gledajući na druge kantone nismo ni u boljoj, ni u lošijoj poziciji. Ljekara nedostaje cijeloj Federaciji jer dio ljekara nije ni zaposlen u zdravstvu već u farmaceutskim kućama. U svakom slučaju kadra fali. Da bi imali kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite nedostaje nam oko 150  do 200 ljekara.

CAZIN.NET: – Koji kadar je najdeficitarniji?

Murić: – Najviše je deficitarnog kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, znači ljekara porodične medicine. Poznato vam je da je ovo četvrti ciklus reforme u porodičnoj medicini koju provodi Federalno ministarstvo zdravstva. Prve dvije faze su bile izgradnja objekata u kojima se obavlja porodična medicina, treća je bila obuka ljekara porodične medicina i sad četvrta faza podrazumijeva popunjavanje opremom koja nedostaje po ambulantama porodične medicine. Ja moram reći da na našem kantonu ima registriranih 46 timova porodične medicina, a prema potrebama koje imamo trebalo bi da bude oko 150.

CAZIN.NET: – U čemu je prednost porodične medicine?

Murić: – Prednost je u samoj organizaciji rada. Ljekaru porodične medicine se javlja cijela porodica. Znači, ljekar se upoznaje sa problematikom cijele porodice. U porodičnoj medicini se ostvaruje bolje i obimnije provođenje preventivnih mjera. Moramo se odučiti toga da samo liječimo bolest , trebamo je i moramo prevenirati. Pored svakodnevnih poslova, porodična medicina mora davati preventivne mjere, obilaziti svoje pacijente, informirati ih o svim novim stvarima koje se dešavaju u zdravstvu. Kroz porodičnu medicinu moraju se planirati određeni tretmani koji nisu hitnog karaktera, da bi se rasteretio pritisak na primarnu zdravstvenu zaštitu. Cilj  je i da se previše ne koristi bolnička zaštita koja je dosta skuplja.

CAZIN.NET: – Potencira se prevencija, a iskustva jednog pacijenta iz Doma zdravlja Cazin govore  kako mu je rečeno da na svoju ruku ima pravo uraditi laboratorijske nalaze u roku od dvije godine i da tada neće platiti, te da ako to traži mimo tog perioda plaća. Je li to neko pravilo?

Murić: - Siguran sam da nema takvog pravila i ako je nekom ljekar dao takve podatke onda je netačno. Kad govorimo o laboratorijskoj dijagnostici  ja sam izdao dvije uredbe. Jedna je vezana za porodičnu medicinu i baš u toj uredbi stoji dodatak za pružanje laboratorijskih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Mi smo proširili paletu pružanja laboratorijskih usluga koji se sad mogu uraditi u Domu zdravlja Cazin, a da se ne plaćaju. Pacijenti koji su prije te usluge plaćali u Domu zdravlja Cazin sada ih ne plaćaju. Naprimjer, jedan dio nalaza za masnoću vadio se u bolnici, a drugi u Domu zdravlja. Sad smo to spojili, pa nalaze za jetrene probe, za bubrege, željezo koje se prije plaćalo sad se ne plaća. Ovim pacijent ima mogućnost da uradi veći broj nalaza u Domu zdravlja, a da ih ne plaća. Međutim, doktor je taj koji odlučuje koju vrstu laboratorijske pretrage treba uraditi. Naši pacijenti se moraju navikavati da je zdravstvo skupo i da vađenje nekih nalaza i druge dijagnostike koja nije neophodna u tom momentu kada se javi ljekaru košta. Treba da shvate da i oni moraju racionalno koristiti zdravstvenu zaštitu.

Ne (povjerenje ) domaćem zdravstvu?!

CAZIN.NET: – Zašto pacijenti zaobilaze domaće zdravstvo i kada imaju mogućnost traže pomoć van kantona ili čak države. Otkud nepovjerenje prema lokalnim zdravstvenim ustanovama?

Murić: – Možemo se nadovezati na prethodno pitanje. Mi moramo uzeti u obzir da je većina našeg stanovništva lošijeg materijalnog stanja i da su samim tim i lošijeg zdravstvenog stanja. Neimaštinu prati i bolest, pogotovo jer smo izašli iz rata iza kojeg su ostale posljedice i velik je pritisak na zdravstvene ustanove i na zdravstvenu zaštitu. Velike su gužve po našim zdravstvenim ustanovama, pa svi oni koji imaju više novaca idu dalje, ne zato što nemaju povjerenje u naše ljekare već zato što nemaju strpljenja da čekaju. Idu gdje to lakše mogu obaviti na jednom mjestu.

CAZIN:NET: -Ali, činjenica je da dijagnoze koje odnesu odavde najčešće završavaju u korpama za smeće!

Murić: -Ne mogu to potvrditi. Evo ja sam doskora radio u zdravstvu i moji su pacijenti išli na druga mjesta tražeći pomoć. Naši su pacijenti skloni da provjeravaju ono što im ljekar kaže i idu da bi se uvjerili da li je to što im je ljekar rekao istina. Na kraju, kad završe taj krug, opet se vraćaju u svoju matičnu ustanovu i počinju ozbiljno da prihvataju ono što su dobili od svog ljekara. Naravno, u većim centrima imaju i veće dijagnostičke mogućnosti i ne znači da ovdje nisu dobili ono što je trebalo nego nije imao dijagnostičku proceduru koju može obaviti na našem kantonu i onda mora ići dalje da traži pomoć. Moram reći da mi imamo i onih specijalista kojih nema u cijeloj Federaciji pa ni u okruženjima oko nas.

CAZIN. NET: – Naprimjer?

Murić: - Naglasit ću da se u Kantonalnoj bolnici rade punkcije štitne žlijezde,  punkcije dojke i gušterače, a to ne radi ni Sarajevo jer Klinički centar nema citologa. Planirali smo ove godine 15 specijalizacija i 8 subspecijalizacija čime bismo ojačali Kantonalnu bolnicu dr. Irfan Ljubijankić da možemo proširiti paletu usluga. Tako nećemo ni novac, ni pacijente slati van našeg kantona.

Kodeks ponašanja u privatnim

zdravstvenim ustanovama

CAZIN.NET: – Još jedna pojava primijećena je u zdravstvu, a to je da dio pacijenata poseže za privatnim ordinacijama jer im se tamo pruža kvalitetnija usluga, od toplijeg dočeka do dubljeg unošenja u problematiku. Čak to doživljavaju od istih ljekara koji rade i u javnoj službi i u privatnim ordinacijama. Činjenica je također da u privatnim ordinacijama ordiniraju ljekari iz Hrvatske.

Murić: – Vežemo se na isti problem. Zbog nedostatka kadra u našim ustanovama i velikog pritiska pacijenata naravno da su ljekari ljudi i da od tog silnog posla ne mogu biti ljubazni, jer imaju svoj život i preživljavaju nedaće ovoga društva. Kad završimo medicinu mi nastavljamo dalje edukaciju i za to je potreban novac, pa oni pored redovnog posla moraju naći dodatna primanja. Ali, kad dođu u privatnu zdravstvenu ustanovu tamo imaju drugačiji kodeks ponašanja jer je to privatna ustanova i imaju manje pacijenata pa se drugačije prema njima ophode. Kad bismo ljekare doveli u poziciju da imaju iste uslove kao u privatnim ustanovama onda bi to bilo isto. Ne sumnjam u moralne kvalitete nijednog svog kolege, a tamo gdje se pokaže da neko zloupotrebljava svoj rad u javnim ustanovama mi ćemo poduzimati mjere koje nam zakon omogućava. Prosjek pacijenata koji dolaze u javne zdravstvene ustanove je 50-60 pa vi ocijenite koliko se ljekar u osam sati može posvetiti svakom od njih.

CAZIN.NET: – Činjenica je da su neki slučajevi mita i korupcije u zdravstvu procesuirani. Imate li kakav program kako bi se suzbile ovakve pojave?

Murić: - Za zakonitost rada svake zdravstvene ustanove zadužen je njen direktor. Svaka ustanova ima komisiju za unutrašnju i stručnu kontrolu, ima etički komitet, ljekarsku komoru, imamo Sindikat ljekara i Ministarstvo zdravlja. Svako od koga je zatraženo da da novac za neku zdravstvenu uslugu to mora prijaviti da bismo mogli reagirati. Ako pacijent zbog učinjene usluge da ljekaru nekakav poklon, to se ne smatra korupcijom. Slično vam je kad učiteljice za Osmi mart i sl. dobiju poklon ili cvijeće. Zar ćemo i to smatrati mitom?

Dom zdravlja Cazin najbolje organiziran

CAZIN.NET: – Kakav je položaj Doma zdravlja Cazin u odnosu na ostale domove u USK-u?

Murić: – Reći ću da je Dom zdravlja Cazin jedan od najbolje organiziranih domova zdravlja. Čak mislim da bi disciplina za nijansu trebala biti slabija pa bi sve bilo uredu. Usluga je kvalitetna i na visokom nivou.

 

CAZIN. NET: – Štrajk je započeo 12. septembra i još traje. Vama najviše zamjeraju što ste nekad bili u čelnim sindikalnim redovima, a danas, kako kažu, nemate razumijevanja za njih. Kako na to gledate?

Murić: - Ja sam i ranije izjavljivao da nemam sukoba sam sa sobom. Radeći u Sindikatu zalagao sam se da poboljšamo materijalna i druga prava ljekara. I tada kada sam bio u štrajku nisam štrajkao nego sam davao podršku kolegama iz drugih ustanova koje su imale manje plate od naših. Radeći u Ministarstvu zdravlja ne mislim da sam izdao Sindikat i ljekare nego smatram da iz ove pozicije mogu na drugi način pomoći ljekarima, a to sam pokazao nudeći im Granski kolektivni ugovor koji im niko u posljednjih pet godina nije ponudio. Obezbijedit ću sredstva da se on može ispuniti. Mislim da sam dovoljno za njih uradio, a neću stati ni na tome jer ću pomagati i dalje. Mene su tu moje kolege izdale. Ja sam sa njima bio iskren, a oni su ono što sam im ja u individualnom i grupnom  kontaktu govorio o svojim aktivnostima i mogućnostima znali zloupotrijebiti jer su često izlazili u javnost i govorili da se ne slažu s mojim nezvaničnim prijedlozima i tako su znali sav moj trud potkopati. Ne zamjeram im jer znam da je sindikalna borba drugačija.

CAZIN.NET: – Ostavljam  vam mogućnost da kažete ono što Vas nisam pitala, a smatrate da je zanimljivo našim korisnicima! 

Murić: – Reći ću da je Nezavisni sindikat u zdravstvu sindikat koji je čitavo vrijeme mirovao i čekao da vidi šta ćemo mi napraviti tako da nismo imali problema sa drugima zaposlenima u zdravstvu jer oni čekaju da vide hoćemo li krenuti u pogrešnom pravcu kako bi i oni krenuli u štrajk. Nismo dozvolili da razdvojimo nijednog zaposlenog u zdravstvu bez obzira što su ljekari ti koji su nosioci poslova. Mogu reći  da nisam zanemario ni naše pacijente jer sam proveo niz aktivnosti koje će se pokazati kao ispravne i bolje za njih. Pored dvije uredbe koje sam dao mi ćemo obezbijediti da pacijenti koji daju krv za laboratorijsku analizu ne putuju u Bihać nego da je daju u matičnoj zdravstvenoj ustanovi, a ona će biti dužna da je preveze do centralne bolnice i isto tako vrati. Pustili smo u pogon i magnetnu rezonancu u USK-u, što je još jedan vid usluge. Radi već dva mjeseca. Tako zadržavamo sredstva ovdje. Za pacijente koji ne leže u bolnici ide odobrenje komisije kao i za CT, tako da nema liste čekanja, nego pretraga bude urađena za dva – tri dana. Prije su pacijenti čekali po mjesec i po za nalaze. Osim toga, pet specijalističkih disciplina će redovno dolazi u svaki grad jednom sedmično i pružati usluge, kao što su ortopedija, kirurgija, neurologija, interna medicina, oftalmologija i uho grlo nos. U petnaest dana će dolaziti specijalisti: onkolog, neurohirurg, urolog, dermatovenerolog, a možda i još neke discipline što će ovisiti o potrebama pacijenata. I u tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti proširili smo paletu zdravstvenih usluga, a sve kako bismo olakšali pacijentima.

CAZIN.NET: – U ime CAZIN. NET-a  zahvaljujem na razgovoru!

 

Ocjeni članak
0 (0 glasova)

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnicki racun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i ukljuci se u raspravu.

Cazin - Registriraj se




RK KRAJINA
PLAVA VEČER

Marketing

AMFORA OAZA PROSTOR DURMES INGPLAST KUGLANA LIMOMETAL

Anketa: Jeste li za gašenje ASDA i pripajanje SDA stranci?