Umjesto zabrane, predlažu alternativno rješenje koje će imati blaži efekat, poput povećanja nadnica za rad nedjeljom
Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u ponedjeljak, 22. 04. 2024. trebali bi, između ostalog, odlučivati o Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini prema kojem bi nedjelja trebala postati neradni dan za trgovine u FBiH.
Predlagač je Federalno ministarstvo trgovine na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem. Udruženja „Multi“ iz Tuzle i „Liberalni forum iz Sarajeva“ objavili su analizu predloženog zakona. Autori studije su Damir Bećirović, Dino Arnut, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić.
Povodom prijedloga o uvođenju zabrane rada nedjeljom čiji je predlagač Federalno ministarstvo trgovine na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, Udruženja „Multi“ iz Tuzle i „Liberalni forum iz Sarajeva“ objavili su analizu predloženog zakona. Autori studije su Damir Bećirović, Dino Arnut, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić.
Jedinstveni zaključak njihove studije je da se ne preporučuje uvođenje zabrane rada nedjeljom. Ukoliko to politički nije moguće, predlaže se alternativa koja će imati blaži efekat, poput povećanja nadnica za rad nedjeljom, a koja je vezana prije svega za izmjene Zakona o radu, a ne Zakona o trgovini.
Građani bi bili voljni raditi nedjeljom za veće nadnice
Nakon analiziranja četiri ekonomska apsekta zabrane rada nedjeljom, pravne analize i empirijskog istraživanja, istraživači su došli do zaključka da bi uvođenje ovakve mjere moglo utjecati na:
1. Pad broja zaposlenih u trgovini do 10%
2. Rast cijena u trgovini
3. Pad ostvarenog prometa, posebno za male trgovine
4. Smanjenje broja registrovanih malih trgovina i obrta
5. Pad BDP i pad prihoda od PDV-a
Također, analiza je pokazala da je upitna ustavnost navedenog rješenja, jer zakonodavac još uvijek nije dokazao koji su to benefiti za same radnike/ce, niti zašto je dobro diskiminirati jedne radnike/ce u odnosu na druge. Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine je sekularnog karaktera, tako da je teško argumentovati u korist zabrane rada nedjeljom, izuzev pozivanja na član 9. Ugovora između Svete stolice i Bosne i Hercegovine, ali i to samo za one radnike koji se deklarišu kao katolici.
Dva su ključna argumenta u prilog neustavnosti zabrane rada nedjeljom: ne postoji razlog zašto bi se nedjelja smatrala najboljim danom za odmor radnika i upitno (bez garancija) povećanje radničkih prava prema Ustavu BiH i FBiH ne može biti nauštrb kršenja preduzetničkih prava i sloboda.
Također, anketa koja je napravljena u okviru istraživanja pokazala je da svega 11,8% građana FBiH smatra da je rad nedjeljom najveći problem radnika u trgovini, dok su niska plata (24%) i neplaćanje prekovremenog rada navedeni kao najveći problemi zaposlenika/ca u trgovini. Iako je 75% ispitanika u anketi izjavilo da podržava zabranu rada nedjeljom, više od polovine ispitanika/ca (54,4%) izjavilo je da bi bili spremni/e raditi nedjeljom ako bi nadnica za rad bila viša za 50%. Pri tome, 64,9% onih koji već rade barem dvije nedjelje u mjesecu bi nastavilo raditi nedjeljom uz spomenuti uslov više nadnice za taj dan. Ovo pokazuje da bi odnos prema radu nedjeljom bio bitno drugačiji ako bi radnici koji rade na taj dan imali zagarantovane više dnevnice.
Tri moguća scenarija
U studiji se predviđaju i tri moguća scenarija do kojih bi dovela zabrana rada nedjeljom trgovinama u FBiH. Prvi scenarij je onaj pozitivni, da će se potrošači prilagoditi izmjenama zakona i planirati potrošnju tokom ostalih šest dana u sedmici, te da će se tome prilagoditi i turisti, dijaspora kao i građani susjednih zemalja koji dolaze u kupovinu u BiH. Po ovom scenariju neće doći do negativnog utjecaja na BDP. Javni prihodi ostat će isti. Općine i gradovi neće imati izraženih posljedica shodno zabrani rada nedjeljom. Svaka jedinica lokalne samouprave imat će identične efekte ove zabrane, bez obzira bila turistička ili ne.
Drugi scenarij je da potrošači djelimično prilagode svoje potrošačke navike. Dio potrošača će nastaviti nedjeljnu kupovinu i to u entitetu RS ili susjednim zemljama (uglavnom potrošači koji žive blizu državne granice - Srbija ili Hrvatska, kada su nedjelje radne), dio će se prebaciti na internet trgovinu, dok će značajan dio potrošača prilagoditi svoje potrošačke navike na način da će kupovinu obavljati tokom šest dana u sedmici - uglavnom subotom, koja bi postala dominantan dan za kupovinu. U ovom slučaju dio radnika izgubio bi poslove u velikim i malim trgovinama, te prešao u druge oblasti sa izuzećem - benzinske pumpe, pekare, ili pak kladionice i druge oblasti koje rade nedjeljom. Državljani Hrvatske i Crne Gore prestali bi obavljati nedjelju kupovinu u FBiH i uglavnom bi išli u entitet RS. Došlo bi do pada BDP-a i potencijalnih javnih prihoda u FBiH u komparaciji sa entitetom RS. Procjena je da će negativan utjecaj na BDP biti do 0.4% u prosjeku te da će doći do pada prihoda od PDV-a za FBiH. Pojedine općine i gradovi imali bi značajnije negativne efekte shodno zabrani rada nedjeljom. To su uglavnom turističke općine i gradovi, te one jedinice lokalne samouprave koje su blizu granici Republike Hrvatske.
Treći scenarij je da potrošači tokom nedjelje idu u entitet RS u kupovinu, kao i susjednu Hrvatsku (kada se radi nedjeljom) i Srbiju kako bi obavili nedjelju potrošnju. Većina potrošača obavljala bi veće kupovine tokom radnih dana i subote. Ovo bi najprije stvorilo izuzetan pritisak na radnike u trgovini koji bi podnosili fizički/psihološki teret navedenog. Svaki veliki trgovinski lanac otpuštao bi višak radne snage jer rade manji broj sati. Otpustilo bi se do 10% radne snage koja bi postala viškom. Dio radne snage u velikim trgovinskim lancima radio bi nedjeljom na poslovima koji ne ovise od prodajnog objekta - skladištenje, logistika i slično. Procjena je da bi negativan utjecaj na BDP bio viši od 0.4% u prosjeku, kao i pad prihoda od PDV-a za FBiH. Sve općine i gradovi imale bi značajnije negativne efekte shodno zabrani rada nedjeljom.
Prakse EU
Autori su također analizirali prakse Evropske unije po pitanju zabrane rada nedjeljom. Analizirane su ukupno 33 zemlje. Ne postoji jedinstvena politika ni direktiva EU po pitanju zabrane i reguliranja rada nedjeljom. Dok u nekim evropskim državama nedjelja ne uživa nikakav poseban status po pitanju zabrana ili ograničenja rada, u drugim postoji zabrana rada za većinu sektora ili pak stroga reguliranost broja radnih sati i sektora koji mogu poslovati taj dan. Ipak, generalno gledano evropske države pokazuju trend deregulacije rada nedjeljom i slabljene politika potpunih restrikcija i zabrana rada nedjeljom. Evropske države koje imaju zabranjen ili restriktivniji rad nedjeljom su: Austrija, Belgija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Kipar, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Poljska i Slovenija. Ipak i ove zemlje nisu u potpunosti restriktirale (zabranile) rad nedjeljom jer postoje izuzeci unutar njihovih regulacija.
Autori zaključuju kako je regulisanje rada nedjeljom kompleksna tematika koja zahtjeva više istraživanja poput ovih te da bi donosioci odluka trebali uzeti sve argumente u obzir o mogućim negativnim efektima prije bilo kakve značajnije intervencije koja može poremetiti tržište rada i cijelu ekonomiju u FBiH.
Kompletno istraživanje možete preuzeti na linku.
