BIOGRAFIJE ISTAKNUTIH BOŠNJAKA

Hasan Kafi Pruščak: Bošnjački mislilac koji je najavio propast Osmanskog carstva

Hasan Kafi Pruščak je naš najveći mislilac 16. stoljeća. On je najznačajnija ličnost u znanstveno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-prosvjetnom polju, te svojim zadužbinama od kojih neke…

Hasan Kafi Pruščak: Bošnjački mislilac koji je najavio propast Osmanskog carstva

Hasan Kafi Pruščak je naš najveći mislilac 16. stoljeća. On je najznačajnija ličnost u znanstveno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-prosvjetnom polju, te svojim zadužbinama od kojih neke postoje i danas. Njegovo književno djelo o uređenju države i društva još 1824. godine prevedeno je na francuski jezik, pa je Pruščak od tada postao zanimljiv mnogim znanstvenicima, istočnim, našim i zapadnim.

Hasan Kafi je rođen u Pruscu 1544. godine. Književno ime Kafi ili Kafija uzeo je 1580. godine. Pošto je svršio početne nauke u Bosni, otišao je u Carigrad. Na studijima u Carigradu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu. 1583. je imenovan za kadiju prusačkog kadiluka. Dr. Amir Ljubović navodi da je Hasan Kafi Pruščak “napisao, koliko je za sada poznato, sedamnaest djela iz različitih znanstvenih oblasti i vjerskih disciplina, a predmet njegovog posebnog interesovanja su bili politika, filologija, pravo, spekulativna teologija i logika.”
Napisao je poznato djelo „Ogledalo za Prinčeve“ – pomodnu raspravu o vlasti, kao i spisak bošnjačkih učenih autora. Iz oblasti logike/filozofije, Pruščak je napisao dva, svjetski priznata i veoma poznata djela: „Kafijin Kompendijum iz Logike“ (1580.) i „Komentar Kafijina Kompendijuma iz Logike“ (stručno obrađen komentar na prvo djelo napisan 1583). Oko 1580. godine, napisao je kratku filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi čelebi.

Sultan tražio prevod Pruščakove knjige

Godine 1591. odlazi na hadž u Meku i na tom putovanju se sreće sa mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju i počinje predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svijetovne znanosti. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: “Temelji mudrosti o uredjenju svijeta” (1596.), moralno-politički spis kojim je želio da ukaže na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali pošto je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici preporučili su Kafiju da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. godine.

U svom stručnom naučnom stvaralaštvu, Hasan Kafi Pruščak je isto tako napisao više djela i brošura iz akaida u kojima pojašnjava osnovne postavke akide ehli sunneta vel džema'ata. Ta djela su, pojašnjava Dr. Zuhdija Adilović, odigrala veliku ulogu u osvješćivanju muslimana u tadašnjoj Bosni i susjednim predjelima. Dr. Adilović ističe da je jedno od najznačajnihih djela Hasana Kafije “Svjetlo Istinske Spoznaje o Temeljima Vjerovanja”, u kome je dao komentar na poznatu poslanicu iz akide čuvenog imama Tahavija.

Upravo je Hasan Kafi taj koji je predskazao propast Osmanske Carevine zbog toga što se tadašnja carska elita odala ponašanju koje se u Islamu smatra nemoralnim. Pruščak je imao hrabrosti ukazati na pravo stanje stvari u državi, te jasno i glasno iznijeti svoja kritička mišljenja i konkretne prijedloge za uspješno prevazilaženje tih problema. On je tvrdio da je polazna tačka u renesansi i napretku tadašnjeg osmanskog društva ispravno i čvrsto vjerovanje, kao osnova opšteg društvenog morala.

Ostavio mnogobrojne vakufe

Foto: Džamija Hasana Kafi Pruščaka

Ličnim pismom sultan mu je dao prušacki kadiluk kao doživotnu mirovinu pod uslovom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije ovog imenovanja, Kafi je živio i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela.

Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske u štabu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina.

Nažalost, autobiografija ovog veliko bošnjačkog alima je nepotpuna. Ne postoje pouzdani podaci o većem dijelu njegova života, a posebno o njegovim zadnjim godinama. Zna se da je Hasan Kafi Pruščak u svom rodnom mjestu podigao džamiju, medresu, mekteb, han, a do svojih vakufa doveo je vodu s vrela udaljenog oko šest kilometara od Prusca.

Umro je 1615. godine. Ukopan je u turbetu koje se nalazi pod krovom medrese u kojoj je predavao svojim učenicima. Njegovi originalni rukopisi su se na volšeban način našli u muzejskim zbirkama Istanbula, Pariza, Beča, Berlina, Bratislave, Lajpciga, Dresdena i Kaira.

 

 

(Izvor: Akos.ba/Almir Mehonić)