BIH

U FBiH nema osam vrsta lijekova za oboljele od karcinoma, FZZO tvrdi da je problem Zakon o javnim nabavkama

Nabavka i finansiranje lijekova sa Liste Fonda solidarnosti, na kojoj se nalaze i lijekovi za liječenje malignih neoplazmi, u nadležnosti je Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Zavod finansira nabavku 67…

U FBiH nema osam vrsta lijekova za oboljele od karcinoma, FZZO tvrdi da je problem Zakon o javnim nabavkama

Nabavka i finansiranje lijekova sa Liste Fonda solidarnosti, na kojoj se nalaze i lijekovi za liječenje malignih neoplazmi, u nadležnosti je Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Zavod finansira nabavku 67 lijekova iz grupe citostatika sa više od 157 različitih oblika i jačina. Direktorica Zavoda Novka Agić priznaje da povremeno dolazi do nestašice pojedinih citostatika, što je već danima slučaj u bolnicama širom FBiH.

Prema informacijama koje smo dobili od FZZO-a, trenutno deficitarni lijekovi su Karboplatin 50 i 150 mg, Cisplatin 50 mg, Vinkristin i Tioguanin i ugovorni dobavljači nemaju pouzdanu informaciju o isporuci. Isporučeno je 10 komada lijeka Leuprorelin 3,75 mg, a isporuka preostalih količina očekuje se u roku od sedam dana, dok je do kraja sedmice planirana isporuka lijekova Gemcitabin 200 mg i 1000mg. Početkom naredne sedmice planirana je isporuka lijeka Temozolamidi, dok bi određena količina lijeka Imatinib mesilat trebala biti isporučene u četvrtak, a ostatak naredne sedmice.

"Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH obavezan je provoditi postupke javnih nabavki za svaki lijek u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i potpisati ugovore o nabavci i isporuci lijekova s ugovornim dobavljačima. Nakon potpisivanja ugovora o nabavci i isporuci lijeka, Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača u slučajevima kada je lijek deficitaran pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela drugog proizvođača. Dakle, primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavkama limitira Zavod u postupanju u slučaju deficitarnosti lijekova", kazala nam je Agić. 

Ističe da problem deficitarnosti uzrokuje i činjenica da se skoro svi lijekovi iz grupe citostatika uvoze od proizvođača iz Evropske unije, Kanade, Japana i SAD-a te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH isuviše malo da bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. S obzirom na to da priprema serija lijeka za tržište BiH proizvođačima nije prioritet, dobavljači imaju probleme u proceduri uvoza. Agić tvrdi da se proizvođači često povlače sa tržišta BiH pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registrovanog lijeka i time je otežana njihova nabavka.

"Nestašicama lijekova pogoduje i finansijsko poslovanje Zavoda imajući u vidu činjenicu da nedostatak sredstava u Fondu solidarnosti, iz kojeg se i finasira nabavka pomenutih lijekova, onemogućava stvaranje optimalnih zaliha u zdravstvenim ustanovama u kojima se koriste ovi lijekovi, za jedan duži period. Dešava se i da su lijekovi uvezeni u BiH, međutim, u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, obavezna je kontrola kvaliteta svakog uvezenog lijeka koja za prvu seriju traje i 15-20 dana, tako da je u tom periodu moguća pojava deficitarnosti lijekova, jer se u skladu s propisima nijedan lijek ne smije staviti u promet bez nalaza o kvalitetu lijeka", navodi direktorica FZZO-a. 

Zavod, prema njenim riječima, poduzima sve u okviru svojih nadležnosti da se u što kraćem roku otklone uzroci nestašica. 

"Jedna od mjera je da za citostatike koji imaju registrovane generičke paralele Zavod ugovornim dobavljačima daje saglasnost za privremenu isporuku lijeka drugog proizvođača, ali i dalje ostaje naprijed navedeni problem obaveze Zavoda da nabavku vrši isključivo od ugovornog dobavljača. Kontinuirano sarađujemo sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva s kojom je postignut dogovor da se prilikom kontrole kvaliteta prioritet da kontroli kvaliteta za lijekove iz grupe citostatika. Kao krajnje rješenje vršimo refundiranje troškova pacijentima za nabavljene citostatike s Liste lijekova Fonda solidarnosti u vrijeme deficitarnosti", tvrdi Agić. 

Dodaje da ovakva situacija nije prihvatljiva te da je određena deficitarnost prisutna ne samo za lijekove koje finansira Zavod iz sredstava Fonda solidarnosti, nego i za lijekove koji se finansiraju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

 

(Izvor: Klix.ba)