''Dugogodišnji pušači imaju teže oblike COVID-19''

.
Glavni grad BiH svake godine, od novembra do februara, među najzagađenijim je u svijetu, a s proljeća, pa sve do početka ljeta zrak je zagađen polenima, naročito neurbanih biljaka, što dodatno komplikuje cijelu sliku. Sve to, kaže za Faktor prof. dr. Bakir Mehić, šef Klinike za plućne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), doprinosi da bh. prijestolnica polako postaje sredina neugodnog življenja.

''Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su da je 14 posto svih prijevremenih smrti povezano sa zagađenjem zraka. Tu se prvenstveno misli na one pacijente koji već boluju od određenih bolesti, prije svega disajnog i kardiovaskularnog sistema, dok je šest posto povezano sa karcinomima pluća'', dodaje Mehić.

Zagađen zrak u Sarajevu, ali i nekim drugim bh. gradovima poput Tuzle i Zenice, decenijski je problem, a višegodišnja izloženost ambijentalnom zagađenju doprinosi, kaže Mehić, i povećanju broja oboljelih od karcinoma pluća.

Kako bi zaštitili zdravlje, Mehić građanima savjetuje da se u periodima visoke koncentracije zagađenog zraka što manje izlazi vani.

''Zbog pandemije naređeno je nošenje maski, što je dobra navika i u vrijeme zagađenog zraka. Oni koji imaju problema sa disajnim organima te kardiovaskularni bolesnici, naročito oni koji boluju od koronarnih krvnih sudova, ako moraju izaći neka nose i dvije maske jer se radi o vrlo sitnim česticama. Vakcinisati se obavezno protiv gripe, jer je gripa daleko ozbiljnija infekcija disajnih puteva u odnosu na bakterijske infekcije, jer na određen način u cjelosti "ogoljava" respiratorni sistem. Naši pacijenti znaju da, pored vakcine protiv gripe, preporučujemo i pneumokoknu vakcinu koja je dobrodošla u sprečavanju zaraze od streptokokus pneumonije (Streptococcus pneumonia) koji je domicilni stanovnik naših prostora'', naglašava Mehić.

Ističe da zagađen zrak doprinosi komplikaciji i kod zaraženih COVID-19, koju je, kako kaže, teže liječiti sada nego u ljetnom periodu.

''Dosadašnja iskustva nam govore da dugogodišnji pušači imaju teže oblike COVID-19 i uspješnost liječenja kod njih slabija je nego kod nepušača. I oni koji su više izloženi aerozagađenju sigurno je da će se teže boriti sa COVID-19. Rekao bih da je pušenje plus aerozagađenje loša kombinacija koja ne obećava uspjeh u liječenju kako COVID-19, tako i drugih respiratornih oboljenja''. zaključuje Mehić.

Izvor: