Mnogi ljudi primjećuju jesenju depresiju, koja se zapravo s medicinskog stanovišta ispravno naziva sezonski afektivni poremećaj. Pogađa 1-3 posto odraslih i može značajno smanjiti kvalitet života.
Promjene raspoloženja
Ovaj poremećaj, kaže dr. Slobodan Nogo, spec. psihijatar, načelnik Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Sarajevu, dijeli karakteristike s velikim depresivnim poremećajem.
- Glavna razlika, prema psihijatrima, jeste u tome što simptomi ovog poremećaja prate specifičan sezonski raspored koji se obično javlja tokom jesenskih i zimskih mjeseci s potpunom remisijom u proljeće i ljeto. Kod depresije se javljaju gubitak energije, smanjenje interesovanja, promjene apetita, problemi sa snom i koncentracijom itd. - navodi dr. Nogo.
Međutim, dodaje, kod ove varijante sezonske depresije češći je umor, povećava se količina sna, povećava se apetit, posebno u odnosu na hranu bogatu šećerima, i samim tim debljanje.
- Mnogi ljudi prolaze kroz kratke periode kada su tužni, ponekad ove promjene raspoloženja počinju i završavaju s promjenom godišnjih doba. Ljudi mogu početi da se osjećaju snuždeno kada dani postanu kraći u jesen i zimu, a počnu se osjećati bolje u proljeće, kada se dnevno svjetlo produži - upozorava dr. Nogo.
U nekim slučajevima ove promjene raspoloženja su ozbiljnije i mogu utjecati na to kako se osoba osjeća, razmišlja i upravlja svakodnevnim aktivnostima.
Sezonski poremećaj
Ako primijetite značajne promjene u svom raspoloženju i ponašanju kako se godišnja doba mijenjaju, možda patite od sezonskog afektivnog poremećaja, ili neke vrste depresije.
Manjak sunčeve svjetlosti
Sunčeva svjetlost, govori psihijatar, utječe na područje mozga koje se zove suprahijazmatsko jezgro. Ovo jezgro se nalazi u hipotalamusu i odgovorno je za funkcije kao što su san, rad srca i krvni pritisak, apetit, regulacija težine i seksualne funkcije.
Manjak sunčeve svjetlosti može dovesti do depresije.
Važno je da ne postavljate dijagnozu sami sebi
Melatonin, govori dr. Slobodan Nogo, specijalista psihijatar, ključna je hemikalija za koju se zna da utječe na obrasce spavanja. Također može igrati ulogu u pokretanju sezonskog afektivnog poremećaja.
- Ovo može biti jedan od faktora koji izazivaju letargiju i pospanost. Porodična historija poremećaja raspoloženja ili drugih oblika depresije povećava rizik za razvoj problema. Glavni simptomi su umor, problemi s koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka, želite da plačete, ali ne možete, a nekad se javljaju samoubilačke misli koje uvijek treba shvatiti ozbiljno - navodi dr. Nogo.
Psihijatar ističe kako je veoma važno da ne postavljate dijagnozu sami sebi. Ako imate simptome depresije, posjetite svog ljekara radi detaljne procjene.
- Ponekad fizički problemi mogu uzrokovati depresiju, ali u drugim slučajevima simptomi su dio složenijeg psihijatrijskog problema. Stručnjak za mentalno zdravlje obično može procijeniti vaš obrazac simptoma i utvrditi imate li jesensku depresiju ili drugu vrstu poremećaja raspoloženja - govori dr. Nogo.
