Ervin Bibanović je savjetnik federalnog ministra za poljoprivredu Šemsudina Dedića. Bibanović je ranije kratko bio ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Imenovan je 2016. a već 2017. smijenjen je sa grupom ministara u Vladi USK-a. Ubrzo nakon smjene imenovan je za Dedićevog savjetnika i taj posao obavlja i danas. Prošle godine kao član Stranke demokratske akcije bio je kandidat za vijećnika u Bihaću. Potpredsjednik je Gradskog odbora SDA Bihać.
Prije nekoliko dana Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog komisije imenovao ga je za člana Ureda za žalbe BiH, podružnica Banja Luka.
Jedan od članova komisije za izbor članova bio je i Dedićev i Bibanovićev stranački kolega Asim Sarajlić. Iz Predstavničkog doma u ovu komisiju imenovani su Sarajlić, Predrag Kožul i Snježana Novaković-Bursać.
I DF U UREDU
Larisa Demirović bila je aktivna članica predizborne kampanje Demokratske fronte. "Moj predsjednik" - napisala je uz jednu od fotografija sa predsjednikom DF-a Željkom Komšićem. Prije nekoliko dana Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na prijedlog komisije imenovao ju je za članicu Ureda za žalbe BiH, podružnica Sarajevo.
Larisa Demirović na poziciju stručnjaka za javne nabavke i izvođenje javnih radova u Sarajevu dolazi iz kompanije Lukas Nakić iz Tuzle. Kao jedan od uslova za imenovanje na ovu poziciju u konkursu je traženo stručno znanje iz oblasti javnih nabavki, tržišne konkurencije, javnih prihoda, direktiva EU kojima se reguliraju javne nabavke... Odabrana kandidatkinja na poziciju u Uredu, prema prijavi, u kompaniji Lukas Nakić radila je kao – referent za prodaju i nabavu. U opisu radnih zadataka napisat će: samostalni rad sa dobavljačima, kreiranje i ispostava narudžbenica, izrada ponuda i profaktura… itd.
Ona sada sa pozicije referenta dolazi na mjesto u Uredu, gdje će sa ostalim kolegama odlučivati o žalbama na javne nabavke vrijedne stotine miliona KM.
MOGU LI ČLANOVI UREDA BITI STRANAČKI LJUDI?
Ova (stranačka) imenovanja uskoro idu na potvrdu u Dom naroda Parlamenta BiH i, ukoliko prođu, značajno će dovesti u pitanje nezavisnost i nepristrasnost Ureda za žalbe BiH.
Ali i zakonitost:
- Funkcija članova URŽ-a nespojiva je s bilo kojom drugom posrednom ili neposrednom, stalnom ili povremenom dužnosti, sa izuzetkom akademskih, naučnih ili publicističkih aktivnosti – navedeno je u Zakonu o javnim nabavkama.
Imenovanje su u Parlamentu Federacije problematizirali i neki zastupnici (Dragan Mektić, Mirjana Marinković-Lepić). Mektić je u pitanje doveo način bodovanja kandidata i različit broj bodova koji su im dodijeljeni prilikom ocjene intervjua.
Predsjednica Komisije koja je provela imenovanja Snježana Novaković-Bursać odgovorila mu je kako ne poznaje pravne procedure i kako se Komisija nije trebala baviti žalbama.
- Ovaj izbor bi trebalo ispitati tužilaštvo – poručio je Dragan Mektić u sali Parlamenta.
Materijala za istragu bilo bi u prethodnom izboru, onom iz novembra prošle godine. Tada je Parlament BiH imenovao članove URŽ-a u Sarajevu. Konkursna komisija tada je primila brojne prijave na proceduru i izbor kandidata, ali nijedna od njih nije ozbiljno razmatrana.
Jedna od najkonkretnijih odnosila se na treći reizbor članice Nikoline Silak, što je u suprotnosti sa odredbama Zakona o javnim nabavkama, koji dozvoljava samo dva mandata članova. Za komisiju je to bio zakonit izbor jer je u prvom mandatu ona izabrana po tada važećem Zakonu o javnim nabavkama koji nije ograničavao broj mandata, a već u narednom mandatu po Zakonu o javnim nabavkama koji je donesen 2014. i prema kojem je dozvoljen samo jedan reizbor.
To tumačenje dobili su od sekretara domova naroda u Parlamentu BiH, tvrdio je nedavno predsjedavajući Komisije za izbor Adil Osmanović:
- Novi zakon stupio je na snagu u maju 2014. i od tada se njoj počinju brojati mandati.
Tumačenje nekih pravnih odredbi i nedoumica dobili smo od sekretara domova naroda – rekao je Osmanović za Žurnal. Komisija je nakon tih tumačenja zaključila da nema pravnih prepreka za izbor.
Ali sekretari domova naroda Marin Vukoja i Gordana Živković za Žurnal su tada rekli kako Komisija za izbor uopće nije tražila mišljenje od stručnih službi Parlamenta, nijednog doma.
Tako se žalbe koje podnose učesnici u proceduri u potpunosti obesmišljavaju, jer je i mogućnost pravne zaštite gotovo isključena, s obzirom da materijalnim propisima nije data mogućnost podnošenja pravnih lijekova na odluke zakonodavnog tijela.
Ured za razmatranje žalbi u Sarajevu, prema zakonu o javnim nabavkama, odlučuje o žalbama za vrijednost nabavke u iznosu većem od 800 hiljada KM.
Agencija za javne nabavke i Ured, podsjećali smo i ranije, dvije su institucije od kardinalne važnosti za transparentan i zakonit proces javnih nabavki. U BiH se godišnje za javne nabavke potroši oko tri milijarde KM. Procjene NVO sektora su da se, u prosjeku, ukrade milijarda.
Ovakvim izborom članova ureda koji odlučuje o žalbama u oblasti javnih nabavki taj iznos će vjerovatno biti i viši.
