Ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini Guillaume Rousson izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da odlazak mladih pokazuje da Bosna i Hercegovina ne daje dovoljno šansi, posebno naobrazovanijim.
Komentarišuću političku i ekonomsku situaciju u BiH, Rousson je ocijenio da ona nije zadovoljavajuća, ali i da ekonomija pokazuje određene znakove poboljšanja.
Rousson je za naš portal govorio i o Danima frankofonije koji će trajati do kraja ovog mjeseca, osvrnuo se i na važnost euroatlanskih integracija za BiH i zemlje Zapadnog Balkana, kao i na potencijalne investicije iz Francuske u BiH.
Dani frankofonije traju od polovine do kraja ovog mjeseca. Kakvi su vaši utisci do sada, šta vas je posebno dojmilo i kakva su očekivanja do kraja mjeseca?
Dani frankofonije su ponovo uspješni u Bosni i Hercegovini. Nekoliko ambasada zemalja članica Frankofonije, kao i Francuski institut u BiH, organizuju od 16. do 31. marta brojne događaje s područja filma, muzike, književnosti itd. Ove godine, Dani frankofonije se održavaju u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Maglaju.
Za ovo četvrto izdanje Dana frankofonije, i u okviru događaja Ukus Francuske koji predstavlja francusku komponentu u ovoj sedmici frankofonije, nekoliko restorana je u svoju ponudu uvrstilo francuski jelovnik za jedinu takvu večeru u ovoj godini.
Reakcije koje dobijamo su vrlo pozitivne. Ovi događaji nisu rezervisani za one koji govore francuski jezik. Frankofonija također predstavlja kulturnu raznolikost i razmjenu, a od toga svi imamo koristi.
Dosta se govori o tome kako pojedine zemlje Zapadnog Balkana sporo napreduju ka EU. Koliko je realno da BiH, Srbija i Crna Gora uđu u EU do 2025. godine?
Evropska komisija je objavila u februaru novu strategiju za sve zemlje Zapadnog Balkana. Ovo je važan dokumenat, koji potvrđuje podršku Evropske unije proširenju na ove zemlje, kada za to budu spremne. Francuska se slaže sa ovim pristupom, na šta je i podsjetio predsjednik Macron u Trstu prošle godine.
Mediji su se fokusirali na 2025. godinu, ali u isto vrijeme ne podsjećaju da se radi o teorijskom roku. U stvari, sve će zavisiti od konkretnog napretka svake od zemalja pojedinačno na približavanju evropskim normama, posebno na polju vladavine prava. Oni koji ostvare najveći napredak možda će se moći pridružiti 2025. godine, ukoliko nastave sa reformama.
Bosna i Hercegovina danas ne spada među najnaprednije zemlje na putu ka Evropskoj uniji. Suviše je vremena izgubljeno, pogotovo zbog često nepotrebnih svađa. Ipak tokom posljednjih mjeseci, nekoliko važnih etapa je pređeno, kao što je predaja odgovora na upitnik Evropske komisije. Ali se mora implementirati još mnogo reformi.
Kako općenito gledate na političku i ekonomsku situaciju u BiH?
Ta situacija mi se ne čini zadovoljavajućom. Odlazak mladih pokazuje da Bosna i Hercegovina ne daje dovoljno šansi, posebno naobrazovanijim. Što se tiče ekonomije, mislim da počinjemo vidjeti znakove poboljšanja. Reforme započete 2015. godine još nisu u potpunosti provedene, i još uvijek ne daju potpuni efekat, ali već omogućavaju preduzećima da lakše dišu.
Što se tiče političke situacije, žao mi je zbog nedostaka duha kompromisa, koji obilježava političko funkcionisanje u Evropskoj uniji. Političke stranke suviše često blokiraju jedna drugu, a ne nude rješenja. Izbori u oktobru 2018. ne trebaju služiti kao izgovor za napuštanje reformi koje su potrebne stanovnicima. Nadam se da će naredni mjeseci bit iskorišteni u njihovu korist.
Pojedini analitičari i zapadni zvaničnici upozoravaju na rastući uticaj Rusije u BiH koja je trenutno jedna od rijetkih balkanskih zemalja koja nije članica NATO-a. Može li se stoga očekivati ubrzanje u prijemu BiH u NATO?
NATO je 2010. godine ukazao na to da se akcioni plan MAP može aktivirati nakon knjiženja vojne imovine. Proces približavanja NATO-u zavisi prije svega od uloženih napora same Bosne i Hercegovine.
U međuvremenu, saradnja sa NATO-m se nastavlja, kao npr. na području poboljšanja kapaciteta oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Može li u narednom periodu biti unaprijeđena saradnja između BiH i Francuske u oblasti investicija i kako?
Ima francuskih investicija u Bosni i Hercegovini, posebno u poljoprivredno-prehrambrenom području i inženjeringu, ali to je nedovoljno. Nedavno je francuska grupacija Accor otvorila nekoliko hotela u sarajevskoj regiji. To je pozitivan razvoj, koji pruža norme francuskog kvaliteta turističkoj ponudi BiH.
A kako bi se privuklo više francuskih investicija, čini mi se da se mora poboljšati ekonomski ambijent: on obeshrabruje neka preduzeća koja bi se mogla zainteresovati za potencijal Bosne i Hercegovine.
Rješenje je sigurno u potpunoj implementaciji reformske agende kako bi se poboljšala vladavina prava i struktura ekonomije. Francuska preduzeća uvijek cijene kvalitetno pravosuđe i izostanak korupcije.
Šta će biti najviše u fokusu vašeg djelovanja u BiH u narednom periodu?
Francuska će i dalje biti aktivna na brojnim područjima. Nastavićemo da pratimo Bosnu i Hercegovinu na putu ka Evropskoj uniji, zajedno sa našim evropskim partnerima. Naša bilateralna saradnja će se nastaviti. Na inicijativu Francuske ambasade, jedna stručnjakinja iz muzeja Louvre posjetiće Zemaljski muzej u cilju jačanja saradnje između ove dvije institucije.
Također ćemo organizovati seminar o borbi protiv krijumčarenja umjetninama sa nekoliko domaćih aktera. Naša saradnja je aktivna i na polju unutarnje sigurnosti. I na kraju, nakon Dana frankofonije, ambasada i Francuski institut u Bosni i Hercegovini nastaviće da podstiču kulturnu saradnju između Francuske i Bosne i Herecgovine.
