Osmanska vlast smatrala je urbanizaciju dijelom imperijalne misije islamizacije i civiliziranja osvojenih zemalja. Osmanska vizija urbanog prostora centralno mjesto predviđala je za islamske vjerske, kulturne, obrazovne i upravne institucije, a dosta prostora ostavljala je i za nemuslimane, njihove bogomolje i institucije posredstvom kojih su zarađivali. U takvom pristupu urbanizaciji svoje mjesto pronašli su i spomenici memorijalne arhitekture, kod nas poznatiji kao turbeta, koji, osim historijskog, imaju i religiozno značenje.
Bihaćka turbeta prkose din dušmanima i zubu vremena (FOTO)
