Home

Čemu služe zakržljali dijelovi tijela - umnjaci, slijepo crijevo?

17 Sep

Čemu služe zakržljali dijelovi tijela - umnjaci, slijepo crijevo?

Nekada su važnu ulogu u našem organizmu imali svi ovi dijelovi tijela, i umnjaci i trtica i mišići vanjskog uha. 

U budućnosti bi mogli izgubiti mali nožni prst jer nam ne treba pri hodanju, kažu stručnjaci .

Umnjak

Koja je svrha umnjaka, osim zagorčavanja života nedužnim ljudima? Bolno ih je pustiti da se mukotrpno probijaju na površinu razmičući susjedne zube, a bolno ih je i izvaditi. Nekoć su bili korisni jer je ljudima trebalo više kutnjaka za žvakanje tvrdog povrća i mesa. Zbog napretka u pripremi jela i omekšavanju namirnica, umnjacima je značaj opao.  Još su dvije okolnosti učinile umnjake suvišnima, odnosno gnjavažom: ljudska se čeljust smanjila i suzila prostor za njihov rast, a poboljšana oralna higijena produžila je život ostalim kutnjacima. 

Slijepo crijevo

Ovaj se organ, poznat i kao apendiks, nalazi na spojnici tankog i debelog crijeva, ali ne igra nikakvu ulogu u ljudskoj probavi. 
Stručnjaci vjeruju da je slijepo crijevo sudjelovalo u probavi kad se čovjek hranio ponajviše biljkama. 
Taj je organ i dalje važan kod biljojeda, no ljudima je uslijed promjene prehrane postao (gotovo) suvišan.  Istraživanje provedeno 2009. pronašlo je naznake da slijepo crijevo skladišti dobroćudne bakterije koje pomažu protiv dijareje. 
Dok ovi rezultati ne budu ponovljeni u novim istraživanjima, ovaj će organ ostati samo sinonim za bolnu upalu i hitnu operaciju.  

Mišići vanjskog uha

Od ušne školjke do okolnih kostiju protežu se mišići vanjskog uha, koji omogućuju osobitim pojedincima da strižu ušima i zabavljaju prisutne. Kod modernog su čovjeka ti mišići zakržljali, no kod naših su predaka bili dobro razvijeni. 

Služili su im da miču ušima u raznim smjerovima radi boljeg hvatanja okolnih zvukova - kao što majmuni, mačke i mnoge druge životinje čine i danas. Kako se čovjek udaljavao od divljine, tako je manje ovisio o istančanom sluhu koji bi ga upozoravao na opasnost. 

Treći kapak

Ostaci prozirnog trećeg kapka, poznatog i kao Plica semilunaris, vidljivi su u unutrašnjem kutu oka kraj suznog kanalića.  Psi, ptice i gmazovi mogu navući treći kapak preko oka da ga zaštite od vlage ili prašine, a da pritom i dalje vide.  Iako ljudima nije potreban za vid ili preživljavanje, treći kapak ipak ima namjenu: prilikom pomicanja oka, osigurava otjecanje suza i uklanja razne čestice. Ako ste hodali plažom po vjetru, znate na što mislimo. 

Krajnici

Dugo se vjerovalo da je ovaj par organa beskoristan i da je samo izvor smetnje jer se može bolno upaliti.  Liječnici su tvrdili da krajnici ili mandule skupljaju bakterije i ostatke hrane pa ih je najbolje odstraniti.  U novije je vrijeme otkriveno da krajnici stvaraju imunosne stanice i tako pomažu u svladavanju bolesti.  U prilog tome govori i istraživanje koje je pokazalo da ljudi bez krajnika češće traže liječničku pomoć nego oni koji ih imaju.  Također, navodno oni kojima su odstranjeni krajnici imaju veći rizik od debljanja. 

Trtica

Trtica ili repna kost zaostatak je iz vremena kad su naši daleki prethodnici imali repove. Nalazi se na samom dnu kralježnice i sastoji se od triju do pet kralježaka, koji mogu biti odvojeni ili spojeni. Svrha je repa pomoć pri održavanju ravnoteže, što je osobito važno ako naglo mijenjate smjer kretanja. Moderni ljudi ne moraju toliko često manevrirati kao naši preci u divljini pa sasvim dobro održavaju ravnotežu i bez repa. Ipak, evolucija ga nije uklonila u cijelosti.  Dapače, na embriju između petog i osmog tjedna raste nešto nalik repu, ali se ta tvorevina prije rođenja stapa s kralježnicom. 

Tjelesna dlaka

Dlake na glavi, poznate i kao kosa, pomažu zadržati toplinu po niskim temperaturama, obrve sprječavaju znoj da nam se slijeva u oči, a dlake na muškom licu igraju ulogu u spolnoj privlačnosti. Ali, koja je svrha dlaka po tijelu i udovima?  Dok su prije izuma odjeće služile kao prirodna zaštita od hladnoće, danas koriste jedino industriji brijaćih aparata i drugih sredstava za uklanjanje dlaka. 

Mišići podizači dlake

To su mali mišići spojeni glatkim vlaknima s folikulama dlaka. Kad se ti mišići stegnu, uzrokuju podizanje i uspravljanje dlaka, što obično nazivamo kostriješenjem. Osim za zagrijavanje, ono je služilo još ponečem: antropolozi vjeruju da su nakostriješene dlake činile čovjeka naizgled krupnijim, što mu je navodno pomagalo u tjeranju grabežljivca.  Zanimljivo je da se i danas kostriješimo kad smo preplašeni ili nam je hladno. 

Muške bradavice

Bradavice se javljaju na svakom fetusu u prvih 60 dana nakon začeća, prije nego što se razviju spolna obilježja.  Kod nositelja kromosoma Y tada u akciju stupa testosteron, koji uzrokuje rast muških spolnih organa, ali ne dira već prisutne bradavice. Budući da bradavice muškarcima uglavnom ne smetaju, priroda ih nije dirala pa su opstale.

Budućnost anatomije

Ako nas prije ne zadesi apokalipsa, izgledno je da će se ljudska anatomija mijenjati i tokom idućih desetaka tisuća godina.  Dr. Matthew Skinner, paleoantropolog sa Univerziteta u Kentu, iznio je predviđanja o daljnjoj evoluciji homo sapiensa ovisno o okolnostima u kojima bude živio. 

 

(Izvor: Avaz)

 

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top