Bahrudin Beširević – profesor historije

Home

Bahrudin Beširević – profesor historije


Intervju s gosp. prof. Bahrudinom Beširevićem –   profesor historije u II srednjoj školi Cazin, bivši direktor u istoj instituciji, koautor knjige ( nastavnog materijala) Jugoslavija između Istoka i Zapada – „Obični ljudi u neobičnoj zemlji“, član Euroclia- Evropskog udruženje nastavnika i profesora historije, član i drugih strukovnih i međunarodnih udruženja, učesnik velikog broja međunarodnih konferencija i projekata.
Razgovarala : Emina Sivić
CAZIN.NET:   Činjenica jeste da je znanje danas najbitniji resurs,  a da bi se usavršavali kao ličnost potrebno je proći niz koraka, prvenstveno stepenice obrazovanja. U BiH se već duže vrijeme provode razne reforme da bi se približili EU tokovima, među tim uslovima je i reforma obrazovanja..
Po Vama, kakva  je situacija u obrazovanju danas?

Prof. Beširević: Mi danas moramo razgraničiti obrazovanje uopće i obrazovni sistem, jer se danas smatra da je obrazovanje cjeloživotni proces kod svakog čovjeka dok je obrazovni sistem rezultat određenog okvira, interesa, tendencija, tradicije, itd. Puno je značajniji obrazovni sistem kakav je kod nas, u našoj državi jer nepisano je pravilo da je obrazovni sistem ogledalo svake države i zalog te države za budućnost. Današnja situacija u našem obrazovnom sistemu je poprilično teška. Razlog te situacije je komplikovano uređenje, ekonomska situacija, posljedica agresije na našu zemlju, infrastruktura  ali i pored toga postoje svijetli i uspješni primjeri proistekli iz tog samog obrazovnog sistema.
Cazin.net: U čemu se kod nas ogledaju reforme obrazovanja, šta im je cilj, koje su kočnice njihovog razvoja i napretka ?

Prof. Beširević: Obrazovanje kod nas je trenutno u tranziciji jer se na svim nivoima provode određene reforme, počev od osnovne škole uvođenjem devetogodišnje osnovne škole, zatim reforme srednje škole kroz implementaciju projekata FARE, zatim EU VET I i EU VET II, pa do provedbe Bolonjskog sistema na fakultetima. Sad je drugo pitanje koliko mi te reforme kvalitetno realizujemo. Cilj reformi je približavanje tokovima EU, te stvarenje kompatibilnosti i mobilnosti kadrova na čitavom prostoru Evrope. Problem implementacije jeste infrastruktura, educiranosti kadra, nedovoljne pripreme za sam ulazak u proces reformi, a kada je u pitanju naša država tu je i problem kroničnog nedostatka sredstava za provedbu tih reformi. Danas se opravdano postavlja pitanje koliko zaista nam trebaju te reforme zbog načina na koji se provode. Pogledajte samo problem Bolonje gdje ponekad mislim da ni sami profesori nisu dovoljno upućeni da mogu dati osnovne informacije vezane za tu reformu, njen cilj i način provedbe.
Cazin.net: Kažu da je najbolje se kloniti znanja od kojeg koristi nema? Kad je naš obrazovni sistem u pitanju, šta mislite koliko je zastupljeno takvo znanje? Zastarjela literatura, malo istraživačkih radova, slabo praćenje novih trendova? Također, smatrate li Da se mladima pruža dovoljno prilika da pokažu svoj potencijal ili ga naše obrazovanje guši? Smatrate li da to uzrokuje inertnost kod mladih ljudi, pasivnost….

Prof. Beširević: Naš obrazovni sistem je rezultat konfuznog uređenja naše države jer u BiH danas imamo 12 ministarstava obrazovanja ( 10 kantonalnih i 2 entitetska) i sam taj podatak dovoljno govori. Jednako tako u toku je smjena generacija, čime se otvara mogućnost i prostor mladim, obrazovanim ljudima da pokažu sve svoje kvalitete. Nažalost, naš obrazovni sistem nije do kraja razrađen i mladi ljudi počesto kad završe s obrazovanjem završe na birou za zapošljavanje. Jednako tako morate uzeti u obzir i činjenicu da i sami mladi ljudi kao da danas ne shvataju situaciju, ta neka pravila tržišne ekonomije, da je završen fakultet samo ulaznica za posao, te da tek tada počinje prava edukacija i afirmacija, ne shvataju da se sami moraju da izbore za svoj status. Ponekad kad gledam sva ta dešavanja vezano od srednje škole, fakulteta  vjerujte, nisam vidio da se mladi ljudi, studenti,  žale zbog nečega. Kada bi to neko gledao sa strane stekao bi dojam da je kod nas sve odlično, međutim u svim zemljama, struka kojom se bavim me uči da su studenti bili ta nova pokretačka snaga društva sa novim kreativnim idejama, novom energijom. Zatim, danas kod nas većina studenta su pragmatični zbog nekih sitnih  sinekura  ili obećanja bilo kojih političkih stranaka te zbog toga počesto znaju zalutati u te vode zbog nekih sitnih interesa, činjenica jeste da je kod nas ekonomska situacija takva kakva je, da se mladi ljudi ne mogu odmah profilirati, da ih ne čeka odmah radno mjesto ali poenta svega toga i poruka mladim ljudima da se moraju izboriti za svoja prava i napraviti ambijent ugodnog življenja gdje će moći artikulirati svoje interese jer ti mladi koji su na fakultetima za 3-5 godina će biti nosioci ovog našeg društva.
Cazin.net: Odnos Evrope i BiH kad su u pitanju obrazovanje, te određeni  procesi?

Prof. Beširević: Svi znamo da je na BiH izvršena brutalna agresija, ništa nije pošteđeno pa ni sam obrazovni sistem, svi znamo da je Evropska unija  preko Evropske Komisije, Vijeća Evrope i drugih evropskih institucija učestvovala u konsolidaciji i unapređenju samog obrazovnog sistema u BiH. Činjenica je da su rađeni mnogi međunarodni projekti i da su mnogi danas u toku implementacije. Mislim da moramo biti dio svega toga jer smo u Evropi, opet moje promišljanje vezano za to je da ne trebamo pod svaku cijenu prihvatati sve što dolazi sa bilo koje strane, trebamo prije svega da napravimo obrazovni sistem a kroz njega društvo koje će da  bude po našoj mjeri a ta naša mjera neće nimalo odudarati i kositi se sa kompletnom Evropskom unijom, evropskim društvima i njihovim standardima. Nakon agresije je prošlo 15 godina i lagano slabi interes EU za nas, ali mi moramo shvatiti da smo mi ti koji se moraju uhvatiti u koštac sa svim tim problemima a EU će u svakom slučaju biti tu kad su u pitanju pristupni fondovi, finansije, projekti, znači mi moramo koristiti te resurse koje nam daje Evropska unija, ali nosioci svega toga kada su u pitanji ciljevi, zadaci i realizacija-  moramo biti mi.
IMAG0197
Cazin.net: Član ste Evropskih strukovnih udruženja, možete li nas detaljnije uputiti u rad, kakve su aktivnosti rađene ?

Prof. Beširević: Da, član sam nekoliko evropskih strukovnih udruženja, prije svega tu moram naglasiti da sam član EUROCLIA i EUROCLIA HIP ( Historija i Povijest) i uz njihovu svesrdnu pomoć sam  koautor  knjige odnosno nastavnog materijala „Jugoslavija između Istoka i Zapada – Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji 1945-1990.“ i kroz sav taj rad na međunarodnom planu čovjek jednostavno profilira sebe, stječe nova iskustva i znanja. Preko tih različitih projekata upoznao sam gotovo većinu tih obrazovnih sistema u suradnji s  evropskim asocijacijama gdje sam vidio kako oni funkcioniraju, počev  od  V.Britanije, Nizozemske, Danske, Skandinavskih zemalja, zemalja Centralne Evrope, a ono što je posebno bitno,  zahvaljujući  EUROCLIO-u, tom evropskom udruženju historičara, ovdje u regionu smo imali veliki broj predavanja, radionica, edukacija, direktno  na terenu sa ljudima iz struke i ta iskustva su neprocijenjiva i uvidio sam da BiH kroz  mlade ljude, kroz timski rad ima veliki inteklektualni potencijal koji je relativno neiskorišten.
Cazin.net: Šta je od toga urodilo plodom, osjeća li se pomak u dovoljnoj mjeri, koji su krajnji rezultati?

Prof. Beširević: Sam pokazatelj da smo mi kao tim, jer u današnjoj konstalaciji odnosa sve važne stvari se prave timski i ovdje se moram pohvaliti s cjelokupnim bosansko-hercegovačkim timom mladih i uspješnih ljudi,  sa tim projektima smo uspjeli da obiđemo cijelu BiH, da organizujemo veliki broj seminara i stručnog usavršavanja u BIH, da se upoznamo u oba entiteta, da ukažemo na nove tendencije, predstavimo tokove u samoj struci, domete, to je  veliki uspjeh, bili smo u situaciji da u Doboju, Bihaću, B.Luki,Tesliću, Mostaru, Sarajevu i drugim gradovima BiH da okupimo oko100 –njak ljudi(u svakom gradu) iz struke i gdje otvoreno razgovaramo o svim problemima,vršimo edukaciju koristeći ta iskustva i određena saznanja koje su nastala kao rezultat našeg rada i rada sa obrazovnim sistemima  EU .
Cazin.net: Od svih problema koji se vežu za obrazovanje, na što bi ste stavili akcenat, na koje nedostatke?

Prof.Beširević: Prateći i baveći se reformom obrazovanja, problematikom udžbeničke građe , moram reći da su osnovni nedostaci tih reformi, njihova ad hoc provedba, nedovoljna priprema za tu reformu,  financijska sredstva  za provedbu  reforme, infrastruktura nam je očajna, to moramo priznati. Kad je Cazin u pitanju imamo infrastrukturno sređene dvije srednje škole „ Gimnaziju “  i „ Medresu “, ali to je samo nepuna 1/3 ukupnih potreba. Imamo npr. II srednju školu koja radi u vrlo teškim uslovima i kad vidite  to stanje, neopremljene kabinete, provedbu reformi i  projekata teško je izvesti, s druge strane moramo reći da postoji  neki mentalni sklop iz bivšeg sistema koji teško pristaje na promjene. Moram istaći i problem univeziteta, konkretno USK-a, od Bihaća do B. Luke, imamo nekih 6 menadžmenata i krajnje je vrijeme da se izvrši akreditacija tih fakulteta, jer dolazimo do problema koliko zaista kvalitetan kadar izbacuju ti fakulteti,  da li je bitan kvalitet, kvantitet ili nešto drugo. Ipak, smatram da je najveći problem kompletnog obrazovanja standardizacija i kriteriji.
Cazin.net: Prema novom  pristupu obrazovanju, bitne stavke u obrazovanju su otvorena komunikacija, debatni centri, seminari, razna predavanja, razmjena i protok informacija, znanja, širom regije pa i u inostranstvu, čime se stvara  kvalitetan kadar. Ima li napretka kod nas?

Prof. Beširević: Definitivno napretka ima, ali ne onom željenom brzinom kojom mi hoćemo. Zašto? Pa moramo znati da je obrazovni sistem ogroman i trom sistem, jako je teško izvršiti te kvalitativne promjene. Međutim, u radu s mladim ljudima uviđam da imamo velik potencijal, kvalitetne ideje, stavove, učenike i studente  koji su kompetetntni i koji se mogu nositi u znanju,vještinama i kompetencijama sa evropskim  generacijama učenika, studenata i njihovim obrazovnim sistema. Štoviše, rezultati pokazuju da naši učenici postižu zavidne rezultate  iz raznih oblasti na međunarodnom planu.
Ali često imamo ograničavajući faktor u infrastukturi, te financijskim sredstvima jer da bi vi organizovali debatni centar, razna predavanja, da bi vršili razmjenu iskustava, organizujete seminar i dovedete predavače, stručnjeke u određenoj oblasti za to su potrebni uslovi i određena sredstva .Moramo pronaći način da  afirmišemo uspješne  mlade ljude,  smatram  da ne posvećujemo dovoljno pažnje ni medijske pozornosti mladim ljudima i njihovim rezultatima.
Cazin.net: Razmjene studenata i školovanje u stranim zemljama? Da li to i kako kod nas funkcionira?

Prof. Beširević: Nažalost, ne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo.
Na prvom mjestu stavljam standard naših građana jer ponekad studentima  jedini način da odu u te razmjene jesu ti međunarodni projekti finansirani od stranih vlada, s tim da ima  nešto i nedefinsano kad su u pitanju srednje škole i univerziteti, što to nije regulisano  pravnim aktima , formom kako i na koji način da učenici koji žele da odu u razmjenu to i realizuju i što to  mnogim obrazovnim  institucijama stvara problem, a zaista moramo tome težiti jer je to način i modalitet obrazovanja u EU, te približavanju našeg sistema EU standardima.
Cazin.net: Čime motivirati mlade ljude kada se uzmu o obzir podaci sa biroa za zapošljavanje?

Prof. Beširević: Pa samom tom činjenicom, to im treba da bude motiv da i dalje rade na sebi, jer će kvalitet na kraju pobijediti. Nažalost, to su crni podaci i kad vidim te statistike, mada one nisu samo vezane za obrazovanje već za sve segmente našeg života, vidimo da je socijalna slika uzrukovna ekonomskom krizom jako teška. Opet, stajališta sam da država mora iznaći način da ti ljudi odrade pripavnički staž, da im se pruži šansa  i mogućnost zaposlenja. Počesto mislim da živimo u vremenu kada dolazi do velike hiperprodukcije kadrova ..Kad pogledamo samo koliko je npr. pravnika, ekonomista na birou USK-a dok s druge strane imamo i kronični nedostatak  inžinjera elektrotehnike, profesora matematike,i još nekih zanimanja- trebalo bi konačno uvezati potrebe privrede, društva, lokalne zajednice i da se zajedno s univerzitetima i srednjim školama za svaku godinu vrši projekcija potreba tog društva, tj. moraju same institucije  sistema surađivati na tom polju i razraditi zajedničku strategiju snimanjem cjelokupe situacije, a privatni i javni sektor bi trebao da apsorbuje te kadrove.
Cazin.net: Vaše područje djelovanja je usmjereno na očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa. Što je ostalo od kulturno – historijske baštine BiH? Kakav je naš odnos prema njoj, kakav je odnos naše vlasti? Ponekad mi se čini da nam drugi ljudi više poštuju kulturno-historijsku baštinu nego mi sami, nas kao da uvijek vuče prokletsvo „ tuđa trava je uvijek zelenija“? Maćehinski se odnosimo prema našem bogatstvu, kako Vi to doživljavate?

Prof. Beširević: Kad govorimo o kulturno – historijskom naslijeđu u BiH , moram istaći da smo mi prebogati. Zbog burne historije, civilizacija, kultura koje su iza sebe ostavili brojne tragove i pečate, počesto volim reći da mi u BiH nismo svjesni koliko smo bogati, zaista ne znam šta je ljepše da li prirodno ili kulturno – historijsko naslijeđe. Ovdje ću se zadržati na našoj općini.
Kad vidimo koliko je tih prirodnih ljepota, starih gradova, koliko je tih materijalnih ostataka koji svjedoče o bivstvovanju ljudi na ovim prostorima od predhistorije do danas, to je ogromno bogatstvo, ogroman potencijal za razvoj turizma tj. ekonomski  resurs za ovu lokalnu zajednicu.Vidim da nas otkrivaju turisti iz raznih država, svjedoci smo da malo- pomalo vidimo posjete Starom gradu Ostrožcu, kući Nurije Pozdreca, posjete cazinskoj džamiji, slikanja turista zgrada iz A-U perioda, starih gradova, tradicije, gdje zaista imamo šta ponuditi. Kad govorimo o kulturno –historijskom naslijeđu to su: materijalni ostaci, pisani ostaci, usmena epigrafika, vojni aspekt ovog kraja, gastronmija, običaji, nošnja, a to je danas jedan od bitnih ekonomskih standarda svake države  i mislim da u tom pogledu imamo pokazati šta Bosni, regionu tako i svijetu, moramo  samo više raditi na prezentaciji i osmišljavanju te ponude.
Imamo ovdje jednu ljepotu, to je Stari grad Ostrožac, mnogi su njime hodili, vidim to divljenje kod raznih posjetioca i turista kad dođu u taj prekrasan ambijent. Pogledajte samo naše rijeke, od Une, Mutnice, Korane, zelenilo i taj položaj, mislim da u tom segmentu lokalna zajednica mora nešto učiniti i u perspektivi više investirati.
Cazin.net: Inače kakve su aktivnosti u javnom zivotu naše lokalne zajednice, postoje li određeni projekti i radi li se na njima?

Prof. Beširević: Kad govorimo o općini Cazin, planiramo napraviti zavičajni muzej. Imamo  priču koja još nije završena vezano za kuću Nurije Pozderca koja je eklatantan primjer bosanske arhitekture, kuća je jako značajna i predviđena za muzejske sadržaje. Imamo i zgradu stare gimnazije gdje su planirani određni kulturni sadržaji, tako da imamo tih projekata koji će upotpuniti i turističku ponudu s jedne strane a biti će i polazna tačka za iskorak u tom naučnom smislu odnosno istraživanju prošlosti ovog kraja.
Ovdje moram spomenuti manifestaciju „Maleta 2010.“  koju obilježavamo  zajedno s austrijskim i talijanskim vlastima. Otvorili smo i spomenik u Žegaru- Bihać, poginulim A-U vojnicima, a centralna manifestacija održana je u Cazinu.
Ovom prilikom bih pohvalio  gosp.Muhameda Hamdu Delalića i njegov tim koji  rade na afirmaciji i vrednotama historijskog naslijeđa i to je najbolji pokazatelj kako i na koji način se preko kulturno-historijske suradnje povezuje Cazin, USK, s gradovima i regijama  u Evropskoj uniji,  konkretno u ovom slučaju  s Italijom i Austrijom. Već počinjemo pripreme za“ Maletu 2011“ koja će se održati u Italiji.
Cazin.net: Šta mislite o Cazin.net- u?

Prof. Beširević: Upravo Cazin.net kao portal je pokazatelj te globalizacije i otvorenosti jedne sredine, te sinergije mladih ljudi koji su ušli u te evropske tokove da neke stvari lokalnog značaja iznesete u javnost, informacije koje se tiču naše države ili  značajnih procesa u svijetu plasirate putem portala. Pohvalio bih vaš rad jer naravno, kao građanin Cazina redovno pratim Cazin.net i samo bih vam zaželio sreću u budućem radu.
Cazin.net: Hvala i u ime našeg internet portala zahvaljujem što ste izdvojili vrijeme i na ugodno obavljenom razgovoru.

Intervju s gosp. prof. Bahrudinom Beširevićem –   profesor historije u II srednjoj školi Cazin, bivši direktor u istoj instituciji, koautor knjige ( nastavnog materijala) Jugoslavija između Istoka i Zapada – „Obični ljudi u neobičnoj zemlji“, član Euroclia- Evropskog udruženje nastavnika i profesora historije, član i drugih strukovnih i međunarodnih udruženja, učesnik velikog broja međunarodnih konferencija i projekata.Po Vama, kakva  je situacija u obrazovanju danas?Prof. Beširević: Mi danas moramo razgraničiti obrazovanje uopće i obrazovni sistem, jer se danas smatra da je obrazovanje cjeloživotni proces kod svakog čovjeka dok je obrazovni sistem rezultat određenog okvira, interesa, tendencija, tradicije, itd. Puno je značajniji obrazovni sistem kakav je kod nas, u našoj državi jer nepisano je pravilo da je obrazovni sistem ogledalo svake države i zalog te države za budućnost. Današnja situacija u našem obrazovnom sistemu je poprilično teška. Razlog te situacije je komplikovano uređenje, ekonomska situacija, posljedica agresije na našu zemlju, infrastruktura  ali i pored toga postoje svijetli i uspješni primjeri proistekli iz tog samog obrazovnog sistema.Cazin.net: U čemu se kod nas ogledaju reforme obrazovanja, šta im je cilj, koje su kočnice njihovog razvoja i napretka ?Prof. Beširević: Obrazovanje kod nas je trenutno u tranziciji jer se na svim nivoima provode određene reforme, počev od osnovne škole uvođenjem devetogodišnje osnovne škole, zatim reforme srednje škole kroz implementaciju projekata FARE, zatim EU VET I i EU VET II, pa do provedbe Bolonjskog sistema na fakultetima. Sad je drugo pitanje koliko mi te reforme kvalitetno realizujemo. Cilj reformi je približavanje tokovima EU, te stvarenje kompatibilnosti i mobilnosti kadrova na čitavom prostoru Evrope. Problem implementacije jeste infrastruktura, educiranosti kadra, nedovoljne pripreme za sam ulazak u proces reformi, a kada je u pitanju naša država tu je i problem kroničnog nedostatka sredstava za provedbu tih reformi. Danas se opravdano postavlja pitanje koliko zaista nam trebaju te reforme zbog načina na koji se provode. Pogledajte samo problem Bolonje gdje ponekad mislim da ni sami profesori nisu dovoljno upućeni da mogu dati osnovne informacije vezane za tu reformu, njen cilj i način provedbe.Cazin.net: Kažu da je najbolje se kloniti znanja od kojeg koristi nema? Kad je naš obrazovni sistem u pitanju, šta mislite koliko je zastupljeno takvo znanje? Zastarjela literatura, malo istraživačkih radova, slabo praćenje novih trendova? Također, smatrate li Da se mladima pruža dovoljno prilika da pokažu svoj potencijal ili ga naše obrazovanje guši? Smatrate li da to uzrokuje inertnost kod mladih ljudi, pasivnost….Prof. Beširević: Naš obrazovni sistem je rezultat konfuznog uređenja naše države jer u BiH danas imamo 12 ministarstava obrazovanja ( 10 kantonalnih i 2 entitetska) i sam taj podatak dovoljno govori. Jednako tako u toku je smjena generacija, čime se otvara mogućnost i prostor mladim, obrazovanim ljudima da pokažu sve svoje kvalitete. Nažalost, naš obrazovni sistem nije do kraja razrađen i mladi ljudi počesto kad završe s obrazovanjem završe na birou za zapošljavanje. Jednako tako morate uzeti u obzir i činjenicu da i sami mladi ljudi kao da danas ne shvataju situaciju, ta neka pravila tržišne ekonomije, da je završen fakultet samo ulaznica za posao, te da tek tada počinje prava edukacija i afirmacija, ne shvataju da se sami moraju da izbore za svoj status. Ponekad kad gledam sva ta dešavanja vezano od srednje škole, fakulteta  vjerujte, nisam vidio da se mladi ljudi, studenti,  žale zbog nečega. Kada bi to neko gledao sa strane stekao bi dojam da je kod nas sve odlično, međutim u svim zemljama, struka kojom se bavim me uči da su studenti bili ta nova pokretačka snaga društva sa novim kreativnim idejama, novom energijom. Zatim, danas kod nas većina studenta su pragmatični zbog nekih sitnih  sinekura  ili obećanja bilo kojih političkih stranaka te zbog toga počesto znaju zalutati u te vode zbog nekih sitnih interesa, činjenica jeste da je kod nas ekonomska situacija takva kakva je, da se mladi ljudi ne mogu odmah profilirati, da ih ne čeka odmah radno mjesto ali poenta svega toga i poruka mladim ljudima da se moraju izboriti za svoja prava i napraviti ambijent ugodnog življenja gdje će moći artikulirati svoje interese jer ti mladi koji su na fakultetima za 3-5 godina će biti nosioci ovog našeg društva.Cazin.net: Odnos Evrope i BiH kad su u pitanju obrazovanje, te određeni  procesi?Prof. Beširević: Svi znamo da je na BiH izvršena brutalna agresija, ništa nije pošteđeno pa ni sam obrazovni sistem, svi znamo da je Evropska unija  preko Evropske Komisije, Vijeća Evrope i drugih evropskih institucija učestvovala u konsolidaciji i unapređenju samog obrazovnog sistema u BiH. Činjenica je da su rađeni mnogi međunarodni projekti i da su mnogi danas u toku implementacije. Mislim da moramo biti dio svega toga jer smo u Evropi, opet moje promišljanje vezano za to je da ne trebamo pod svaku cijenu prihvatati sve što dolazi sa bilo koje strane, trebamo prije svega da napravimo obrazovni sistem a kroz njega društvo koje će da  bude po našoj mjeri a ta naša mjera neće nimalo odudarati i kositi se sa kompletnom Evropskom unijom, evropskim društvima i njihovim standardima. Nakon agresije je prošlo 15 godina i lagano slabi interes EU za nas, ali mi moramo shvatiti da smo mi ti koji se moraju uhvatiti u koštac sa svim tim problemima a EU će u svakom slučaju biti tu kad su u pitanju pristupni fondovi, finansije, projekti, znači mi moramo koristiti te resurse koje nam daje Evropska unija, ali nosioci svega toga kada su u pitanji ciljevi, zadaci i realizacija-  moramo biti mi. Prof. Beširević: Da, član sam nekoliko evropskih strukovnih udruženja, prije svega tu moram naglasiti da sam član EUROCLIA i EUROCLIA HIP ( Historija i Povijest) i uz njihovu svesrdnu pomoć sam  koautor  knjige odnosno nastavnog materijala „Jugoslavija između Istoka i Zapada – Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji 1945-1990.“ i kroz sav taj rad na međunarodnom planu čovjek jednostavno profilira sebe, stječe nova iskustva i znanja. Preko tih različitih projekata upoznao sam gotovo većinu tih obrazovnih sistema u suradnji s  evropskim asocijacijama gdje sam vidio kako oni funkcioniraju, počev  od  V.Britanije, Nizozemske, Danske, Skandinavskih zemalja, zemalja Centralne Evrope, a ono što je posebno bitno,  zahvaljujući  EUROCLIO-u, tom evropskom udruženju historičara, ovdje u regionu smo imali veliki broj predavanja, radionica, edukacija, direktno  na terenu sa ljudima iz struke i ta iskustva su neprocijenjiva i uvidio sam da BiH kroz  mlade ljude, kroz timski rad ima veliki inteklektualni potencijal koji je relativno neiskorišten.Cazin.net: Šta je od toga urodilo plodom, osjeća li se pomak u dovoljnoj mjeri, koji su krajnji rezultati?Prof. Beširević: Sam pokazatelj da smo mi kao tim, jer u današnjoj konstalaciji odnosa sve važne stvari se prave timski i ovdje se moram pohvaliti s cjelokupnim bosansko-hercegovačkim timom mladih i uspješnih ljudi,  sa tim projektima smo uspjeli da obiđemo cijelu BiH, da organizujemo veliki broj seminara i stručnog usavršavanja u BIH, da se upoznamo u oba entiteta, da ukažemo na nove tendencije, predstavimo tokove u samoj struci, domete, to je  veliki uspjeh, bili smo u situaciji da u Doboju, Bihaću, B.Luki,Tesliću, Mostaru, Sarajevu i drugim gradovima BiH da okupimo oko100 –njak ljudi(u svakom gradu) iz struke i gdje otvoreno razgovaramo o svim problemima,vršimo edukaciju koristeći ta iskustva i određena saznanja koje su nastala kao rezultat našeg rada i rada sa obrazovnim sistemima  EU .Cazin.net: Od svih problema koji se vežu za obrazovanje, na što bi ste stavili akcenat, na koje nedostatke? Prof.Beširević: Prateći i baveći se reformom obrazovanja, problematikom udžbeničke građe , moram reći da su osnovni nedostaci tih reformi, njihova ad hoc provedba, nedovoljna priprema za tu reformu,  financijska sredstva  za provedbu  reforme, infrastruktura nam je očajna, to moramo priznati. Kad je Cazin u pitanju imamo infrastrukturno sređene dvije srednje škole „ Gimnaziju “  i „ Medresu “, ali to je samo nepuna 1/3 ukupnih potreba. Imamo npr. II srednju školu koja radi u vrlo teškim uslovima i kad vidite  to stanje, neopremljene kabinete, provedbu reformi i  projekata teško je izvesti, s druge strane moramo reći da postoji  neki mentalni sklop iz bivšeg sistema koji teško pristaje na promjene. Moram istaći i problem univeziteta, konkretno USK-a, od Bihaća do B. Luke, imamo nekih 6 menadžmenata i krajnje je vrijeme da se izvrši akreditacija tih fakulteta, jer dolazimo do problema koliko zaista kvalitetan kadar izbacuju ti fakulteti,  da li je bitan kvalitet, kvantitet ili nešto drugo. Ipak, smatram da je najveći problem kompletnog obrazovanja standardizacija i kriteriji.Cazin.net: Prema novom  pristupu obrazovanju, bitne stavke u obrazovanju su otvorena komunikacija, debatni centri, seminari, razna predavanja, razmjena i protok informacija, znanja, širom regije pa i u inostranstvu, čime se stvara  kvalitetan kadar. Ima li napretka kod nas? Prof. Beširević: Definitivno napretka ima, ali ne onom željenom brzinom kojom mi hoćemo. Zašto? Pa moramo znati da je obrazovni sistem ogroman i trom sistem, jako je teško izvršiti te kvalitativne promjene. Međutim, u radu s mladim ljudima uviđam da imamo velik potencijal, kvalitetne ideje, stavove, učenike i studente  koji su kompetetntni i koji se mogu nositi u znanju,vještinama i kompetencijama sa evropskim  generacijama učenika, studenata i njihovim obrazovnim sistema. Štoviše, rezultati pokazuju da naši učenici postižu zavidne rezultate  iz raznih oblasti na međunarodnom planu.Ali često imamo ograničavajući faktor u infrastukturi, te financijskim sredstvima jer da bi vi organizovali debatni centar, razna predavanja, da bi vršili razmjenu iskustava, organizujete seminar i dovedete predavače, stručnjeke u određenoj oblasti za to su potrebni uslovi i određena sredstva .Moramo pronaći način da  afirmišemo uspješne  mlade ljude,  smatram  da ne posvećujemo dovoljno pažnje ni medijske pozornosti mladim ljudima i njihovim rezultatima.Cazin.net: Razmjene studenata i školovanje u stranim zemljama? Da li to i kako kod nas funkcionira? Prof. Beširević: Nažalost, ne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo.Na prvom mjestu stavljam standard naših građana jer ponekad studentima  jedini način da odu u te razmjene jesu ti međunarodni projekti finansirani od stranih vlada, s tim da ima  nešto i nedefinsano kad su u pitanju srednje škole i univerziteti, što to nije regulisano  pravnim aktima , formom kako i na koji način da učenici koji žele da odu u razmjenu to i realizuju i što to  mnogim obrazovnim  institucijama stvara problem, a zaista moramo tome težiti jer je to način i modalitet obrazovanja u EU, te približavanju našeg sistema EU standardima.Cazin.net: Čime motivirati mlade ljude kada se uzmu o obzir podaci sa biroa za zapošljavanje?Prof. Beširević: Kad govorimo o kulturno – historijskom naslijeđu u BiH , moram istaći da smo mi prebogati. Zbog burne historije, civilizacija, kultura koje su iza sebe ostavili brojne tragove i pečate, počesto volim reći da mi u BiH nismo svjesni koliko smo bogati, zaista ne znam šta je ljepše da li prirodno ili kulturno – historijsko naslijeđe. Ovdje ću se zadržati na našoj općini.Kad vidimo koliko je tih prirodnih ljepota, starih gradova, koliko je tih materijalnih ostataka koji svjedoče o bivstvovanju ljudi na ovim prostorima od predhistorije do danas, to je ogromno bogatstvo, ogroman potencijal za razvoj turizma tj. ekonomski  resurs za ovu lokalnu zajednicu.Vidim da nas otkrivaju turisti iz raznih država, svjedoci smo da malo- pomalo vidimo posjete Starom gradu Ostrožcu, kući Nurije Pozdreca, posjete cazinskoj džamiji, slikanja turista zgrada iz A-U perioda, starih gradova, tradicije, gdje zaista imamo šta ponuditi. Kad govorimo o kulturno –historijskom naslijeđu to su: materijalni ostaci, pisani ostaci, usmena epigrafika, vojni aspekt ovog kraja, gastronmija, običaji, nošnja, a to je danas jedan od bitnih ekonomskih standarda svake države  i mislim da u tom pogledu imamo pokazati šta Bosni, regionu tako i svijetu, moramo  samo više raditi na prezentaciji i osmišljavanju te ponude.Imamo ovdje jednu ljepotu, to je Stari grad Ostrožac, mnogi su njime hodili, vidim to divljenje kod raznih posjetioca i turista kad dođu u taj prekrasan ambijent. Pogledajte samo naše rijeke, od Une, Mutnice, Korane, zelenilo i taj položaj, mislim da u tom segmentu lokalna zajednica mora nešto učiniti i u perspektivi više investirati.Cazin.net: Inače kakve su aktivnosti u javnom zivotu naše lokalne zajednice, postoje li određeni projekti i radi li se na njima?Prof. Beširević: Kad govorimo o općini Cazin, planiramo napraviti zavičajni muzej. Imamo  priču koja još nije završena vezano za kuću Nurije Pozderca koja je eklatantan primjer bosanske arhitekture, kuća je jako značajna i predviđena za muzejske sadržaje. Imamo i zgradu stare gimnazije gdje su planirani određni kulturni sadržaji, tako da imamo tih projekata koji će upotpuniti i turističku ponudu s jedne strane a biti će i polazna tačka za iskorak u tom naučnom smislu odnosno istraživanju prošlosti ovog kraja.Ovdje moram spomenuti manifestaciju „Maleta 2010.“  koju obilježavamo  zajedno s austrijskim i talijanskim vlastima. Otvorili smo i spomenik u Žegaru- Bihać, poginulim A-U vojnicima, a centralna manifestacija održana je u Cazinu.Ovom prilikom bih pohvalio  gosp.Muhameda Hamdu Delalića i njegov tim koji  rade na afirmaciji i vrednotama historijskog naslijeđa i to je najbolji pokazatelj kako i na koji način se preko kulturno-historijske suradnje povezuje Cazin, USK, s gradovima i regijama  u Evropskoj uniji,  konkretno u ovom slučaju  s Italijom i Austrijom. Već počinjemo pripreme za“ Maletu 2011“ koja će se održati u Italiji.Cazin.net: Šta mislite o Cazin.net- u?Prof. Beširević: Upravo Cazin.net kao portal je pokazatelj te globalizacije i otvorenosti jedne sredine, te sinergije mladih ljudi koji su ušli u te evropske tokove da neke stvari lokalnog značaja iznesete u javnost, informacije koje se tiču naše države ili  značajnih procesa u svijetu plasirate putem portala. Pohvalio bih vaš rad jer naravno, kao građanin Cazina redovno pratim Cazin.net i samo bih vam zaželio sreću u budućem radu.Cazin.net: Hvala i u ime našeg internet portala zahvaljujem što ste izdvojili vrijeme i na ugodno obavljenom razgovoru.

 

Objavio: Pet, 02/12/2011 - 17:24

Facebook komentari

Back to top