Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva: Svi koji smo branili BiH danas stojimo zajedno optuženi

Home

Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva: Svi koji smo branili BiH danas stojimo zajedno optuženi

Akademik, prof. dr. Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva RBiH, u vrlo otvorenom intervjuu za "Dnevni avaz" iznosi stajališta o brojnim aktuelnim pitanjima u našoj zemlji. Ono koje se direktno veže za njega je slučaj "Dobrovoljačka", a prof. Ganić nanovo potcrtava da tu nema elemenata zločina i, samim tim, ni krivične odgovornosti.

Prema riječima našeg sagovornika, "Dobrovoljačka" je projekt Miloševićevog režima. Obrazlaže i zašto se moraju mijenjati politike i ambicije Sarajeva, zašto bh. političari nemaju jedinstvenu platformu o ključnim pitanjima. Smatra to problemom cijelog sistema, "čija je politička kičma toliko atrofirala da je samo fotelje mogu držati uspravnom".

Lažni simbol

Govoreći o progonu bh. branilaca i patriota, prof. Ganić poručuje da oni koji su zaslužni što ova zemlja postoji, a kojima se danas pretresaju kuće, ladice i postelje, traže da znaju zašto se to čini! Taj odgovor, kaže, dužni su dati naši političari.

Saslušani ste i prošle sedmice u Tužilaštvu BiH u, do sada, petoj istrazi za slučaj "Dobrovoljačka", a sve dosadašnje, uključujući i onu hašku i londonsku, dokazale su da tu nije počinjen ratni zločin. Kako i dalje sve ovo doživljavate, posebno nakon što ste prošle godine, nakon hapšenja po nalogu Srbije, pet mjeseci proveli u zatočeništvu u Londonu?
 
- Slučaj "Dobrovoljačka, tretiran kao čisto pravno pitanje, gdje je svrha istrage da ustanovi moguće prekršaje pravila ratovanja, vodi do samo jednog mogućeg zaključka, a to je da element zločina, a samim tim i krivične odgovornosti, ne postoji. Činjenica da je pitanje "Dobrovoljačke" aktuelno čak 20 godina nakon događaja koji su predmet istrage, ne govori o pravnoj, već o nametnutoj političkoj kompleksnosti slučaja. "Dobrovoljačka" je projekat Miloševićevog režima i sastav srbijanskog tužilaštva datira iz tog vremena. 

Cilj tog projekta nije da utvrdi okolnosti pogibije pet vojnika i jednog civila, već da kreira lažni simbol simetrije zločina i dadne privid neke zajedničke krivice za agresiju koja je počela puno prije tog datuma. Nije problem što je postavljeno pitanje o dešavanjima u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992., niti je problem temeljito ispitati odgovornost svih učesnika u dešavanjima 3. maja ili bilo kog drugog datuma u istoriji odbrane naše zemlje. Problem je uspjeh Srbije da ignoriše nalaze svih istraga koje ne dolaze do odgovarajućih zaključaka i da diktira program rada kako naših tako i stranih sudova i tužilaštava. 

Vrijeme i resursi utrošeni u istrage slučaja "Dobrovoljačka" prevazilaze okvire vremena i resursa utrošenih u istraživanje ubistava više desetina hiljada civila u istočnoj Bosni. Ponovo, to ne govori o kompleksnosti slučaja "Dobrovoljačka", već o kompleksnosti ambicija Vlade Srbije da promijeni sliku prošlosti i zabrinjavajućoj spremnosti pravnih organa Srbije da u tome pomognu. S druge strane, mi ne možemo biti saučesnici u ovom projektu i svako odlaganje zaključivanja istrage u našem tužilaštvu produbljuje političku nestabilnost. 

Upravo zato se s radošću odazivam svakom pozivu našeg tužilaštva i podržavam napore naših pravosudnih organa, čiji je kredibilitet ojačan prisustvom međunarodnih tužilaca, da nakon opsežne i temeljite istrage ovaj slučaj zaključe u skladu s načelima pravde i pravičnosti.

Ako i na kraju ove pete istrage Tužilaštvo BiH donese istu odluku da u Dobrovoljačkoj nije počinjen ratni zločin, očekivati je da ni to za Srbiju neće biti dovoljno te da će ona nastaviti progon branilaca BiH. Zašto, prema Vašem mišljenju, bh. vlast nije učinila ništa da zaustavi praksu hapšenja naših ljudi po srbijanskim potjernicama?
 
- Kao što sam rekao, sva dosadašnja praksa Srbije upućuje na to da možemo očekivati odbijanje svakog rezultata koji ne ide u korist Beograda i apsurdno insistiranje da je njihov sud jedini mjerodavni u donošenju presude. Međutim naš prioritet nije da mijenjamo politiku i ambicije Beograda, već da mijenjamo politiku i ambicije Sarajeva. Nije naša jedina opcija da pratimo poteze Srbije, da histerično otpravljamo ministre da protestuju ispred zatvorskih kapija širom evropskih zemalja i mjerimo svoj uspjeh po brzini oslobađanja onih koji nikada nisu ni trebali biti uhapšeni. 

Kao građani mi moramo zahtijevati puno viši stepen kompetentnosti onih koji nas predstavljaju i upravljaju resursima ove zemlje. Zašto zemlje EU nisu dobile puni izvještaj iz londonskog procesa na kome je dokazana zloupotreba Vlade Srbije, falsificiranje dokumenata i izjava, politička motivacija u pravnim djelovanjima? 

Zašto dokument, prvi svoje vrste i rezultat londonskog procesa, u kome se Ministarstvo pravde Srbije, između ostalog, zvanično očituje da je 2. i 3. maja 1992. JNA bila vojska pod komandom FRJ (Srbija i Crna Gora) i da je kao takva predstavljala stranu silu na teritoriji BiH, ne formira kičmu našeg pravnog argumenta o agresiji na BiH i potrebi obnavljanja naše tužbe pred Međunarodnim sudom pravde? Na ova pitanja mogu samo odgovoriti resorna ministarstva i lideri vodećih političkih stranaka. Ono što mi možemo jeste kazniti ili nagraditi njihove napore na narednim izborima.
 
Morbidan strah 

Bošnjački predstavnici vlasti, međutim, šute i na neviđenu hajku koja se vodi iz RS protiv generala Armije RBiH Atifa Dudakovića i oficira Petog korpusa. Jedina zabilježena je reakcija koju je u intervjuu za RTRS dao član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, kazavši kako on "ne vjeruje" da je general Dudaković odgovoran za zločine. Kako to komentirate?
 
- Političari u BiH nemaju jedinstvenu platformu o ključnim pitanjima i u jednom opštem haosu međusobnog takmičenja vrlo često dođu u stanje jedne vrste političke paralize u kojoj sve ono što je više od uopštene ili u najbolju ruku razvodnjene izjave postaje opasno, zbog straha od kritike. 

To nije problem samo pojedinaca, to je problem cijelog sistema, čija je politička kičma toliko atrofirala da je samo fotelje mogu držati uspravnom, ali da hoda ne zna. Također, naši političari su vrlo često nesigurni oko balansiranja pravnih i političkih aspekata kada iznose ili se suzdržavaju od davanja mišljenja i to je problem manjka stručnog osoblja i kompetentnih savjetnika. 

Uz ovo postoji i neki morbidan strah od mišljenja međunarodne zajednice koja često zahtijeva, ali zaboravljamo i rijetko nagrađuje pasivnu pomirljivost. Ono što se može reći za generala Dudakovića i spomenute oficire Petog korpusa jeste da su oni heroji ove zemlje i da svi mi koji smo s njima ovu zemlju branili, danas uz njih stojimo zajedno optuženi.

Kada se kuca na vrata onih koji su zaslužni što danas ova zemlja postoji, kada se pretresaju njihove kuće, ladice i postelje, mi tražimo da znamo zašto se to čini. 

Tužilaštvo nam nije dužno dati odgovor, ali naši političari jesu. Mi koji smo se borili da niko ne može van zakona, koji u cilju uzdizanja vladavine prava i sigurni u vlastitu pravičnost otvaramo širom vrata svakom sudu i istrazi, nećemo biti tako tihi i pokorni ako se naše povjerenje zloupotrijebi za ciljeve koji nisu pravno utemeljeni i grubo ćemo kazniti one koji su tu zloupotrebu dopustili. 
 
Ko i šta konačno treba učiniti da se zaustave destruktivne snage koje kontinuirano već više od 20 godina ruše ovu zemlju te to i dalje nastavljaju činiti, dok im se bošnjačka vlast ni na koji način ne odupire? 
 
- Ključ je u kadrovskoj politici. Mi moramo suštinski promijeniti sistem u kojem se preferira podoban nad sposobnim kadrom i u kojem su političke partije mini diktature koje guše svaki pokušaj reforme i isticanja novih lidera. U izbornim utrkama mi moramo tražiti da nam se predoče liste kandidata za ključne pozicije koje kao građani ne biramo direktno, tražiti od političkih partija da nam predstave svoje timove, ne samo svoje vođe. 

Moramo tražiti od medija kompetentne analize tih timova i prostor za njihovo predstavljanje javnosti. Nama treba vlada stručnjaka. Nama trebaju ministri i diplomati koji su u stanju parirati predstavnicima drugih evropskih zemalja i uticati na procese. 

Vidite, u ratu mi smo bili puno uspješniji u toj kadrovskoj politici nego danas, upravo zato što smo, fokusirani na odbranu zemlje, morali birati one koji znaju i mogu braniti naše interese. Tada, praktično goloruki i u jeku agresije, ostvarivali smo puno impresivnije rezultate unutar međunarodnih foruma nego danas.

Plašite li se da prijetnje Milorada Dodika disolucijom države BiH mogu biti ostvarene?
 
- Samo u ovakvom sistemu Dodik i njemu slični mogu postojati. Taj čovjek ima samo dva proizvoda za prodaju: nacionalizam i siromaštvo. Bijesne ili uplašene ljude je moguće duže držati gladnima. Sve što je potrebno učiniti da se zaustave biznismeni poput Dodika jeste da manjem entitetu ponudimo bolji proizvod, neku bolju ekonomsku perspektivu od siromaštva. Što se tiče njegovih prijetnji, one su prazne i apsurdne, ali jednako apsurdan je i tako visok prag naše tolerancije. Mi imamo naviku da govorimo - mir po svaku cijenu, ali samo je Bosna po svaku cijenu. Ona je i moja i tvoja, ali ako radiš protiv nje, onda je samo moja.


O koaliciji SDP-a i SDA

Smatrate li Vi neprirodnom koaliciju SDP-a i SDA u Federaciji BiH?
 
- Svaka koalicija u BiH je moguća kada je u pitanju ostajanje na vlasti. Ideologija i principi postoje samo u pisanoj formi u stranačkim programima i deklarativno u predizbornim utrkama, ni jedno ni drugo nema veze s realizacijom. Lakoća pravljenja koalicija između onih koji su do jučer dobijali glasove upravo tako što su tvrdili da se suštinski razlikuju od onog drugog, najjasnije pokazuje da je vlast postala sama sebi svrha. Tako lako se približe stavovi koji su pred izbore predstavljeni kao nepomirljivi i odjednom nakon silne retorike glavni je problem da neko ko ti je lijepio plakate za stranku dobije mjesto u državnom budžetu, prave se novi nacrti zakona da te što teže pomjere s mjesta... Uvijek sam bio protivnik da se državna preduzeća privatiziraju, ali alternativa koja se nudi, da budu titanici sa stranačkim kadrovima na kormilu, to nije rješenje.
 
Novi porezi bi potopili privatne firme

Jeste li pristalica održavanja vanrednih izbora ukoliko u najskorije vrijeme ne dođe do formiranja državne vlade i da li bi oni trebali biti održani na svim nivoima?
 
- Ja jesam za vanredne izbore, ali ne po istoj šemi. Nama se nudi da izaberemo koju ćemo zgradu, ali ne možemo pogledati dalje od fasade, da izaberemo, a nemamo pojma šta nas čeka unutra, kakve su instalacije, da li ih uopšte ima. Međunarodna zajednica nam može pomoći u koncipiranju novih izbora tako da imamo uvid u liste za sastav vlada na svim nivoima, da znamo tačno koje ljude biramo, šta su njihove sposobnosti i programi. 

Trenutni sistem dozvoljava strankama da otmu državu i slobodno raspolažu novcem od poreza. Ništa od programa razvoja, ništa od strateških ulaganja, ključne pozicije odlaze ljudima za koje nikada nismo čuli. Šta u takvom sistemu koji troši, a ne generira sredstva možemo očekivati osim novih povećanja poreza, koje nam već najavljuju. Novi porezi bi potopili privatne firme, koje ionako već jedva izlaze nakraj s dažbinama, i doveli do vrtoglavog rasta nezaposlenih. 

 
Supervizija za Brčko treba trajati sve dok BiH ne postane članica EU

Kako danas vidite Brčko Distrikt s obzirom na Vašu ključnu ulogu u rješavanju arbitražnog pitanja, a utisak je, nažalost, da je i taj distrikt zaboravljen i ostavljen od političara na vlasti u Federaciji BiH i da se o njemu više brinu, a samim tim i sebi ga sve više prisvajaju, vlasti u RS?
 
- Distrikt Brčko demonstrira mogućnost funkcionalne i prosperitetne BiH, uprkos svemu što joj je učinjeno. Tu se vidi šta znači imati multietničku policiju, znači sigurnost za svakog građanina i time mogućnost povratka svakog na svoje. Vidimo šta znači transparentna međunarodna supervizija od SAD, znači mogućnost progresa. Entitetsko rukovodstvo RS pokušava uništiti ono što je tu ostvareno, a Federacija se, nažalost, ne snalazi i, još gore, ne pokazuje značajan interes da djeluje. Iz ovih razloga uvjeren sam da supervizija za Brčko treba trajati sve dok BiH ne postane članica EU.

Vlast nemamo, jer se oni svađaju zbog pozicija

- Što se tiče činjenice da državna vlast još nije formirana, ono što najviše zabrinjava je razlog zbog kojeg nije formirana. Ne radi se o sukobu razvojnih platformi, o sukobu vizija o investicionim projektima, radi se samo o sukobu kome i koliko pozicija treba pripasti, bez riječi o tome šta će ti sukobljeni kandidati uraditi na tim pozicijama. Politički dijalog koji slušamo je totalno irelevantan za stvarne probleme ove zemlje i njenih građana. Slušamo samo o nekim neopipljivim odbranama prava jednog ili drugog naroda, bez da ta prava uključuju obezbjeđivanje novih radnih mjesta, boljih škola, bolnica, manje siromaštva - kaže prof. Ganić.

I dalje trebamo pomoć Amerike

Ima li Bosna još prijatelja u svijetu? Šta je danas nama, naprimjer, Amerika, Saudijska Arabija, Turska?

- Amerikanci su naši prijatelji i veliki pobornici multietničke BiH. Dejton je njihov projekat, ali je i nezavršen projekat. Nama je i dalje potrebna njihova pomoć, da duh onoga što je dogovoreno u Dejtonu i implementacija svih njegovih aneksa postane stvarnost. Siguran sam da vide da nema povratka prognanih u područjima koja nemaju multietničku policiju i da znaju da nas svaka nova godina znatno odmiče od mogućnosti implementacije aneksa o povratku, što je, nažalost, i bila Miloševićeva vizija pri potpisivanju Dejtona. Nama treba jače prisustvo u Americi i puno jasnija platforma koju bismo predstavili američkoj administraciji. 

Saudijska Arabija nam je u borbi za opstanak pomogla i materijalno i diplomatskim angažmanom. Pomagali su i Bosance rasute po svijetu, u prihvatnim centrima i kampovima. Nakon rata, Saudijski fond za razvoj finansirao je svaki projekat koji smo dostavili uz pogodnosti kao što su kamata od dva posto, rok vraćanja nekoliko decenija, grejs period od pet do deset godina - gdje to još ima?

Turska nam je pomagala u ratu i danas je sigurno jedan od naših strateških partnera. Ne smijemo, naravno, zaboraviti i naše druge prijatelje iz Evrope, Azije i cijelog islamskog svijeta. Međutim, danas, kada nismo prva vijest u svijetu, prijateljstva s drugim zemljama moramo dalje izgrađivati i zasluživati.

Objavljeno: Pon, 05/12/2011 - 01:35

Facebook komentari

Back to top