FELJTON: Doktor Dizdar – 1. dio

Home

FELJTON: Doktor Dizdar – 1. dio


Nekim znamenitim Krajišnicima koji su na bilo koji način obilježili nama blisko vrijeme iz prošlog stoljeća, iz naše bliže prošlosti, i sadašnjosti, odlučili smo posvetiti dužnu pažnju na stranicama ReprezenT-a i ne dozvoliti da olako padnu u zaborav. Baš u tom vremenu, u prošlom stoljeću, procvjetavali su brojni Krajišnici pa se nadamo da će naš Feljton poprilično potrajati. Nekim Krajišnicima smo se već na ovaj način odužili, ali je to bilo i spontano i možda skromno. Ovoga puta odlučili smo se za nešto drugačiji pristup. Ovim Feljtonom želimo podstaći naše čitaoce da zajedno sa nama daju svoj doprinos kako bi isti imao socio-historijsku vrijednost, i kulturološku naravno, jer bi priča sama za sebe bila manje vrijedna i manje zanimljiva. Nemamo namjeru niti mogućnost o bilo kojem Krajišniku sve kazati, to je naprosto nemoguće, jer to bi bilo proučavanje, ali zato imamo namjeru koristiti sve moguće izvore informacija da dođemo do što više podataka i saznanja o svakom koga u Feljtonu budemo „obrađivali“.

Za početak smo se odlučili za jednog znamenitog Krajišnika koji je ovaj svijet napustio 4. novembra 2010. godine. Njegova porodica ne barata tačnim datumom rođenja. Navodno je rođen 1927. godine, ali su podaci iz lične karte glasili na 1929. godinu. U ovom Feljtonu oslovljavat ćemo ga jednostavno sa „Doktor Dizdar“ jer ga je tako i narod oslovljavao.

Za one koji odmah neće prepoznati o komu se radi, kažemo da u ovom Feljtonu obrađujemo lik i djelo primarijusa doktora Ibrahima Dizdarevića iz Pećigrada. Doktora Dizdara smo za ovu priliku odabrali cijeneći da on predstavlja jednog od intelektualaca sa ovih prostora koji je između brojnih znamenitih ljudi po različitim aspektima bio među prvima, svakako. Njegov ambijent je bio kompletan, i sa familijom, i sa početkom, i sa razvojem, i sa situacijom iz vremena koje dosta dobro poznajemo, a čitaocima je, vjerujemo draže čitati ono u čemu prepoznaju dio materijala.

U ovom Feljton centralna figura će biti Doktor Dizdar. Aktuelizirajući ovaj Feljtom želimo jednostavno podsjetiti na to šta je Krajina rađala, pa i danas rađa. Doktor Dizdar je bio narodni čovjek, ponikao sa sela, iz seoske porodice, iz težačke porodice, iz kovačke porodice, studirao, završio i usavršio medicinu, radio, pisao…Obrađujući ovaj Feljton kroz figuru Doktora Dizdara neminovno ćemo promovirati i njegov rodni kraj – Pećigrad. Treba pri tom istaći da je Pećigrad centar „Ljute krajine“, i da je uvijek bio u nekakvoj ratnoj igri. U jednom uistinu teškom i turbulentnom vremenu rodio se Doktor Dizdar i došao u taj i takav Pećigrad. O Doktoru Dizdaru će kroz Feljton govoriti njegove komšije, prijatelji, saradnici i poznanici. Govorit će i njegova djela ostavljena u dvije objavljene knjige koje je ostavio iza sebe.

Cijenimo da će Feljton biti zanimljiv i zbog činjenice što će o Doktoru Dizdaru govoriti dokumenti i brojne fotografije koje smo od njegove porodice dobili na korištenje. Koristimo priliku da se zahvalimo Doktorovoj kćerki Maidi i sinu Meri koji su uz saglasnost ostalih članova porodice dali nam na uvid i korištenje sve što smo od njih tražili. Ponovo treba istaći da se radi o velikom broju fotografija i dokumenata od kojih jedan datira čak iz 1912. godine i vrlo je zanimljiv. Izrastao kao čovjek i kao ljekar u burnim vremenima krajiškim ored Doktorovih knjiga koje je sam napisao, u njegovoj porodičnoj kući nalaze se stotine knjiga drugih autora. Saznali smo i za rukopis pripremljen za treću knjigu te ćemo pokušati nešto i iz tog dijela koristiti. Zahvaljujemo se i svim sagovornicima koji su nam govorili po bilo kom osnovu o Doktoru Dizdaru. Jednostavno želimo u Feljtonu Doktoru Dizdaru dati mjesto centralne ličnosti jer je izrastao kao čovjek i kao ljekar u burnim vjetrometinama krajiškim. Doktor Dizdar je bio ljekar iz naroda i za narod, iz krajiškog naroda za krajiški narod. Svu pamet koju je Doktor uspio sakupiti izvan ovih prostora donosio je ovdje i maksimalno je u svom radu primjenjivao, jer je do njegova dolaska kao obrazovanog ljekara na ovim prostorima carovala čista narodna medicina. U medicini su tada vladali adeti koje on svojim dolaskom mijenja u klasičnu medicinu. Bio je cijenjen i voljen od strane svojih Pećana, svojih pacijenata kojima je doslovce bio na usluzi non-stop.

Neki čak kažu da je bio paničar jer se stjecao osjećaj da se bojao više od svog pacijenta, od bolesnika. Bila je to njegova narav, njegov odnos prema svom narodu, prema svojim Pećanima. Nije mu bilo teško ustati u bilo koje doba dana ili noći da pomogne bolesnom. Nije imao radno vrijeme. Njegov način ponašanja pa i vjerovanja bio je magnet koji je stvarao povjerenje u narodu, a povjerenje u medicini je faktor broj jedan jer bez povjerenjanema liječenja. Ako bolesnik ne vjeruje doktoru, on ga nikad neće izliječiti. Doktor Dizdar je upravo tu bio dobar, perfektan. Povjerenje je bilo vrlo bitno za njegov uspjeh, a on ga je stvarao prisnim komunikacijama krajnje domaćim jezikom, domaćim pozdravom, a ljudi su mu povjerenje vraćali da bi on onda na temelju povjerenja postizao rezultate u medicini. Za uvod u Feljton i za prvi puta vjerujemo da je dovoljno i da će isti zainteresirati naše čitaoce.

Nama ostaje da u narednim brojevima realiziramo sve ovo što smo u uvodu najavili.

REPREZENT

Esad Sabanagić

VEZANI PRILOZI:

FELJTON: Doktor Dizdar 2. dio

FELJTON: Doktor Dizdar 3. dio

Objavio: Ned, 04/12/2011 - 17:59

Facebook komentari

Back to top