Intervju sa hafizom Suadom ef. Šahinovićem

Home

Intervju sa hafizom Suadom ef. Šahinovićem


Titula hafiza je čast, ali i veliko breme jer hafiz je osoba koja mora biti odmjerena, odgovorna, moralna, jednostavno uzorna u svakom pogledu. Hvala dragom Allahu dž.š. koji je omogućio da uživam status od običnog svijeta, koji me cijeni i naravno to me neizmjerno veseli. Pokušavam im vratiti na isti način, jer želim opravdati njihovo povjerenje – ističe naš sagovornik

Razgovarala : Muhiba Burzić

CAZIN.NET: – Za Vas kažu da ste povučeni, tihi, da se ne volite eksponirati, ali da Vaš rad izaziva pozitivne odjeke. Možda je to i razlog što je ekipa CAZIN.NET -a odlučila da budete moj sagovornik.

Hafiz Suad ef. Šahinović: - Ja se zahvaljujem ekipi CAZIN.NET-a  koja je prepoznala te moje osobine i hvala na riječima koje ste upravo izrekli, a koje su vezane za moju ličnost.

CAZIN. NET: -Ko je ustvari Suad Šahinović?

Hafiz Suad ef.Šahinović: – Bismillahir-rahmanir-rahim. Elhamdulillahi rabbil-’alemin, we-ssalatu we-sselamu ala resulina Muhammedin we alihi we sahbihi edžme’in.

Prije razgovora zahvaljujem se Gospodaru svjetova što sam musliman i što me uputio na pravi put. Donosim salavat na poslanika Muhameda a.s. A, ko je Suad Šahinović!? Suad Šahinović je sin Saliha i Emine, jedan sasvim običan građanin ovoga grada. Došao sam tu prije dvadeset godina aktiviranjem rada cazinske medrese u septembru 1993. Završio sam Gazi Husref -begovu medresu, potom Islamski fakultet u Sarajevu. Posljednjih sedamnaest godina radim kao predavač kirajeta u Medresi Džemaludin Čaušević. Posebno bih iz svoje biografije istakao dvije stvari koje su, na neki način, odredile moj život. Prva je kada sam sa osamnaest godina postao hafiz Kur’ana 1989. godine. U Sarajevu sam pred Rijasetom Islamske zajednice položio hifz i postao hafiz. Za mene je to bio i teret i čast. Druga stvar je da sam osamnaest mjeseci bio pripadnik  505. viteške motorizovane brigade.

CAZIN.NET:  -U vezi sa Vašom titulom hafiza progovorit ćemo još tokom ovoga razgovora. S obzirom da smo tek ispratili ramazan i Bajram pitam Vas da li su ovaj ramazan i Bajram po nečemu drugačiji od dosadašnjih?

Hafiz Suad ef.Šahinović: -Vidite, ramazan je uvijek iznova različit. On je za vjernika uvijek nova prilika. Riječ ramazan nastala je  od arapskog glagola rmd i jedno od silnih značenja te riječi jest da čovjek u mjesecu ramazanu bukvalno prži svoje grijehe. Ima jedno mjesto u biblijskoj i kur’anskoj pripovijesti o stvaranju ljudi na zemlji, a mi znamo da je Allah dž.š. ispred poštovanog para hazreti Have i Adema a.s. omogućio da iznikne jedno drvo i on im je kazao da se tom drvetu ne prikučuju. Ovo kazivanje o prvom vjerskom obredu sastojalo se od neke vrste Ademovog i Havinog nečinjenja. Zato je i ramazan neka vrsta nečinjenja, nemoj jesti, nemoj piti, nemoj svašta pričati, nemoj se sa svakim družiti. U tom nečinjenju  cilj je da naši nagoni i naša strast koja bukti svakodnevno zašuti i to je po meni glavna i temeljna odrednica ramazana. Zato se u Kur’anu na više mjesta sugerira čovjeku da ne čini to i to,  puno se manje puta kaže da učini to i to. Čovjek je takvo biće da ga treba uvijek uspravljati i kojeg kao malo dijete uvijek treba ispravljati i korigirati.

 Došao mi Bajram, idemo ispočetka

Bitno je i da kao vjernici znamo istinsko značenje riječi Bajram. Bajram se na arapskom jeziku kaže id, a korijen te riječi znači vratiti se na početak. Allah dž.š. zna da smo mi slabi i nejaki, da smo od žurbe i onda nam od svoje milosti daje mogućnosti za popravak. Zato kaže: „Došao mi Bajram, idemo ispočetka.“ Na koji početak? Bajram je svakako prisutan u našoj tradiciji i kroz književnost i kroz religiju, našu vjeru. Svako na neki svoj način percipira Bajram. Mislim da je, ipak, najbolje primljen kod onih koji su ispostili 29 dana ramazana. Vjerovatno njih najviše dirne jer su upravo oni bili 29 dana u apstinenciji od sveg ružnog.  Međutim, i oni koji nisu bili u postu iz ovih ili onih razloga i oni doživljavaju Bajram na svoj način, a dragi Allah dž.š. vrednuje stvari i zna šta je u čijoj duši i mislima.

CAZIN.NET: – Gotovo sve što se dešava ima svoje dobre i loše strane. Bilo je svojevrsnih medijskih napisa u vezi sa obilježavanjem najvećeg muslimanskog blagdana. U tom kontekstu donesena je fetva. Možete li nam protumačiti njen sadržaj?

Hafiz Suad ef. Šahinović:  -Spomenuli ste da ima odrađenih anomalija kada je u pitanju obilježavanje Bajrama. Pred kraj ramazana  došla je, ne bih rekao fetva, nego jedno pravno mišljenje od nadležne službe Rijaseta IZ kada je u pitanju obilježavanje Bajrama. Odatle je sugerirano vjernicima da ne miješaju neke pogrešne tradicije, ili pogrešne običaje. Naprimjer, kada odete u Sarajevo ili druge veće centre, vidite pored puta neke mini ili džambo plakate na kojim određeni restorani pozivaju na bajramske proslave,veselja, koktele, ili pak partije. Proslave na takvim mjestima nisu u skladu sa našom tradicijom. Po islamu je definirano kako se bajramuje, koja je muzika dopuštena, koji  je način opuštanja dozvoljen. Proslava Bajrama svakako ne bi trebala biti uz folk-pjevače iz nama susjednih država u nekim gostionama i hotelima. Mislim da je pravno mišljenje iz Rijaseta s te strane bilo odmjereno. Bajramsko veselje treba da bude čisto i prikladno. Bajram je praznik darivanja, a prikladne za tu priliku su ilahije i kaside, a i naše lijepe sevdalike.

Legitimni predstavnik islama na ovim prostorima je IZ BiH

CAZIN. NET : – Još jedna pojava smatra se lošom nuspojavom ovogodišnjeg ramazana. Naime, vaktija koja je objavljena u Oslobođenju naišla je na oštru kritiku Rijaseta IZ, proglašena je nevažećom, prozvani su njeni inicijatori – pripadnici frakcije ahmedija, a spomenuta novina dobila etiketu neprofesionalne! Još da spomenem da je u Dnevnom avazu objavljena vaktija koju je donio Rijaset IZ u BiH.

Hafiz Suad ef. Šahinović: -Rijaset IZ nema potpunu kontrolu nad svim osobama jer je danas svako slobodan i može da razmišlja svojom glavom. Činjenica jeste da je u BiH prisutna jedna frakcija čiji se pripadnici zovu ahmedije. Oni djeluju u Sarajevu u velikoj mjeri i oni u svom učenju odstupaju od tradicionalnog poimanja islama. Islamska zajednica je u nekoliko navrata osuđivala njihovo ispoljavanje vjere. Pojavljivanje njihove vaktije u Oslobođenju izazvalo je određeni nesporazum i sumnju, pa je Rijaset IZ reagirao i naglasio da dotična vaktija nije validna. Legitimni predstavnik islama na ovim prostorima je IZ sa sjedištem u Sarajevu. Sve drugo su određene manje grupacije, pojedinci ili grupe koji nemaju pravni legimitet da tumače islam na ovim prostorima.

CAZIN. NET: – Ni učenje akšamskog ezana tokom ramazana sa cazinskih džamija nije se redovno čulo, iako se znalo da su oči hiljade cazinskih postača uprte prema njima željno ga iščekujući. Gdje da tražimo krivca?

Hafiz Suad ef. Šahinović: - Da, ja, također, smatram da je to propust. Akšamom obilježavamo kraj ramazanskog posta toga dana i doista lijepo je da se toga dana upale kandilji i oglasi akšamski ezan. Međutim,  to je pitanje tehničke naravi i smatram da će biti riješeno onog momenta kada  se uđe u centralni sistem i kada se budu pitali odgovorni i kada budemo dobijali instrukcije sa jednog izvora i kada istim tim izvorima budemo odgovarali za ono što ne činimo. Nažalost,  sada je svaki džemat na našem području neka mala islamska zajednica,  samostalan, autonoman,  i svaki imam i džamijski odbor na neki način imaju pravo da o nekim stvarima odlučuju. Da bi se to realiziralo svaka džamija, izuzev ove centralne, trebala bi da ima dva imama, gdje bi jedan striktno bio zadužen da uči akšamski ezan i pali kandilje.Čini mi se da je u tom pogledu pohvale zaslužila gradska džamija gdje je, mislim, paljenje kandilja i učenje ezana bilo skoro svaku noć…

CAZIN.NET: -Nije bilo svaku noć…

Hafiz Suad ef. Šahinović: – Ispravite me, slobodno. Zaista mislim da je lijepo  da se imam oglasi. Prije dvadesetak godina, prije ovih promjena, u ovoj našoj državi to je bilo najnormalnije  da se paljenjem kandilja i učenjem ezana označi kraj posta.

Čujem kako govore: „Hafiz rekao ovo, hafiz rekao ono.“

CAZIN.NET: -Imam ste džemata medresa. Svakog petka organizirate i držite hutbe. Kako birate teme o kojima će te govoriti?

Hafiz Suad ef. Šahinović: -Nastojim da budem aktuelan. Biti imam je časna dužnost za onog ko tu dužnost shvata ozbiljno, a hutba je najveći sedmični medij koji jedan imam može da dobije. Na hutbama dobijete mogućnost  da kroz deset minuta govora  kreirate javno mišljenje. Ako ste aktuelni  ili kako bi rekli mladi ako ste in, možete da kreirate javno mišljenje. Ono po čemu je još hutba značajna je da kao pojedinac imate pravo i obavezu da pričate ljudima deset ili petnaest minuta i da vam niko ne replicira. Zato tih petnaest minuta kada imam shvati ozbiljno i za njih se pripremi može uraditi puno lijepih stvari. Nažalost, ima imama koji se ne pripremaju prije hutbe, pa im hutbe budu stereotipne, dosadne, pa ljudi zijevaju ili spavaju. Zato hutbe moraju  uvijek biti aktuelne. Mogu se pohvaliti da  se u ovoj staroj medresi , u prostorijama koje su neadekvatne, svakog petka traži mjesto više. Nadam se da ljudi čuju uvijek novu hutbu sa određenim porukama, a budem zadovoljan povratnom informacijom kada vidim da ljudi nakon onoga što su čuli izađu u hodnik, zapale cigarete i komentarišu. Čujem kako govore: „Hafiz rekao ovo, hafiz rekao ono.“ Tada znam da je hutba uspjela.

 Prvi hafiz u sto godina

CAZIN.NET : –  Iz svoje biografije istakli ste kao jedan od važnih momenata titulu hafiza. Kako je tekao taj razvojni put kojem ste se odlučili posvetiti, od javljanja želje do njenog ostvarenja. Šta znači ta titula u društvu u kojem živimo? Jeste li na neki način društveno privilegirani ili je u pitanju samo lična satisfakcija?

Hafiz Suad ef. Šahinović : -Kao seosko bosansko dijete iz jedne male sredine kakva je naša, otišao sam u jedan veliki grad Sarajevo sa petnaest godina. Nisam imao pojma da sam se uhvatio ukoštac sa tim teretom i zahtjevom  koji se zove hifz. Međutim, određene stvari su inicirale moju želju da krenem na put učenja Kur’ana napamet.  Nekako sam to savladao sa osamnaest godina. Čak ni moji roditelji nisu znali za to, i kada sam ih pozvao na završni dan ceremonije kada sam primao diplomu bili su iznenađeni, ali i oni, i sva moja rodbina i čitav ovaj kraj bili su sretni. Čitavo stoljeće ovaj kraj je bio deficitaran s tim kadrom. Ja sam bio prvi hafiz na ovim prostorima u posljednjih stotinu godina. Hafiz ima obavezu da barem jedanput mjesečno prouči cijeli Kur’an, jer ponavljanje je majka znanja. Nema tog mozga na svijetu koji će naučiti Kur’an  i ostaviti ga na policu i da ga cijelog života zna. Ponavljanjem se kur’anske sentence urezuju u naša srca i neprimijetno formiraju našu ličnost. Titula hafiza je čast, ali i veliko breme jer hafiz je osoba koja mora biti odmjerena, odgovorna, moralna, jednostavno uzorna u svakom pogledu. Hvala dragom Allahu dž.š. koji je omogućio da uživam status od običnog svijeta, koji me cijeni i naravno to me neizmjerno veseli. Pokušavam im vratiti na isti način, jer želim opravdati njihovo povjerenje. Diploma hafiza se u IZ vrednuje kao diploma visoke spreme, pa u tom službenom vrednovanju, kao radnik  Medrese Džemaludin Čaušević imam određene privilegije, ali to su neznatne materijalne satisfakcije. Meni lično predstavlja duševnu satisfakciju. Lijepo je nositi Kur’an u srcu.

CAZIN.NET: -Koliko je danas hafiza na ovim prostorima?

Hafiz Suad ef. Šahinović: – Do 1989. bio sam jedini, a hvala Bogu od tada pa u posljednje 22 godine, prema mojim evidencijama, ima ih 12-13. Posebno ću istaknuti svoga učenika  iz Cazina Bahrudina Hasića, čiji sam i bio mentor prošle godine, a koji je promoviran u hafiza. Ono što je interesantno, iako ne bih želio da ispadne da se hvalim, jest da imam brata koji živi i radi u Zenici i koji je poslije mene završio hifz, i on je hafiz. Imam i mlađeg brata koji trenutno radi kao imam na području Bužima, a i on je u završnoj fazi da postane hafiz. Preslušavam ga i ako Bog da ove godine bi u mojoj porodici trebala biti tri hafiza. To je za jednu porodicu velika stvar, a i za okolinu.

CAZIN.NET: -U posljednje vrijeme aktueliziralo se pitanje izbora novog poglavara IZ BiH. Za manje od  godinu dana napravit će se taj izbor. U vezi s tim manipulira se s imenima nekih perspektivnih pojedinaca, ali i naglašava mogućnost da se produži mandat aktuelnom reisu Mustafi ef. Ceriću. Koja bi po Vama opcija bila bolja?

Hafiz Suad ef. Šahinović: -O tome mogu iznijeti lično mišljenje. Reisulema Mustafa ef. Cerić je na toj funkciji već dugi niz godina. Naredne godine mu ističe mandat i on je najavio da se neće kandidirati. Lično smatram da je svoj posao solidno i dobro odradio, pogotovo kada je u pitanju otvaranje Bošnjaka prema svijetu gdje će, bojim se, biti nezamjenjiv. No, ako odluči da se ponovo ne kandidira, a ima takvih opcija, mislim da bi bilo dobro da dođe, da se ne misli kako je vlast slatka, da dođe neko novo lice, a znam da hvala Bogu IZ u BiH trenutno ima na stotine doktora, magistara, uglednih građana koji bi mogli ponijeti to breme.

Kada imamo vjeru mi se ponašamo prirodno

CAZIN. NET : – S obzirom da ste profesor u medresi radite sa školskom omladinom-tinejdžerima i vjerujem da ispitujete njihova razmišljanja, osluškujete njihove potrebe, osjećate njihove strahove, ljutnje, nemire, oblikujete njihova mišljenje, usmjeravate ih. Da li ste katkad u interakciji  s njima došli do zaključka da se velik broj mladih okreće vjeri i u određenim segmentima je i prakticira, a istovremeno mnogo mladih poseže liberalizmu u odijevanju. Kada kažem liberalizam u odijevanju mislim na neprikladno odijevanje. Kako objašnjavate taj paradoks?

 

Hafiz Suad ef. Šahinović: - U komunikaciji  sa drugim osobama, mojim kolegama, koji rade po društvenim službama dobijam informaciju da u tim službama puno mladih žena posti, ali da svojim odijevanjem malo taj svoj post skrnavi. Znači, post nije samo apstinencija od hrane i pića, nego apstinencija i od svega što je ružno. Moram kazati da danas biti praktična muslimanka ima svoje zahtjeve. Allah dž.š. kaže : „ O, Poslaniče, ti reci svojim ženama i vjernicama da spuste vela svoja niza se, one će na takav način biti prepoznate i neće biti napastvovane!“ To je kur’anski stav kazan prije četrnaest i više stoljeća. Znači bit je da se žena prikladno obuče. Ne mislim pritom da ona mora biti zamotana od glave do pete da se ništa ne vidi, da mora biti strašilo, ne mislim to, nego jednostavno da se prikladno obuče. Znači, ono što plijeni pažnju muškog svijeta kod osoba ženskog svijeta jeste svakako ta razgolićenost. Niko se ne uzbuđuje na nečiju kosu, nego upravo na tu razgolićenost jer ona privlači pažnju. Današnja žena, nažalost, ne znam zbog čega, je li to zbog krize u njenoj samoj duši, ima potrebu da se razgolićuje i da se nekom drugom pokaže, što se ne može ničim opravdati. Pa i žena koja je u braku kod kuće biva avet i rugabet, ne gizda se svome suprugu, nego ulici. O djevojkama je iluzorno i govoriti.  Naše ulice danas su preplavljene golotinjom što je za svaku osudu jer to pokazuje prazninu njihove duše. Mislim da jedino što može i čovjeku i ženi vratiti dostojanstvo je vjera. Vjera je širok pojam, a svaki čovjek kroz vjeru nadopunjuje prazninu koja je nalazi u njegovom srcu. I hodanje po kafićima i razgolićenost i još mnogo takvih ružnih stvari samo su strasti koje se nikada ne mogu zadovoljiti jer uvijek kao cuko reže i otvorenih usta traže nešto novo. Zato kada imao vjeru koja je neka vrsta balansa  mi se ponašamo prirodno.

Ako se u vjeronauci isključivo uče sure, onda takva vjeronauka nije dovoljna

CAZIN. NET: -Svjedoci smo mnogih kontraverzi u vezi sa izučavanjem vjeronauka u školi. Jedni su za to da ostane, drugi da se ukine, treći da se sluša fakultativno, četvrti da ne ulazi u prosjek ocjena, a opet peti da se uvede alternativni predmet za učenike koji, iz nekih razloga, ne pohađaju ovaj predmet. Vjerovatno Vam je poznato da je u Kantonu Sarajevo riješen ovaj problem na način da su uveli novi predmet Društvo, kultura, religija koji će slušati učenici koji su ispisani sa vjeronauke. Kakve su Vaše opservacije na ovu temu?  

Hafiz Suad ef. Šahinović: -Zvanične institucije su dale svoj stav i ja se s tim slažem. Možda je bilo i određenih nesporazuma. Predavači koji su predavali taj predmet nisu se unijeli dovoljno pa je on možda postao dosadan i neatraktivan ali smatram da je vjeronauka nekakav ekvivalent, neka druga vrijednost ovom svom zlu koje imamo. Jedan vjeroučitelj treba ući u živote tih mladih bića, pokušati da ih uputi, da ih uspravi. Kažu neki da je vjeronauka suvišna jer imamo mektebe, te da djeca idu u džamiju. Više smatram  da je to atak na javno ispoljavanje vjere.

CAZIN.NET: – Zapravo, bilo je optužbi da se vjeronauka u školama svela na učenje sura…

Hafiz Suad ef. Šahinović: - Da, to je apsolutno pogrešno i nedovoljno. Smatram da vjeronauka u školama treba da kod mladih bića stvori ambijent da oni osjete da pripadaju jednom kulturnom civilizacijskom krugu koji se zove islam i da smo mi Bošnjaci. U tom ozračju znači mladi čovjek spoznaje osnovne stvari svog identiteta. To je prvenstveni cilj vjeronauke, da stvori ambijent kod đaka da on ne apstinira od svojih vrijednosti, da poštuje druge, a da svoje uvažava i voli. Ako se u vjeronauci isključivo uče sure, a mislim da je to vrijeme iza nas, onda takva vjeronauka naravno nije dovoljna. Kako ste i samo rekli to je pitanje koje će svaki kanton riješiti na svoj način, a kako će to biti, vidjet ćemo.

 I poslije ramazana budimo muslimani!

CAZIN.NET: – Ako ima nešto što biste željeli istaći, dajem Vam priliku.

Hafiz Suad ef. Šahinović: – Htio sam se još prije nekoliko godina riješiti dužnosti imama, jer sam već nekih petnaestak godina ovdje imam, i neka osoba koja to gleda sa strane može pomisliti kako ja tu silne novce zarađujem, a ovdje radim honorarno. Međutim, oni stariji i pametniji od mene uporno me nagovaraju i ubjeđuju da sam ovdje potreban jer svojim sugestijama, hutbama, pravim pozitivno ozračje. Zato još ovdje trajem iako je moj temeljni posao posao predavača u Medresi Džemaludin Čaušević, gdje sam i osiguran. Kada osjetim, a već  pomalo osjećam, što bi rekao Meše Selimović da su moje riječi postale izlizane, onda ću se povući. No, bez obzira gdje čovjek bio mora uvijek pozitivno djelovati i tražiti od onih koji dolaze da rade dobro. Nisam ništa bolji od svojih sugrađana. Pokušavam da zračim dobrotom,a  nadam se da oni to prepoznaju. Pa, eto, ako Bog da, vidjet ćemo. Za kraj bih rekao da svi nastojimo sačuvati čistotu naše duše, te da i nakon ramazana budemo muslimani. Ekipi CAZIN.NET zahvaljujem na susretljivosti i srdačnosti.

CAZIN.NET: – U ime ekipe CAZIN.NET zahvaljujem Vam na razgovoru!

Objavio: Pet, 02/12/2011 - 17:40

Facebook komentari

Back to top