INTERVJU sa prof.dr. Fehimom Nametkom

Home

INTERVJU sa prof.dr. Fehimom Nametkom

Prof.dr. Fehim Nametak – turkolog, prevoditelj, profesor  književnosti i orijentalne filologije  na Filozofskom faklutetu u Sarajevu, Tuzli, dobitnik nagrade Republike Turske za doprinos razvoju turske kulture 2010. godine, veliki poznavalac  bošnjačke književnosti. Dugo godina saradnik, a  jedno vrijeme i direktor  Orijentalnog instituta. Prof.dr. Fehim Nametak daje značajan doprinos poznavanju divanske i tesavufske književnosti kod nas. Njegov Pojmovnik divanske i tesavvufske književnosti prvi je priručnik te vrste kod nas.  Uradio je tri naučna kataloga orijentalnih rukopisa.

Razgovarala: Sivić Emina

CAZIN.NET: Po Vašem mišljenju da li je književnost  danas u BiH, na zadovoljavajućem nivou?

GOSP.NAMETAK: Pa ne pratim baš dovoljno našu savremenu književnost obzirom da sam okrenut turskoj književnosti. Predajem na faklultetu tursku književnost i to tursku književnost od najstarijih vremena do danas. Onoliko koliko pratim ne može se govoriti da li je to zadovoljavajući nivo ili nije. U svakom vremenu je bilo nekoliko velikih pisaca, prosječnih pisaca, bilo je onih koje možemo okarakterisati skribomanima, koji vole puno pisati i objavljivati, a njihova djela ne pamte se dugo, često ne nadžive ni same autore, tako da je teško govoriti o nekom visokom ili niskom nivou književnosti BiH, posebno Bošnjaka. Obzirom da smo mi jedan mali narod, mislim da imamo zapaženu  književnost u okvirima Evrope i ovih susjednih zemalja u regionu, to da smo mali narod, ne treba smetnuti sa uma. S toga, svaki umjetnik koji se istakne, barem u ovim regionalnim  razmjerama i to predstavlja vrijednosti, jer nas reprezentira, a znaju  se imena tih pisaca koji su zaista afirmirali Bosnu i Bošnjake širom svijeta.

CAZIN.NET: Otkud Vaš interes za književnost, prvenstveno divansku književnost i za istraživanje književnog  rada Bošnjaka u Osmanlijskom periodu?

GOSP.NAMETAK: Pa to je moje opredjeljenje od studija. Samo opredjeljenje za studije je bilo potaknuto od mog rahmetli oca (Alija Nametak, op.a.), koji je inače bio profesor i književnik. U razgovoru sa njim došao sam na tu ideju da  se opredjelim za studij orijentalne filologije, studirao sam arapski, turski i perzijski jezik. Imao sam sreću da sam odmah po diplomiranju dobio  posao u Orijentalnom Institutu u Sarajevu, i dalje to je bila  stvar usmjerenja u samom Institutu, radnih zadataka, tako su se rađale ideje. Vidio sam da postoji jedna ogromna količina rukopisnih djela naših autora napisanih  na orijentalnim jezicima, za koje se uopće  ne zna da postoje. Mnogi pisci za čija smo možda  imena ili naslove njihovih djela čuli, a ne znamo o čemu se zapravo radi. To je bio dovoljan motiv da se rode  ideje, istražuje, da se počinje malo po malo kopati po tim rukopisima, isčitavati, analizirati. U  razgovoru sa starijim kolegama, dobio sam ideju, da  svoj doktorat uradim na jednom našom piscu, pjesniku Sarajliji.  Toliko se ideja rodilo, da ih ja ne mogu ostvariti nego sad i mlađe hranim tim idejama. Posla zaista ima puno, imamo jednu prebogatu baštinu koju treba osvijetliti i prikučiti narodu kojem pripada, tj. našem narodu. Ta naša baština je  dugo bila pod debelim slojem prašine zbog toga što su ljudi smatrali, ako su naši stvaraoci pisali na orijentalnim jezicima  i ako to ne razumijemo,  da to i ne pripada nama, čime  se naravno  nisam nikad slagao, jer se u djelima tih ljudi konkretizirala umna energija našeg čovjeka. To je jedan neiscrpan izvor građe, rukopisa , pjesma,  a evo hvala Bogu i moje mlađe kolegice i kolege rade na tome. Osim mene, ima nas već nekoliko koji iz godine u godinu dajemo javnosti nove knjige i uspjeli smo čak neke od tih pisaca da ubacimo u školsku lektiru, tako da će se ove sljedeće mlađe genercije znati nešto o svojoj baštini , neće im biti tuđa kao što je bila mojoj generaciji.

CAZIN.NET: Koji Vam je nadraži predstvanik tog perioda?

GOSP.NAMETAK: Mogu vam reći da je to nezgodno pitanje, ne može se govoriti koji je najdraži, dragi su mi svi.. Dragi su mi i oni koji i nisu neki veliki umjetnici, ali predstavljaju neke male kamenčiće u mozaiku  te naše ukupne literature. Teško je govoriti ko je najdraži, može se govoriti ko je najbolji, ko je u našem vremenu možda  najbliži našem duhu, našem razmišljanju. Neki od tih pisaca u svoje vrijeme bili su veoma aktualni i na ljude svog vremena ostavili jak uticaj, stvarali su jednu klimu, kulturu koja je u to vrijeme bila vrlo probitačna. Ima nekoliko pisaca koje svakako ne možemo i ne smijemo zaboraviti , na čijim se djelima radi, na čijim djelima su i moje mlađe kolege, uradile magistarske i doktorske disertacije. Prije svega, pjesnik Hasan Zijaija Mostarac, Derviš paša Bajezidagić, Nerkesija, Hasan Kaimija  koji je zbog svoje buntovne naravi progonjen od vlasti završio je u Zvorniku, gdje je i umro…Ima dosta tih pjesnika i proznih pisaca, od Pečevije  do Bašeskije. Teško se opredijeliti da se neko posebno istakne, al to su ti naši najznačajniji pjesnici i pisci.

CAZIN.NET: Kao profesor na Filozofskom fakultetu, možete li nam reći kakav je interes za proučavanje i izučavanje književnosti uopće, naročito divanske književnosti?

GOSP.NAMETAK: Nije baš jednostavno odgovoriti na to pitanje. Naši studenti kad se upisuju na fakultet većina ih i ne zna šta je to divanska književnost, obzirom da nemaju predznanje iz srednje škole. Oni se upišu na studij orijentalne filologije sa željom da izučavaju arapski, turski i perzijski jezik, a onda u toku studija, mi – njihovi profesori pokušavamo razviti kod njih svijest o toj našoj baštini i potaknuti ih da je zavole. Neki se za to zainteresiraju, neki ne, ima studenata sa različitim interesima, za savremenu književnost,  za arapski jezik i književnosti, savremeni turski jezik i književnost. Ne može se u svakom potaknuti ta ljubav za bošnjačkom književnošću, ali srećom imamo dovoljan broj mladih  potencijalnih istraživača, a ima i oni koji su se već afirmirali. Iako su mladimaju iza sebe vrijedne rezultate i obećavaju da će ti rezultati  biti veći i značajniji.

CAZIN.NET:  Koliko i da li uopće kulturne manifestacije doprinose očuvanju pisane riječi?

GOSP.NAMETAK: Kulturne manifestacije u svakom smislu znače puno iz razloga što se na njima pojedini afirmirani pisci obraćaju direktno publici i pokušavaju je zainteresirati za pisanu riječi, ukazati im na vrijednost pisane riječi.

CAZIN.NET:  Pripremate li neko novo izdanje ili prijevod u skorije vrijeme?

GOSP.NAMETAK: Radim na historiji Turske književnosti, to bi trebao biti udžbenik za naše studente  turkologije, kako u BiH, tako i u regionu, da kažem Zagrebu, Beogradu, Novom Pazaru. Uglavnom, knjiga će biti namjenjena studentima,  ali i svim onima koji su zainteresirani da saznaju o jednom bogatom stvaralaštvu turske kulture i književnosti, koje je trajalo oko 1500 godina i traje , od nekih prvih zapisanih turskih spomenika  pa do danas.

CAZIN.NET: Dobitnik ste brojih nagrada i priznanja, koja Vam je srcu najmilija?

GOSP.NAMETAK: Pa nisam ja dobio baš puno nagrada, a sve su mi drage. One potvrđuju da je neko pratio moj rad i  da cijeni to što sam radio. Za nagrade se naravno  ne radi, radi se iz vlastite potrebe, iz osjećaja da se nešto korisno uradi i na kraju krajeva da čovjek osigura neku egzistenciju, da budemo sasvim prozaični. Jako mi je draga nagrada koju sam dobio pred sami rat 1992. godine, tek ustanovljena nagrada, koja je zbog rata ukinuta, te sam ja jedni dobitnik. Radi se o nagradi za najbolju knjigu, kako je to tada glasilo u muslimanskoj književnosti, koju mi je dodijelio  Tešanjski preporod. Nagrada se zvala Musa Ćazim Ćatić.  Bila je i novčana . A draga mi je zbog toga što je jedan vrlo kompetentan žiri odabrao moju knjigu kao najznačajniju knjigu te godine u muslimanskoj književnosti.  U tom žiriju su bili književnici, rahmetli  Alija Isaković,  prof. književnosti, književni kritičar i historičar Enes Duraković i književnik  Amir  Brka. Lijepo  je biti nagrađen  i svaka nagrada ima svoje mjesto u srcu.

CAZIN.NET:  Bili ste učesnik  manifestacije Književni susreti „ Između Istoka i Zapada“. Kakvi su Vaši utisci?

GOSP.NAMETAK: Sjajno, zaista, ovo je divan narod, prekrsno je bilo, lijepa publika, fini ljudi, mislim da su sa pažnjom pratili naša izlaganja, mislim da je u potpunosti postignut naš cilj zbog kojeg smo i bili.

CAZIN.NET: Šta bi poručili čitateljima cazin.net-a da pročitaju?

GOSP.NAMETAK: Ima tu dosta stvari, pošto se u zadnje vrijeme bavim prevođenjem proznih djela, hronika,  historija naših pisaca koji su pisali  na osmanskom, turskom jeziku, prije svega bih predložio onima koji to nisu pročitali, a nadam se da mnogi jesu,  djelo ”Historija”  Ibrahima Alajbegovića – Pečevije,  u originalu je to Tarih-i Peçevi,  što znači, Pečevijeva Historija. Vrlo zanimljivo djelo koje govori o Osmanskom periodu, ali pisano sa nizom anegdota, obuhvata opise, osvajanja, sklapanje mira, sekundarne  događaje, vrlo duhovito ispričano, na zanimljiv način tako da razbija monotoniju…Vrlo neobično djelo i ja bih preporučio odmah Vama da ga pročitate, nadam se da ima u nekoj biblioteci u Cazinu.

CAZIN.NET: Hvala što ste izdvojili vrijeme i obavili sa nama razgovor, a ja obećavam da ću potražiti tu knjigu :) !

GOSP.NAMETAK: Hvala vama!

Napominjemo da će čitatelji portala cazin.net-a, imati priliku  narednih mjeseci, na našem portalu čitati priče  rahmetli Alije  Nametka,  bosanskohercegovačkog pripovjedača, dramatičara i folkloriste, za čije objavljivanje smo dobili  saglasnost prof.dr. Fehima Nametka, njegovog sina.

Objavito: Pet, 12/02/2011 - 17:31

Facebook komentari

Back to top