Sueddeutsche Zeitung: Kusturica je temperament naslijedio od oca Murata koji je satima bistrio o politici, a nije ni pomišljao popraviti krov

Home

Sueddeutsche Zeitung: Kusturica je temperament naslijedio od oca Murata koji je satima bistrio o politici, a nije ni pomišljao popraviti krov


U svojoj redovnoj rubrici "Kiosk", u kojoj Deutsche Welleprenosi zanimljive tekstove iz njemačke štampe, objavljen je članak uglednog "Sueddeutsche Zeitunga" koji je napravio osvrt u vezi režisera Emira Kusturicu i njegovih stavova iznesenih u autobiografiji "Smrt je neprovjerena glasina".

Ugledni list u tekstu s pravom konstatuje "činjenica da nije sposoban priznati svoje greške i sada kao i ranije baca veliku sjenu na njegov umjetnički opus".

"Filmski eksperti su složni u ocjeni da je rođeni Bosanac Emir Kusturica jedan od najznačajnijih filmskih režisera u Evropi. No, on je stalno kritikovan zbog svojih kontroverznih političkih stavova. Nakon raspada Jugoslavije Kusturica se predstavio kao zagovarač velikosrpske države, padajući u oči zbog simpatija koje je pokazivao prema osumnjičenim za ratne zločine.

I njegovo autobiografsko djelo "Smrt je nepotvrđena glasina" prožima ova dva Kusturičina lica. Anegdotama on odslikava svoju mladost u Titovoj Jugoslaviji i odrastanje u porodici, kritički nastrojenoj režimu.

Opisujući niz ekscentričnih tetki i daidža, Kusturica svojim roditeljima podiže literarni spomenik: svojoj majci Senki koja je stalno radila i ocu Muratu, koji je satima u kafanama diskutovao o politici i koji je kao nešto što je previše, smatrao i svaku pomisao da se pozabavi popravkom krova ili zahtjevom za uvođenje grijanja. Za režim je njegov otac problematičan, ali važi kao bezopasan. Kusturica, koji je naslijedio temperament svog oca, profitirao je od takvog - drugačijeg načina razmišljanja. Veoma duhovito Kusturica rekonstruira i svoje filmske početke.

Raspad Jugoslavije on doživljava kao politički akt, iza kojeg je stajao Zapad posebno SAD. Kao da s tim nisu nikakve veze imale nacionalističke struje, ojačane početkom osamdesetih. Kusturica ne spominje ni srpske zločine nad civilnim stanovništvom u BiH. Umjesto toga stalno ponavlja tezu da je bombardovanje Srbije od strane NATO-a bio zločinački napad na jedan mali narod, koji istrajava na sopstvenom identitetu. Kusturica je ipak, možda zbog zapadne publike, u svojim političkim stavovima uzdržaniji i pitomiji nego u brojnim intervjuima iz prošlosti.

O posljednjih deset godina gotovo da ne govori. U tom periodu njegovi filmovi nisu izazivali natpise u štampi koliko nastupi sa bendom Zabranjeno pušenje, na kojima je istupao protiv nezavisnosti Kosova ili upadao u oči asocirajući na Radovana Karadžića. Krajnje neuvjerljivi izgledaju njegovi pokušaji umanjivanja simpatija koje je nekada gajio prema Miloševiću.

U razgovoru sa svojom majkom on priznaje da je bio politički idiot i dodaje: "Ostajem pri tome šta sam jednom rekao, bez obzira koliko je to stvarno tako!" Na kraju ove autobiografske lektire je spoznaja da je Kusturica talentovani pripovjedač. Ali, činjenica da nije sposoban priznati svoje greške i sada kao i ranije baca veliku sjenu na njegov umjetnički opus", zaključuje autor članka u "Sueddeutsche Zeitungu".

 

 

Objavio: Wed, 07/12/2011 - 16:59

Facebook komentari

Back to top