21 Aug

Fadil Novalić: Nijedan kredit nam neće trebati kada se riješimo sive ekonomije

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u razgovoru za Klix.ba govori o dolazećoj vrućoj političkoj jeseni, najavljenim protestima penzionera i nezadovoljstvu poljoprivrednika, poručujući da Vlada nije odustala od novog zakona o PIO-u, kao ni povećanja akciza na gorivo te ključno o najavi velike borbe protiv sive ekonomije.

Čeka li nas vruća politička jesen? Penzioneri najavljuju proteste, poljoprivrednici su također nezadovoljni, a mnoštvo projekata, prije svega infrastrukturnih, koji su najavljivani, nije ni započeto?

Mi nismo samo najavljivali projekte: mi smo na njima predano radili. Nakon prve dvije godine mandata ove vlade u proceduri je bio zakon o PIO-u kao rješenje problema penzionera, značajno su smanjena dugovanja u poljoprivredi, završene su pripreme za pokretanje infrastrukturnih projekata. I tada smo odjednom ušli u preuranjenu predizbornu kampanju i počelo je sabotiranje svih vladinih rješenja od opozicije, ali, nažalost, i od koalicije.

Zakon o PIO-u nije usvojio Dom Naroda i mi sada opet moramo krenuti ispočetka. Cestrogradnja se našla na meti stranaka koje su na Izmjenama i dopunama Zakona o akcizama sakupljale političke poene. Nismo se predali ni u ovom slučaju i nismo odustali od uvođenja putarina, kao svojevrsne takse za izgradnju autocesta i cesta, kao glavnog izvora finansiranja ovako velikih infrastrukturnih projekata.

Da ponovim, putarine su jedini način da brzo, efikasno i jeftino poboljšamo našu infrastrukturu, što je preduslov ekonomskog razvoja. U ovom trenutku Bosna i Hercegovina ima najniže putarine u regiji. One u BiH iznose samo 25 feninga po litru, dok je to u Hrvatskoj 101 fening, a u Srbiji 89 feninga. Upravo su ova sredstva dvije susjedne države uložile u ceste i autoceste. Očigledno je da će prijedlog o uvođenju dodatnih 15 feninga putarine po litru i dalje ostati najniži u regionu i Evropi ali će donijeti stotine kilometara novih, modernih putnih pravaca.
Prema mom mišljenju, zakon o akcizama koji obrađuje ovu putarinu treba usvojiti rutinski, uz maksimalan konsenzus i to ne bi trebalo biti predmet bilo kakve politizacije. Dogodilo se ipak drugačije.

Šta će biti sa zakonom o PIO-u? Plan je da se ponovo uputi u Parlament, da li postoji parlamentarna većina koja će usvojiti taj zakon?

Vlada Federacije od samog početka mandata radi na ovom pitanju, svjesna da je ovo najosjetljivija tema. U ovom periodu dobili smo skoro 25 hiljada novih penzionera. Uprkos tome uspjeli smo smanjiti deficiti fonda PIO za skoro 70 miliona KM. Uspostavljena je redovna isplata penzija bez kašnjenja.

No, konačne stabilizacije neće biti bez novog zakona o PIO-u koji će osigurati dugoročnu finansijsku održivost, jednostavnije izračunavanje penzija kroz bodovni sistem, ispravljanje određenih nelogičnosti i garancije redovne isplate kroz trezor. Vlada FBiH je dugo radila na ovom zakonu i mi od njega nećemo odustati. Znam da u tome imamo podršku više od 400 hiljada penzionera, svjedoci ste da se njihova udruženja o tome svakodnevno oglašavaju. Oni su veoma svjesni da je situacija ozbiljna i da je ovo trenutak kada nema vremena za kalkulisanje, niti za prikupljanje političkih poena.

Dokaz za to je njihova burna rekacija na izmjene Zakona o PIO-u koje je usvojio Zastupnički dom, jer im je jasno da penzioni fond ne bi izdržao 30 hiljada novih penzionera. Na posljednjoj sjednici Vlade smo razmatrali detaljnu analizu finansijskog stanja u fondu PIO i svi pokazatelji potvrđuju da su te izmjene neprovodive, dakle udruženja penzionera su potpuno u pravu. Meni je jasno, a nadam se i javnosti nakon ovih zbivanja, da rješenja moraju biti sistemska, a ne populistička.

Što se, pak, tiče većine, ja sam više puta upozoravao da zbog neozbiljnosti pojedinih zastupnika Parlament ima problem da usvoji ključne reformske zakone. Razgovarat ću s predsjednicima oba doma i šefovima klubova da se pobirnu za disciplinu i da se ovi problemi više ne ponavljaju.

Je li budžet FBiH “progutao” novac od klirinškog duga, postoji li ikakva šansa da se rebalansom budžeta taj novac konkretno uputi ka infrastrukturnim projektima, ili u poljoprivredu?

Opredeljenje Vlade Federacije BiH je poznato, a to je da se novac iz klirinškog duga usmjeri u infrastrukturne projekte, konkretno u brzu cestu Lašva-Travnik. Dakle, naš plan je da taj novac, umjesto da ga potrošimo, investiramo u projekte koji donose razvoj privrede i nova radna mjesta.

To je nešto o čemu ja govorim otkad je postalo izvjesno da će nam klirinški dug biti vraćen u novcu. No, od tada do danas neke su se stvari zakomplicirale i moramo uzeti u obzir i trenutno finsnsijsko stanje Federacije BiH. Vrlo vjerovatno nećemo dobiti tranšu MMF-a koja je bila planirana u budžetu, a Vlada mora prije svega razmišljati o svojim obavezama prema socijalno najugroženijim grupama, poput penzionera, invalida i svih drugih korisnika socijalne pomoći. Također, tu su i problemi poljoprivrenika. Tokom našeg mandata mi smo znatno smanjili naslijeđene dugove, no oni još uvijek postoje. Ova godina je i veoma teška zbog, naprimjer, suše koju nismo mogli predvidjeti prije nekoliko mjeseci kad smo planirali kako da potrošimo ovaj novac.

Sve te stvari mi ćemo morati uzeti u obzri i već na nekoj od narednih sjednica Vlade planiramo analizirati postojeće stanje pa da vidimo gdje treba prvenstveno usmjeriti klirinški dug. Naravno, konačnu riječ će imati Parlament koji će usvojiti rebalans budžeta za ovu godinu.

Planirate 2018. proglasiti godinom borbe protiv sive ekonomije. Koje su konkretne i ključne mjere koje ćete poduzeti?

Broba protiv sive ekonomije je jedan od mojih prioriteta od samog početka mandata. Kao privrednik najbolje znam koje sve načine koriste poslodavci da “uštede” te šta ih gura u sivu zonu. U BiH imamo najveću stopu sive ekonomije u regiji i ona iznosi 25,5 posto BDP-a. Drugim riječima, svake godine četvrtinu BDP-a gubimo zbog neobuhvaćenog dohodka, neobuhvaćene zaposlenosti i neobuhvaćenih plaćanja. Nama dakle ne trebaju nikakvi krediti ni zadužavanja: dovoljno je samo da se u budžetu nađe novac koji svakodnevno nestaje u sivoj zoni.

Ovo je nešto čime se Vlada Federacije bavi već duže vrijeme. Mi već sad bilježimo rast budžetskih prihoda koji je djelom rezultat dobrog rada nadležnih službi na njihovom prikupljanju. Moram ovdje da pohvalim uposlenike Porezne uprave i Federalne uprave za inspekcijske poslove koje se odlično bore sa sivom ekonomjiom. Možda nije naročito popularno hvaliti ove službe, ali ja zaista mislim da ovi ljudi rade odličan posao.

No, borba protiv sive ekonomije podrazumijeva ne samo strožije kontrole, već, možda prije svega, olakšavanje poslovanja. Trenutno se u proceduri nalaze, naprimjer, zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima koji donose smanjenje procedura za plaćanje i poreza i doprinosa. Ponekad upravo birokratija, a ne loša volja, tjera poslodavce u sivu zonu.

Dalje, Udruženje poslodavaca FBiH je kao glavni pokretač sive ekonomije identificiralo visoke parafiskalne namete. Vlada sistemski radi na njihovom smanjivanju i to kroz praktično sva zakonska rješenja. Primjera radi, danas svi poslovni subjekti plaćaju 0,05 posto od ukupnog godišnjeg prometa u ime članarine u turističkoj zajednici, čak i ako se turizmom ne bave ni indirektno. Tog, ni brojnih drugih nameta, u reformskim zakonima koji će se još ove godine naći u proceduri više neće biti.

Uskoro će Vlada razmatrati detaljni Akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije da sistematizujmo naš rad na tom polju. Radi se o sveobuhvatnoj strategiji koju smo pripremili zajedno s predstavnicima poslodavaca, sindikata, akademske zajednice, ali i s kolegama iz RS-a i državnih institucija, jer suzbijanje sive ekonomije zahtijeva saradnju svih nivoa vlasti.

Zašto Vlada FBiH nije ažurnije i konkretnije reagovala na problem poljoprivrednika zbog velike suše i nanesene štete?

Vlada Federacije, nažalost, ima u ovom slučaju veoma ograničene nadležnosti. Mi možemo proglasiti stanje elementarne nepogode i na taj način pokrenuti proces procjene štete te omogućiti poljoprivrednicima isplatu nadoknada iz namjenskog fonda, no da to uradimo stanje elementarne nepogode moraju proglasiti barem dva kantona. S druge strane, da to urade kantoni, moraju se aktivirati općine. Kao što znate, niži nivoi vlasti, čast izuzecima, još nisu poduzeli nikakve korake i to uprkos gotovo svakodnevnim pozivima udruženja poljoprivrednika.

Svakako, na nekoj od narednih sjednica Vlada će razmotriti i pitanje suša pa da vidimo kako možemo pomoći poljoprivrednicima u saniranju šteta i, što je možda još bitnije, kako da ih pripremimo za eventualne vremenske neprilike u budućnosti.

Hoće li građani skuplje plaćati plin i hoćemo li općenito ispaštati zbog klirinškog duga i novca koji smo dobili, ako znamo da je glavni teret ratnog duga za plin na građanima FBiH, odnosno Kantona Sarajevo?

Formalno gledajući, teret ratnog duga za gas je na Energoinvestu, dakle, na kompaniji registrovanoj u Federaciji. No, taj gas tokom rata nije korišten samo na prostoru današnje Federacije BiH, već i RS-a i to u omjeru otprilike pola-pola. Nama, dakle, predstoji prenošenje duga iz Energoinvesta na entitete pa da svaki od njih vraća svoj dio.

Plin sigurno neće biti isključen, niti će doći do nekih vanrednih poskupljenja s obzirom na to da uredno izmirujemo svoje tekuće obaveze za plin koji nam isporučuje Ruska Federacija. Ratni dug ćemo vraćati dugoročno i već sada, mi smo ga, zahvaljujući akcizama na plin koje iznose pet maraka po kubnom metru, uspjeli smanjiti za 7-8 miliona dolara.

 

(Izvor: Klix.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top