07 Apr

Gradonačelnici Fazlić i Imamović: BiH se najviše osjeti u gradovima i općinama

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović došao je jučer u USK, kako bi počeo zagovarati svoju inicijativu o promjeni Ustava FBiH, koja podrazumijeva veće ovlasti lokalnog niva, federalizaciju gradova i ukidanje srednjeg nivoa vlasti. Prvi put će testirati kompletnu priču pred osam krajiških načelnika, koji su među prvima pokazali zainteresovanost i to danas na sastanku svih u Bosanskoj Krupi.


"Zapazio sam pozitivne reakcije bužimskog načelnika Zikrije Durakovića u Oslobođenju, čuo sam se i sa Arminom Halitovićem, načelnikom Krupe, koji će biti domaćin, a i sa kolegom i gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem sam branio ovu ideju do kasno u noć, na Pink televiziji prije nekoliko mjeseci. U Krajini ćemo da se umrežimo i javno kažemo da se nešto mora poduzimati. Najveća prepreka je skepticizam, ljudi kažu bilo je inicijativa koje nisu ostvarene, ali ova je drugačija, jer prvi put ide odozdo, od načelnika i građana" , kazao nam je Imamović. Jučer ga je primio gradonačelnik Bihaća, koji ga podržava od početka.

"Ali, treba brzo prići definisanju uloge općina u Federaciji. Ja ne prihvatam nepravedan sistem raspodjele prihoda. Da je trenutno stanje loše, najbolje se vidi kod nas koji bivamo zakidani i 22 godine nakon rata. Mislim da se nikome ne sviđa ova politička država, da ovisimo od političke volje raznih nivoa vlasti. Država treba da se vidi i osjeti u gradovima, mi to znamo jer načelnici su najbliži problemima običnih građana. Ovo stanje prate svakakve ružne pojave i tenzije, a svi znamo da se u ovakvom ambijentu ne može živjeti", naglasio je Šuhret Fazlić.

U Gradskoj upravi Bihać Imamović je govorio o potrebi da se načelnici vežu radi lakšeg obavljanja dužnosti, ne praveći ni nacionalne ni partijske razlike.

"Mi nismo ni protiv koga, svi građani su naši, ali oni su najugroženiji u priči. U 28 evropskih zemalja od javnog dobra trećina ide u općine, a mi u Federaciji sa 8,5 posto javnih prihoda koji ostanu gradovima smo zadnji na kontinentu. Više kantona u državi ne može opstati, više države je zapravo manje države. Imali bismo i do četiri puta veći prihod u svakoj općini Federacije, bio bi to dramatični preokret nabolje. Ne smije se čekati, na sceni je egzodus, iz ove zemlje odlaze i situirani, jer nemaju nade u ovom paradoksalnom sistemu. Dalje želimo ovo iskomunicirati i sa strukom, naukom, nevladinim sektorom, vjerskim zajednicama, a na federalni nivo spreman sam u 2017. podnijeti inicijativu. Ali, hoćemo da se u priču uključi više partija, te da vidimo ko će prijedlog da odbije", ispričao nam je Imamović.

 

Višak ministara

Za podnošenje inicijative, osim što se ne može čekati, 2017. je pogodna jer u njoj nema izbora i može se izbjeći politiziranje. Također, gradonačelnici Bihaća i Tuzle korigovali su se u izjavi o povratu prihoda općinama, jer to više nije ni osam posto, s obzirom na to da je Federacija zadužena kod MMF-a, pa općine učestvuju u otplati duga iako novce nisu trošile. Oni podvlače, građani moraju razumjeti da se kantoni kao ustavne jedinice ovom inicijativom ne žele ukidati, nego samo srednji nivoi vlasti.

"Niko neće ostati bez posla. Inspektor rada koji je jučer radio u kantonalnoj službi samo bi se vratio na posao u općinsku, gdje je inspekcija i bila. Policija i sudstvo bi bili federalni kao što i trebaju, svako bi išao za svojim poslom, samo bi se oslanjao na jače budžete, a možda i veće plaće. Ukinule bi se samo nadležnosti kantona, koje bi se podijelile na Federaciju i općine, a koji bi imali jače državne ingerencije" , napomenuo je Imamović.

Bez posla mogu ostati “samo” 10 premijera, 100 ministara, 140 sekretara ministarstava, 300 pomoćnika, 400 kantonalnih poslanika i 1.000 članova plaćenih skupštinskih komisija.

 

 

(Izvor:abc.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top