Još 115 osoba zaraženo koronavirusom: Samo u Sarajevu 99 novooboljelih
Koronavirus je i dalje tu, vrlo prisutan i opasan. Bosna i Hercegovina bilježi rekordne brojke, naročito u Sarajevu. I u regiji je stanje alarmantno, naročito u Sandžaku koji vapi za pomoć. Epidemiološke mjere očito ne funkcioniraju a virus nije izgubio na snazi u svom širenju. Tako su dolazile informacije da je u Kliničkom centru univerziteta u Sarajevu testirano je 609 uzoraka na COVID-19, njih 115 su pozitivni. Čak 99 novozaraženih osoba je iz Sarajeva samo za jedan dan. Ovaj zabrinjavajući trend ne daje nadu da će veliki broj naših ljudi doći iz dijaspore u Bosnu i Hercegovinu, a time će se značajno ugroziti ionako posrnula ekonomija. Vlas pleše po žici, opterećena aferama u javnim nabavkama i sa velikim deficitom u budžetu. Ipak, čini se da bi bilo važno da naši ljudi mogu slobodno doći u vlastitu zemlju i time bi vlasti trebali pokazati da brinu o svojim ljudima, bez obzira na sve probleme sa pandemijom od virusa korona.
Pooštrene granične kontrole: Slovenci moraju dokazati da nisu bili u BiH, Srbiji…
I u regiji se stanje komplicira. Slovenija je od ponoći postrožila kontrole na granici s Hrvatskom zbog pogoršanja epidemiološke slike. Na pojedinim graničnim prijelazima moguća su čekanja. Hrvatska više nije na slovenskoj "zelenoj" listi epidemiološki sigurnih država, a taj su status izgubile i Francuska i Češka. Slovenci koji odlaze u Hrvatsku mogu se vratiti kući bez ikakvih problema ako dokažu da su bili samo u Hrvatskoj, ali ne, na primjer, u Srbiji, BiH, Sjevernoj Makedoniji ili na Kosovu, tj. u državama s "crvene liste".
To mogu učiniti ako pokažu potvrdu o smještaju, dokaz o vlasništvu nekretnine ili plovila, kao i dokaz o plaćanju naknade za parkiranje. Međutim, policija će imati pravo na granici odlučiti jesu li dostavljeni certifikati vjerodostojni ili želi li netko zaobići pravila. Hrvatski državljani koji nakon ponoći žele otići u Sloveniju, moraju obvezno pokazati dokumente kojima potvrđuju da u Sloveniji imaju nekretnine, ili da su kupili ili rezervirali neki turistički smještaj. Naše vlasti nemaju nikakav plan niti podršku našim ljudima u dijaspori.
Eskalira migrantska kriza u Krajini
Migranti su i dalje gorući problem. Krajina vapi za pomoć, a država nema nikakvu strategiju kako bi ovaj problem barem ublažila. Naravno, mnogi ovu krizu koriste za klasični organizirani kriminal. Također, svakodnevno se dešavaju teški incidenti pa je tako lovac iz Kulen-Vakufa ubio migranta. Kako je ispričao policiji, mislio je da je riječ o divljim svinjama i opalio je iz puške. Kada je shvatio da je pogodio čovjeka, odbacio je pušku i pobjegao. Sedam migranata koji su bili u grupi s ranjenim nosili su ga do pruge. Međutim, nije mu bilo spasa i on je na putu do ambulante preminuo. Ovaj posljednji događaj još je jedan ozbiljan alarm da se svi uključe u rješavanje migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu, ali vlasti, osim prašine koju je Bakir Izetbegović bacio Krajišnicima u oči tako što je rekao pa omanuo da će novi ministar biti iz USK, ne čine ništa.
Ćamil Duraković: Mjesec je juli, svako se na svoj način sjeća genocida u Srebrenici
Juli je mjesec na sjećanja. Sjećanja na stradanje jednog naroda. Podrinje plače i tuguje. Genocid u Srebrenici nikada ne smije biti zaboravljen. Dženaza u Potočarima biće održana uz poštivanje epidemioloških mjera. Bivši načelnik Sreberenice Ćamil Duraković je podsjetio da se Srebrenica nikad ne smije zaboraviti. „Mjesec je JULI... Svako se na neki način sjeća i odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici“, napisao je Duraković. Naše kolektivno sjećanje na genocid i sve druge zločine mora biti trajno, a insistiranje na nametanju zakona o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina mora biti obaveza svih čestitih ljudi.
Djevojčica Nadin Smajlović pobijedila tuberkulozu
U moru loših vijesti, došla je i jedna lijepa: djevojčica Nadin Smajlović izliječila se od tuberkuloze. Ovu je vijest potvrdila njena majka u večerašnjem Dnevniku na Face TV. Amina Smajlović kaže da je tu vijest dobila iz Turske, gdje se Nadin liječila proteklih nekoliko sedmica. - Moja Nadin je izliječena od tuberkuloze – izjavila je Amina Smajlović. Njenoj 13-godišnjoj kćerki je Univerzitetski klinički centar u Tuzli u maju odobrio liječenje u inozemstvu te je troškove trebao preuzeti Fond zdravstvenog osiguranja.
Nadin se i prije toga liječila u Turskoj, ali u privatnom aranžmanu, jer je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu odbio da odobri njeno izmještanje u inozemstvo, ali je to kasnije učinio UKC Tuzla. Roditelji su zbog toga protiv odgovornih na KCUS-u podnijeli krivičnu prijavu.
Za prvi nastup na lokalnim izborima, Nezavisni blok dostavio potpise podrške
Centralna izborna komisija je 3. jula zaključila spisak stranaka koje će učestvovati na sljedećim lokalnim izborima. Još se ne zna hoće li izbori biti održani, ali trenutni zakazani datum je 15. novembar. Jedna od mladih stranaka koja posebno ima podršku u Krajini i prikupili su potpise u svim opštinama je Nezavisni blok. U delegaciji koja je posjetila Centralnu izbornu komisiju su, pored predsjednika Senada Šepića, bili još i zastupnici Nezavisnog bloka u Parlamentu BiH Aida Baručija, u Parlamentu Federacije BiH Amer Obradović i u Gradskom vijeću Zenica Ekrem Tuka. Važno je istaći da će Nezavisni blok uz sopstvene liste u preko trideset opština u oba entiteta, i sa pet kandidata za načelnike, u nekim lokalnim zajednicama nastupati i u koalicionom obliku, oko čega se još usaglašavaju lokalni programi i platforme koje za cilj moraju imati realne i izvodljive mjere za dobrobit svih građana podjednako.
_____
U susjednoj Hrvatskoj su održani izbori za novi saziv državnog parlamenta. Prema izlaznim anketama, HDZ osigurala je većinu u Saboru za sljedeći mandat. Kako se navodi na osnovu ankete nad 21.000 birača, HDZ osvaja 62 mandata, Restart koalicija na čelu sa SDP-om 43, Domovinski pokret Miroslava Škore 14, Možemo 8, Most 9, Stranka s imenom i prezimenom-Pametno-Fokus 3 mandata i HNS sa 1 mandatom. Iz priloženih brojeva vidimo da će se nova većina u Saboru okupiti oko Hrvatske demokratske zajednice Andreja Plenkovića. Sabor čini 151 zastupnik, od čega 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri iz dijaspore, dok će osam mjesta pripasti nacionalnim manjinama.
