Home

Hoće li BiH trpjeti posljedice odlaganja nuklearnog otpada u općini Dvor!?

23 Apr

Hoće li BiH trpjeti posljedice odlaganja nuklearnog otpada u općini Dvor!?

Građani Bosne i Hercegovine negoduju, a Hrvatska ne odustaje od plana da odlaže nuklearni otpad na lokaciji Trgovske gore, u općini Dvor, na granici dvije zemlje.

 

Ujedinjene općine

Prije tačno dvije godine upravo ovaj problem ujedinio je općine u oba entiteta BiH. Tada su predstavnici općina Cazin, Velika Kladuša, Bužim, Kostajnica, Bosanska Krupa potpisali zajedničko pismo, koje je inicirala tadašnja načelnica Bosanskog Novog. Oni su zatražili od nadležnih državnih i entitetskih institucija hitno pokretanje aktivnosti kako bi se zaustavila gradnja odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore. 

Iz Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH (DRARNS) potvrdili su nam da Hrvatska nije odustala od Prijedloga nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.

- Ali, program nije potpisao hrvatski premijer, a Vijeće ministara BiH formiralo je radnu grupu i mi pratimo aktivnosti u vezi s ovim pitanjem - poručuju iz DRARNS-a.

Jasmin Emrić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, podsjetio je da je u BiH trebala biti održana javna rasprava, ali da se to nije desilo. Također, bez obzira na to što je bio obavezan, ni Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost RH nije proveo raspravu.

emric-dvor

Emrić: Izostala javna rasprava u BiH

- Hrvatska strana radi stratešku studiju, ne odustaje. Objavili su primjedbe na studiju procjene utjecaja na okoliš. Ali, oni nisu obuhvatili sve naše primjedbe. Jasno smo rekli da ne želimo da se na Trgovskoj gori odlaže radioaktivni i nuklearni otpad. Imamo i politički stav, jer je Parlament BiH usvojio rezoluciju kojom se protivi gradnji odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na toj lokaciji - napominje Emrić, ističući da bi, u slučaju gradnje tog odlagališta, najštetnijem utjecaju bili izloženi upravo bh. građani.

 

Ne deponiji

Među mještanima općina i gradova uz Unu s obje strane granice skoro da nema nikoga ko podržava gradnju deponije. 

Načelnik općine Dvor Nikola Arbutina u izjavi za "Avaz" ističe da je njegov stav o lokaciji deponije na području općine jasan.
 
- Naš odgovor je „ne“ i to smo potvrdili kroz kompletnu proceduru izjašnjavanja građana i Općinskog vijeća - kazao je načelnik Dvora. 

On je, međutim, potpuno svjestan snage državnog monopola i slabašne snage lokalne zajednice. Arbutina ističe i nepopravljivu štetu koja je već nanesena Dvoru, jer, naglašava, „od ove općine, kao od đavola, već godinama bježe investitori, a kupovina i prodaja nekretnina totalno je stala“.

 dvor-2

Arbutina: Naš odgovor je „ne“

Žitelj Dvora Dragan Ovuka kaže da će se, ako se sagradi deponija nuklearnog otpada, odseliti.
 
- Iz Dobretina sam uz Unu, a lokacija kasarne gdje se to planira je neka tri kilometra od naših kuća. Jednom sam bježao odavde prije 22 godine, valjda neću opet - razmišlja Ovuka. 

dvor-1

 Ovuka: Ako se to desi, iselit ću se

Slično govore i Dragan Savić i Boško Grbić iz Bosanskog Novog, koji Una dijeli od Dvora.

dvor

 Savić i Grbić: Ne mogu i ne smiju to uraditi

- Oni to ne mogu i ne smiju uraditi. To gura Evropa. Kako ćemo biti za takvo što? Jesmo ostarjeli, ali nismo pobenavili - konstatiraju.

 

Protivimo se ekocidu!

Fotograf i ekološki aktivista iz Hrvatske Kostajnice Daniel Pavlić je rezolutan - „odlagalište nuklearnog otpada je neprihvatljivo“.

- Ovaj kraj ima jedinu šansu sa svojim ekološkim bogatstvom, a ne kao odlagalište kojekakvog smeća koje niko ne želi! Područje Pounja zaštićeno je s nekoliko međunarodnih konvencija koje, očito, niko ne poštuje. Protivim se ovom ekocidu koji se doslovno nameće stanovništvu Pounja - ističe Pavlić.

 

Ta namjera bit će spriječena

- Hrvatska radi lokaciju gdje bi skladištila i institucionalni radioaktivni otpad. To podrazumijeva skladištenje iz ostalih institucija, odnosno skladištenje radioaktivnog otpada koji nastaje u medicini, u znanstvenoistraživačkim institucijama i također podrazumijeva se odlaganje radioaktivnog otpada kada se pristupi razgradnji nuklearne elektrane Krško. 

To je jedna sveobuhvatna studija koja ustvari obuhvata rješavanje skladištenja i konačnog deponovanja radioaktivnog i nuklearnog otpada istrošenog nuklearnog goriva u RH. Mi u BiH ne prihvatamo lokaciju Trgovske gore, niti bilo koju drugu lokaciju koja je u neposrednoj blizini granice sa BiH. Upotrijebit ćemo sva sredstva i međunarodne arbitraže, pa ako bude trebalo, i međunarodne sudove da spriječimo takvu namjeru - kaže Emrić.

 

Trenutno se kod nas ne prave nuklearni reaktori

- Trenutno se u BiH ne prave nuklearni reaktori. Prema informacijama koje posjedujemo, ne postoji nacrt energetske strategije BiH da se ovakvi objekti prave. Ujedno nisu predviđeni ni istraživački reaktori. U BiH ne postoji nuklearni otpad, a zabranjen je i uvoz, pa samim tim nema ni odlagališta nuklearnog otpada. U BiH postoje potrošeni zatvoreni radioaktivni izvori koji su nastali u industriji, medicini i nekadašnjim istraživanjima. 

Nadalje, nismo utvrdili istinitost informacija u vezi s odlaganjem nuklearnog otpada u Buško, Jablaničko i Ramsko jezero. Prema monitoringu životne sredine koji se provodi u BiH, nije bilo pokazatelja za ovakve tvrdnje i povećane nivoe radioaktivnosti u životnoj sredini od propisanih - dodaju u DRARNS-u.

 

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top