Home

Igrica masovno oduzima živote: Da li je smrtonosni "Plavi kit" doplivao i do BiH?

12 May

Igrica masovno oduzima živote: Da li je smrtonosni "Plavi kit" doplivao i do BiH?

Opće je poznata činjenica da internet nije nimalo bezazlen virtuelni svijet.

Uz sve dobre i korisne stvari, on sa sobom nosi i moguće opasnosti. Među njima svakako se ističu izloženost nasilju, krađa identiteta, podsticanje mržnje, pornografija, dezinformacije, online kockanje/klađenje, otuđenost od društva, ovisnost...

Velika zabluda Brojni roditelji u današnje vrijeme smatraju da će djecu sačuvati od utjecaja lošeg društva kontrolirajući ih, ograničavajući, pa i zabranjujući im izlaske i druženja.

Na određeni način osjećaju se mirnije i sigurnije ukoliko su im djeca kod kuće za računarom na internetu, nego da se nalaze vani s prijateljima.

No, takvo roditeljsko uvjerenje može biti velika zabluda, naročito ako ne znaju na koji način njihovi mališani svoje vrijeme provode na internetu.

Najnovija pošast koja se pojavila u "online svijetu" predstavlja jednu od do sada najzastrašujućih opasnosti po djecu i tinejdžere.

Smrtonosna igrica pod nazivom "Plavi kit" dolazi iz Rusije te je, prema eminentnim ruskim, ali i svjetskim medijima, povezana sa smrću oko 130 tinejdžera širom svijeta.

Riječ je o računarskoj igrici koja se igra putem društvenih mreža, a u kojoj tinejdžer mora izvršavati svakodnevne zadatke koji se pred njega postave.

Tih zadataka zna biti oko pedeset, s time da je svaki bizarniji i morbidniji od prethodnog, kako se ide prema njenom "kraju".

Prvi su relativno bezopasni, poput crtanja plavog kita na ruci (po čemu je igrica i dobila ime), dok kasniji uključuju gledanje bizarnih ili horor filmova, izbjegavanje prijatelja ili roditelja i samoranjavanje, a pedeseti i posljednji zadatak uvijek je fatalan - počinjenje samoubistva!

Igricu je osmislio 21-godišnji Filip Budeikin koji je uhapšen i trenutno se nalazi u zatvoru. Ovaj mladić priznao je zločine i kazao da su njegove žrtve "biološki otpad" i da su bile sretne što će umrijeti i da on na taj način "čisti društvo".

Iako još uvijek "Plavi kit", barem prema zvaničnim informacijama, nije uzeo danak u BiH, s obzirom na trend širenja ove igrice širom svijeta, pitanje je dana kada će ova internet pošast stići i u našu državu.

U susjednoj Hrvatskoj posljednjih dana "Plavi kit" uznemirio je brojne školarce. U više zagrebačkih osnovnih škola djeca su preplašena zbog posljedica koje igra nosi, a ponajviše pravilima koja upućuju na to da će neko povrijediti njih ili njihove roditelje ne prihvate li izazov.

O "Plavom kitu" priča se po školskim odmorima, djeca nižih razreda čak su plakala u razredima te su pedagozi u pojedinim hrvatskim školama bili prisiljeni poduzeti određene mjere kako bi smirili učenike i objasnili im da se ne trebaju ničega bojati.

Psihološka dominacija Psiholog Jasmina Dizdarević u razgovoru za Avaz.ba ističe kako kreatori igrice ostvaruju psihološku dominaciju nad omladinom koja se upusti u igranje "Plavog kita".

- Oni psihološki navlače mlade ljude da uđu u igru, a onda im daju upustva i prijete, ako izađu iz igrice, da će im se dogoditi nešto strašnije nego da nastave sa igranjem - rekla nam je Dizdarević.

Neophodno je, smatra, cenzurirati sve ono što nije povoljno i poželjno za našu populaciju i podneblje.

- Ako imamo mogućnost da na Facebooku zaustavimo sve ono što negativno utječe na naše mlade ljude, trebamo to i uraditi. Jer, ako to ne spriječimo, dešavat će nam se situacije kao i na Zapadu - navodi Dizdarević. Prema njenim riječima, mladi se vole upustiti u izazove u kojima ima adrenalina, prvenstveno zbog znatiželje i samopouzdanja. Uvjereni su da im se ništa negativno ne može i neće dogoditi.

- To je uvijek vrlo opasna psihološka varka - smatra Dizdarević.

Također, naglašava kako je veoma bitno psihološki djelovati na ličnosti omladine u razvoju. Kvalitetna perspektiva

- Mislim da se moramo aktivirati i u školama i vrtićima, i iskoristiti potencijale da djeci objasnimo o čemu se tu radi - poručila je Dizdarević.

Navodi kako nije dobro što pojedini roditelji više vole da su im djeca kod kuće, uz kompjuter, mobitel, tablet..., nego da vrijeme provode vani s društvom.

Na taj način se, naglašava, zatupljuje psihološka ličnost djece.

- Samim tim ne učite dijete da aktivno učestvuje u društvu, da se druži, ostvaruje komunikaciju. Uporedite djetinjstvo nas starijih i djetinjstvo naše djece. Zašto naša djeca ne poznaju rodbinu, komšiluk? Zato što im ne usađujemo te vrline koje su nama naši roditelji usađivali - kazala je Dizdarević.

Kod današnje omladine, navodi, nema želje za socijabilnošću, već više vole da se izoluju, odlaze u svoju sobu, čitaju knjige, sjede za kompjuterom...

- S djecom treba razgovarati, objašnjavati im, provoditi mnogo vremena. Nažalost, živimo u takvom vremenu da nemamo previše slobodnog vremena, a i to malo što imamo obično koristimo za odmor, dok su nam djeca za kompjuterima...

Moramo se malo više baviti našim podmlatkom, ukoliko želimo da naša djeca imaju kvalitetnu perspektivu - zaključila je Dizdarević.

 

(Izvor: Avaz.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top