Home

Izetbegović na akademiji povodom Dana Bošnjaka: Država BiH temelj i okvir opstanka Bošnjaka

29 Sep

Izetbegović na akademiji povodom Dana Bošnjaka: Država BiH temelj i okvir opstanka Bošnjaka

Bošnjaci su vezivno tkivo Bosne i Hercegovine, a država Bosna i Hercegovina temelj i okvir opstanka Bošnjaka, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović na svečanoj akademiji povodom Dana Bošnjaka.

Prvi put nakon 120 godina u sarajevskoj Vijećnici ainoć je upriličena akademija povodom Dana Bošnjaka. Organizacija akademije i manifestacije je rezultat triju krovnih bošnjačkih organizacija, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet".

"Skup temeljnih vrijednosti i posebnosti jednoga naroda čini njegov identitet. To je definicija koja je u velikoj mjeri obilježila vremena intenzivnog formiranja nacije koja su iza nas, ali koja vrijedi i danas bez obzira na mobilnost i konstantno miješanje zajednica. Kulture većih naroda u odnosu na manje često se pozivaju na dominatnu tradiciju, tačnije na kontinuitet svojih vrijednosti, što bi ih trebalo činiti privilegovanima u kontekstu međunarodnih odnosa", rekao je Izetbegović koji je ujedno i pokrovitelj akademije.

Otuda, prema njegovim riječima, svaki pokušaj jedne kulture da svoje vrijednosti nametne drugima, najčešće onima za koje smatra da su proistekli iz nje same ili su njihove vrijednosti i osobenosti dio istoga spektra interesa, vodi pokušajima asimilacije i negacije drugog i drugačijeg.

"Ime direktno korespondira sa suštinom. Ime nas određuje, ono izdvaja, definiše, čuva sadržaj. I obratno – bezimenost vodi utapanju, asimilaciji, rasipanju i gubitku samosvjesnosti. Negiranje imena naroda i jezika jeste negiranje samog naroda. Stigma negacije će nažalost tokom gotovo čitavog 20. vijeka pratiti Bošnjake u kontekstu kreiranja i pozicioniranja nacionalnih identiteta u regiji Zapadnoga Balkana. Kako u periodu beskompromisnoga i rušilačkog unitarizma dinastije Karađorđevića, tako i u periodu komunističke jugoslovenske utopije", rekao je Izetbegović u obraćanju prisutnima na svečanoj akademiji.

dan-bosnjaka-2

Kako je kazao, početne erozije bošnjačkog nacionalnog bića, formiranog u stoljećima srednjovjekovne bosanske države te djelomično integriranoga i očuvanoga u periodu Osmanske imperije, prepoznajemo u političkim, ideološkim i kulturološkim promjenama pokrenutim od strane Kraljevine Jugoslavije.

"Temeljni postulati na kojima i danas počiva bosanskohercegovačko društvo, suživot i tolerancija, bivaju pažljivo i postupno dezavuirani od strane novih gospodara Bosne. Taj vjekovni civilizacijski obrazac je egzistirao samo u okolnostima potpune ili barem većinske bošnjačke političke i kulturne ravnopravnosti. U svim drugim okolnostima, kako u vrijeme dinastije Karađorđevića, tako i poslije, Bošnjaci će biti anatemisani kao relikt, dok će njihovi bogumilski korijeni koji su svoju konačnu duhovnu formu pronašli u preuzetom islamu biti opovrgnuti i negirani", riječi su člana Predsjedništva BiH.

Podsjetio je da se većinski bošnjačka sredina se sve do dinastije Karađorđevića, a potom i novojugoslovenske zajednice, nije suštinski mijenjala i nastavila je egzistirati u svojim tradicionalnim okvirima, sa običajima, baštinom i socijalnom hijerarhijom. Novi odnosi snaga i izmijenjena politička stvarnost, koji su Bošnjake iz uloge većinske zajednice sveli na razinu ugrožene nacionalne manjine, doveli su do kulturne pa i duhovne krize ne samo kod Bošnjaka koji su bili prisiljeni funksionisati na potpuno drugačijim obrascima, već cijele Bosne kao kulturno-historijskog prostora zasnovanoga na nacionalnoj i vjerskoj toleranciji.

"Jedno je sigurno: u svim periodima minimiziranja i poništavanja Bošnjaka kao autohtonog i konstitutivnog naroda, Bosna i Hercegovina je bila gotovo nepostojeća zemlja. Bošnjaci su vezivno tkivo Bosne i Hercegovine, a država Bosna i Hercegovina temelj i okvir opstanka Bošnjaka. Neprirodna, prevashodno politička podjela Bosne i Hercegovine na banovine najbolji je primjer udara na egzistenciju Bošnjaka. Bošnjaci su novim ustavnim zahvatima svjesno i namjerno bili podijeljeni. Istiskivani su ka teritorijama van matične zemlje, sa ciljem da vremenom budu pretvoreni u manjinu. Trebalo je da nestanu kao politički i kulturni činilac, da im se zatre svijest o sebi kao o posebnom narodu, i sjećanje na viševjekovnu tradiciju o bosanskoj državnosti, posebnosti i autonomnosti", pojasnio je Izetbegović.

Pored ustavno-pravnog poništavanja cjelovitosti bosansko-hercegovačkog kulturnog prostora, istakao je, uslijedili su sistematski ataci i pokušaji rušenja i oduzimanja nezavisnosti Islamskoj vjerskoj zajednici, odnosno oduzimanja zemlje od bošnjačkih veleposjednika, kroz takozvane agrarne reforme.

Cilj im je, naglasio je Izetbegović, bio isti: poništiti Bošnjake kao političku, socijalnu, vjersku, kulturno-jezičku posebnost, što će svoju kulminaciju doživjeti u godinama 1941.-1945., u nizu užasnih i sistematskih zločina, ali i u prvoj dekadi komunističke vladavine koja je ustavom iz 1946. godine potpuno isključila tadašnje muslimane iz ustavno-pravnoga okvira nove Jugoslavije.

Podsjetio je i na izjave vodećih komunističkih prvaka, poput Edwarda Kardelja, koji je na zasjedanju u povodu donošenja Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. rekao da "muslimani nisu i ne mogu biti nacija već samo etnička grupa", odnosno Moše Pijade da "muslimani nemaju veze s pitanjem narodnosti", ili Milovana Đilasa koji je poništio prethodno priznanje muslimana kao naroda, dogovoreno na Drugom zajedanju AVNOJ-a u Jajcu, jasno ocrtava buduću poziciju Bošnjaka u okvirima nove Jugoslavije.

"Ovi stavovi samo potvrđuju nastavak politike prema Bošnjacima koja je vladala između dva rata, uz časni izuzetak Rodoljuba Čolakovića koji je sa čuđenjem gledao na ponašanje muslimana-komunista iz rukovodstva Partije, smatrajući da 'odgovornost za izostavljanje muslimana iz Ustava 1946. snose upravo oni. Njima je predratni revolucionani put i udio u oslobodilačkom pokretu davao moralnu snagu da ustanu protiv toga. Mogli su i morali su', kaže Rodoljub Čolaković, 'dovesti u pitanje takve stavove, otvoriti demokratski dijalog, podastrijeti argumente. Pa stupiti i u konfrontaciju ako treba'. Srećom, bošnjački intelektualci, poput Alije Isakovića, Enesa Durakovića, Muhameda Filipovića, Enesa Pelidije i Bakira Tanovića, nikada nisu prihvatili tu nametnutu realnost i podaničku šutnju", ispričao je Izetebgović.

Borba za afirmaciju samosvojnosti Bošnjaka, uključujući i pravo na ime naroda i jezika nastavila se u zemlji, ali i u inostranstvu, od strane političke emigracije predvođene Smailom Balićem, Adilom Zulfikarpašićem i Teufikom Velagićem.

Demokratskim promjenama iz 1990., a zatim i odbrambeno-oslobodilačkim ratom iz 1992.-1995., u kojem je obnovljena nezavisnost države Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su, prema Izetbegovićevim riječima, stvorili mogućnost za jedno od najznačajnijih okupljanja u njihovoj historiji, za Bošnjački sabor održan 27. i 28. septembra 1993. godine na kojem su vratili svoje ime, ime svog jezika i definisali politike koje će očuvati jedinstvo BiH i omogućiti postizanje mira.

"U proteklih par decenija, Bošnjaci su prešli tegoban istorijski put vrijedan stoljeća. Plaćena je ogromna cijena slobode, ali Bošnjaci su izborili poziciju političkog faktora bez kojeg nema kalkulacije ne samo u BiH, već u cijelom regionu. Reafirmirali smo vlastiti identitet, vjeru i kulturu, vratili istorijsko ime naroda i jezika. Uz sve probleme, osporavanja i otpore, Bosna i Hercegovina je suverena, jedinstvena i samostalna država. Današnje prvo obilježavanje Dana Bošnjaka veoma je važno za dalji nastavak i punu realizaciju citirane odredbe. Nije dobro da Bošnjaci već četvrt stoljeća nisu osjetili potrebu za jednim kolektivnim preispitivanjem svoje političke, kulturne, jezičke i socijalne agende, bez čega nije moguće kvalitetno planirati nacionalne projekte u budućnosti", poručio je Izetbegović.

dan-bosnjaka-4

Izrada kulturnih i obrazovnih platformi, smjena generacija, revizija postojećih dotrajalih programa rada i promišljanja vlastite pozicije u složenoj bosanskohercegovačkoj zajednici naroda, istakao je on, sve su to nužni koraci koje treba napraviti promišljeno i o kojima trebaju odlučivati sve bošnjačke nacionalne organizacije uz aktivno učešće Islamske vjerske zajednice i relevantnih političkih subjekata.

"Bošnjački sabor koji će biti održan iduće godine pravi je momenat da se podvuče crta pod četvrt vijeka života i borbe pod imenom Bošnjaci, najbolja prilika da se utvrdi činjenično stanje, izvrši potrebna revizija, odrede jasni programski ciljevi te izabere rukovodstvo koje će ih u zadatim rokovima realizirati. Na takvim načelima djeluju i postoje sve nacionalne zajednice u svijetu. Nema drugoga puta i drugačijih riješenja. Tradicija je skup upornih ponavljanja i dobre organizacije", dodao je Izetbegović.

Predsjednik BZK "Preporod", Senadin Lavić, podsjetio je da su prošle 24 godine od 28. septembra 1993. kada su predstavnici bošnjačkog naroda donijeli teške i dalekosežne odluke.

"Govoriti o Bošnjacima i njihovim političkim odlukama znači, prije svega, govoriti o Bosni. Bosna je dugotrajuća evropska zemlja, banovina, kraljevina, sandžak, pašaluk, ejalet, corpus separatum, republika-država. Bosna je povijesno-politička činjenica koja se ne može potisnuti iz državnog postojanja", kazao je u obraćanju prisutnima.

Predsjednik Muslimanskog dobrotvornog društva (MDD) HO Merhamet, Hajrudin Šahić, poručio je da "je nužno da mi Bošnjaci, ma gdje živjeli, na svakom polju djelovanja dobro istražimo uzroke našeg sadašnjeg stanja i da na odgovarajući način postupamo u budućnosti".

Naime, 28. septembra 1993. godine je drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv "Musliman" zamijenjen nazivom Bošnjak.

Večerašnjem obilježavanju, između ostalih, prisustvovali su i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović i ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc.

 

(Izvor: Anadolija)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top