12 May

Između istoka i zapada: Kakav islam je zagovarao Alija Izetbegović i zašto ga je nazivao 'srednjim putem'?

Taj srednji put, kako se ocjenjuje, nije samo puka sinteza religije i materijalizma, već jedinstven način života, "potpuni, prirodni sklad", "vrlo efikasno jedinstvo ljubavi i sile, uzvišenog i realnog, božanskog i ljudskog"

 

Međunarodni simpozij "Srednji put u religiji, kulturi i politici: Misao ravnoteže i umjerenosti u djelu Alije Izetbegovića" bit će otvoren večeras u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu u zajedničkoj organizaciji Muzeja "Alija Izetbegović" i Fakulteta islamskih nauka (FIN).

Na dvodnevnom simpoziju će učestvovati više od dvadeset naučnih djelatnika i profesora iz BiH, Hrvatske, Turske i Makedonije.

Pozdravne riječi na svečanom otvaranju simpozija uputit će direktor Muzeja "Alija Izetbegović" Adnan Žiško i dekan FIN-a Zuhdija Hasanović, u ime organizatora, nakon čega će uslijediti prigodna obraćanja reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, predsjednika Saveza evanđeoskih crkava Švicarske i predsjedavajućeg prezidijuma Saveza protestantskih crkava Evrope Gottfrieda Lochera te člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Kako se navodi u pozivu za simpozij, u svom djelu "Islam između istoka i zapada" Alija Izetbegović naziva islam "srednjim putem" i "srednjom pozicijom". Taj srednji put, kako se ocjenjuje, nije samo puka sinteza religije i materijalizma, već jedinstven način života, "potpuni, prirodni sklad", "vrlo efikasno jedinstvo ljubavi i sile, uzvišenog i realnog, božanskog i ljudskog".

- Srednja pozicija islama očituje se i u činjenici da se on uvijek mora braniti od napada iz dva suprotna smjera: od čiste religije da je suviše prirodan, materijalan, ovosvjetski; i od nauke da sadrži religiozne, nenaučne, mistične elemente. U njegovom viđenju islama, naglasak je na održavanju harmonije i ravnoteže, te izbjegavanju svih vidova krajnosti i ekstremizma koji vode u isključivost misticizma ili racionalizma. Misao "srednjeg puta", koju je Alija Izetbegović zastupao u pisanim djelima i političkom djelovanju, povod je i poticaj da se na ovom simpoziju razmatraju otvorena i važna pitanja ravnoteže i umjernosti u religiji, kulturi i politici - ističe se u pozivu.

Teme o kojima će biti razgovarano na simpoziju su - pitanja bosanskih odrednica i evropskih značenja doprinosa Alije Izetbegovića politici umjerenosti i suprotstavljanja radikalizmu, pitanja religijskog pluralizma i poštivanja prava na različitost, umjerenosti u izvorima islama i odnosa muslimana prema radikalizmu, ekstremizmu i terorizmu, prakticiranja principa umjerenosti u međunarodnim odnosima, pitanja religije, morala i prava, religije i nauke pred savremenim društvenim, ekološkim, informatičkim izazovima, religije i odnosa manjinskih i većinskih zajednica, krize kulture i krize čovjekova samoodređenja kao gubitka ravnoteže.

U radu simpozija, između ostalih, učestvovat će Hilmo Neimarlija, Adnan Jahić, fra Ivan Šarčević, Semedin Kadić, Ayse Zisan Furat, Enes Karić, Danko Plevnik, Muhamed Jusić, Dževad Hodžić i Ervin Jahić.

(Izvor: Fena)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top