U jeku polemika i dilema u BiH da li je potrebno, zakonito i časno objaviti javno Registar branitelja Armije RBiH i HVO-a razgovarali smo s bivšim ministrom branitelja u Hrvatskoj Predragom Matićem koji je za vrijeme svog mandata javno objavio Registar branitelja Hrvatskoj.
Na ovaj način željeli smo napraviti paralelu nastanka i eventualnog rješenja problema koji se odnosi na braniteljsku populaciju i objavu registra. Hrvatska je prošla kroz određene faze kroz koje BiH tek treba da prođe kada se govori o ovom pitanju. I dok jedni smatraju da je registar apsolutno neophodan, jer građani treba da znaju kome država daje penziju, da li je neko lažni ili pravi demobilisani branitelj, drugi se protive, pozivajući se na zakone o zaštiti ličnih podataka.
"Mi smo Registar hrvatskih branitelja objavili krajem 2012. godine. Ja smatram da je to najčasniji popis koji je hrvatska mogla objaviti. Sad što se na tom popisu nalaze oni koji se ne bi trebali nalaziti, to je njihov problem i njima na 'čast'", kaže na početku razgovora za Klix.ba Predrag Matić.
I u Hrvatskoj je svojevremeno bila polemika i čuđenje o naknadnom rastu broja branitelja. Tako Matić prepričava kako se i sam Franjo Tuđman nakon "Oluje" čudio brojci od 350.000 branitelja, a nakon rata pojavilo ih se dodatnih 150.000.
"Kada smo pomislili da apsurd ne može biti veći pojavile su se informacije da je prema novom HDZ-ovom zakonu jedan čovjek je dobio rješenje da je bio branitelj. Kako to objasniti, nego da je čovjek 30 godina bio u komi i odjednom se probudio i sjetio se da je bio branitelj", govori u šaljivom tonu Predrag Matić.
Poručuje da je HDZ novim zakonom "utajio" Registar branitelja.
"Kada sam ja objavio registar HDZ me napadao da će biti novih samoubistava među braniteljskom populacijom, da će biti zaustavljanja na granici, da će biti novih optužnica i slično. Ništa se od toga nije dogodilo. Optužnice na osnovu toga nisu podizane, ja sam i sam putovao nakon objave registra i u Srbiju i u BiH", poručuje Matić.
Ovaj bivši ministar branitelja u Vladi Hrvatske objavio je ratni roman na 400 stranica "Ništa lažno" o odbrani Vukovara i danima provedenim u srbijanskim logorima. Knjiga je doživjela osam izdanja, prevedena je i na španski jezik. U knjizi tvrdi da je Vukovar pao dva dana kasnije nego što se smatra.
"Mene često pitaju kako ja znam da me na nekoj granici neće zaustaviti zbog uloge u ratu. Ja im kažem da kad se svako jutro brijem, gledam se u oči i znam da me niko neće zaustaviti. I svako za sebe to zna", ističe Matić.
Kao i na primjeru BiH i Hrvatska je je imala problem u vezi s objavljivanjem Registra branitelja zbog stavova Agencije za zaštitu ličnih podataka. Tako je rukovodstvo Agencije naklono HDZ-u branilo objavu registra, dok je rukovodstvo Agencije blisko SDP-u na osnovu istog zakona protumačilo da se ti podaci mogu objaviti.
"Ja sam relativno mlad otišao u penziju i svaki hrvatski građanin odvaja za moju penziju i smatram da svi koji izdvajaju novac za penzioni fond imaju pravo znati gdje sam ja bio i šta sam radio za vrijeme rata. To je novac građana i građani imaju pravo to znati.
Ministarstvo branitelja Hrvatske dok ga je vodio Predrag Matić bilo je proglašeno najtransparentnijim, dok je sada potpuno drugačija situacija.
Matić objašnjava da lažni branitelji i lažni invalidi iz straha da ne budu uhvaćeni imaju fenomenalnu dokumentaciju, od evidencije da su imali zubobolju, upalu uha i sl. pa nadalje, dok pravi i iskreni branitelji imaju samo dva dokumenta, da su ostali invalidi i da su u tom trenutku bili vojnici.
"Lažni branitelji imaju brdo dokumenata, oni leže po bolnicama i sve to evidentiraju, ali onaj ratni put kad se zatraži da se dokaže gdje su bili 1991. godine, eh tu nemaju dokaza. Pa imamo i onu legendarnu odbranu Vukovara gdje je 2.000 slabo naoružanih branitelja tri mjeseca pružalo nevjerovatan otpor mnogo nadmoćnijem neprijatelju, a danas Vukovar isplaćuje 6.700 vojnih penzija", slikovito pojašnjava Matić.
Sličan problem s prenapuhavanjem cifri o broju branitelja postoji gotovo u svim zemljama regije. Tako je i na Kosovu bilo 25.000 vojnika, a sada ih na popisu ima dvostruko više.
"Biti branitelj Armije RBiH, Vojske RS-a ili HVO-a je nešto apsolutno časno. Rat nije zezancija i u rat idu ljudi kad su uvjereni da su u pravu. Tako ako vojnik Vojske RS-a meni ne zamjera što sam bio u HV-u, ni ja njemu ne zamjeram njegovu vojsku, ali se to nažalost često miješa s ratnim zločinima. Registar tu nažalost ne može ni pomoći ni odmoći. Ali građani treba da znaju da nije uredu da se nekome ko je rat proveo u Njemačkoj odvaja iz budžeta za penziju ili invalidninu. Hrvatska koliko sada odvaja, kada bi penzije davala samo pravim braniteljima one bi bile dvostruko veće i dvostruko bi se brže rješavali stambeni problemi", zaključio je Matić.
