Home

Jedu li građani BiH pokvareno meso kengura?

08 Apr

Jedu li građani BiH pokvareno meso kengura?

Stanovnici Bosne i Hercegovine godinama jedu staro i trulo meso, za koje se ne zna ni od kojih životinja potječe, a krivci su za to su političari kojim je više stalo do novca nego do sigurnosti onih koji su ih na vlast postavili, smatraju poljoprivrednici i pojedini građani.

Penzionerka Remiza Bundo, dok u sarajevskoj Tržnici pažljivo bira meso za trpezu, govori kako obilazi sve mesnice i prodavnice, kako bi kupila meso za koje sigurno zna da je domaće i svježe. Dok u izlogu pokazuje komade za koje je “zna” da su domaći i svježi, te one upitnog porijekla, govori da je uvjerena da se u zemlju decenijama uvozi “truhlovina i staro meso od Bog te pitaj odakle, a prodavali su nam i krokodilsko meso”, piše Al Jazeera.

Zbog toga izbjegava kupovinu u velikim tržnim centrima i lancima prodavnica, jer “ko zna šta oni prodaju”. “Vidiš taj komad”, pokazuje na komad mesa sa pečatom veterinarske stanice, “to je sigurno domaće svježe goveđe meso. To sam sigurna”.

Sličnog stava je i Minka, nezaposlena majka dvoje maloljetnika, koja nije htjela reći prezime. Kaže da strahuje šta se sve prodaje pod mesom u prerađevinama kao što su salame i viršle, koje izbjegava davati djeci “mada znam da ih sigurno jedu kod drugova, u školi, negdje, iako im pakujem užinu za školu. Što budu stariji, teže ću moći paziti šta jedu”.

Zabrinjavajuće vijesti

Posebno je brine što se gotovo svakog mjeseca pojave vijesti da se u Evropi u prodaji pojavilo trulo ili staro meso, prodaja konjetine kao govedine, pojava raznih životinjskih oboljenja: “Ako se takvo meso prodaje u Evropi, šta li tek nama dođe? A ovi naši političari, njima je stalo samo do para, koga briga čime nas hrane.”

Stanovnice Sarajeva nisu jedine koje brine šta se uvozi u Bosnu i Hercegovinu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara bh. entiteta Republika Srpska Vladimir Usorac tvrdi da se u BiH već 20 godina uvozi staro i trulo meso i “drugi otpad koji se nigdje ne može prodati”, ali da vlasti ništa ne rade “jer ih plaća uvoznički lobi”.

Dovoljno je pogledati, kaže, da se kobasice, hrenovke i slična hrana prodaju po cijeni jednog eura za kilogram, što nema smisla. “U Evropi nigdje nećete naći svježe, ispravno meso da se prodaje po cijeni od dvije marke (jedan euro) za kilogram. A da bi napravili kobasice za dvije marke, meso mora koštati ispod marke”.

“U krajnjem slučaju, u BiH se prije desetak godina uvezao brod kengura, koji su se u Sarajevu prodavali kao jagnjetina. Vidite da kod nas može sve i da niko ne odgovara”.

Carina u supermarketima

Iako je BiH razjedinjena po mnogo čemu, u slučaju spornog uvoza poljoprivrednici i mljekari oba entiteta su ujedinjeni, dodao je Usorac. Govori kako su zajednički upozoravali i ranije vlasti i aktuelnog predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića na taj problem, ali ih niko nije ni poslušao. “Nisu se udostojili ni odbiti naš poziv za sastanak. Valjda zato što mi ne nosimo tašne pune novca, kao što uvoznički lobi radi”.

Usorac podsjeća da su poljoprivrednici oba entiteta zajednički 26 dana protestirali na graničnim prelazima kod Županje i Gradiške, ali da nijednom nisu vidjeli ni vagu za vaganje mesa niti frižider za uzimanje uzoraka mesa.

“To vam sve govori. A radi se o registrovanim prelazima. Nema nikakve kontrole.”

Tvrdi da su bh. vlasti napravile granične prelaze koji služe za šverc, gdje se roba carini pred supermarketima, a istovara na benzinskim pumpama.

Profesor Muhamed Smajlović, šef Centra za kontrolu živežnih namirnica, stočne hrane i zaštitu životne sredine Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu navodi da Centar tokom analiza različitih uzoraka mesa koji su uzeti sa tržišta BiH do sada nije registrirao niti jedan uzorak čiji organoleptički ili mikrobiološki pokazatelji ukazuju da se radi o tzv. trulom mesu.

Nadležnosti za kontrolu

Prema njegovim riječima, sve laboratorije koje su akreditirane prema internacionalnom standardu su dokazale svoje kompetencije i opremljenost za ove vrste analiza.

Za širu sliku, o frekvenciji i opsegu kontrola i njihovih nalaza, upućuje nas da se obratimo nadležnim državnim i entitetskim agencijama.

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić navodi da je za kontrolu uvoza robe životinjskog porijekla nadležno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odnosno Ured za veterinarstvo BiH, te da je veterinarska inspekcija u sastavu navedene institucije zadužena za službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane životinjskog porijekla pri uvozu.

Iz Ureda za Veterinarstvo BiH do trenutka pisanja članka nismo dobili informaciju da li se u zemlju zaista uvozi staro i neispravno meso, odnosno meso koje nije u skladu sa deklaracijom, poput navodnog mesa kengura.

Midhat Jašić, profesor nutricionizma Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, kaže da se u Evropu, pa tako i u BiH, goveđe meso najviše uvozi iz Brazila, iz kojeg je na Stari kontinent navodno slano trulo meso, te iz Argentine. Starost zamrznutog mesa, kaže, teško je utvrditi jer trenutno ne postoje precizne metode za to.

“Miješanje starog sa svježim mesom”

Međutim, tuzlanski profesor smatra da nema dovoljno edukacije ni osoblja na granicama, koje provjerava kakva se hrana uvozi. “Nama, kao fakultetu, niko se ne obraća, da traži obuku, kako bi mogli utvrditi šta uvozimo, misle da sve mogu naći na internetu. Treba uzeti u obzir da je nedovoljno poznavanje ljudi koji rade procedure uvoza mesa, pogotovo iz Južne Amerike. Ako oni ne znaju šta je ispravno, naravno da svašta može proći”.

Iako nema dokaza, profesor Jašić govori da je moguće da veliki uvoznici mesa, koje se prije svega koristi u mesnim prerađevinama, miješaju staro i svježe meso. “Kad pomiješate 20 posto svježeg sa 80 posto starog mesa, to je teško utvrditi. A ogromne su uštede za uvoznike”.

Veliki dio stoke u Brazilu i Argentini hrane GMO sojom, a niko ne zna da li meso koje jedemo potiče od goveda koje je odraslo na genetski modificiranoj ili konvencionalnoj hrani, dodao je profesor nutricionizma.

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH navodi da novčane kazne za stavljanje na tržište zdravstveno neispravne hrane i hrane neodgovarajuće kvalitete za pravne osobe iznose između 12.500 do 50.000 eura.

Preklapanje nadležnosti

Prema mišljenju šefa Centra za kontrolu živežnih namirnica, stočne hrane i zaštitu životne sredine Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, najveći problemi u zemlji proizilaze iz veoma kompleksne strukture sistema sigurnosti hrane u BiH, zbog velikog broja različitih institucija na državnom (Ured za veterinarstvo BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja), entitetskom (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, Uprava za inspekcijske poslove FBiH i Inspektorat RS), kantonalnom (Ministarstva privrede i Uprave za inspekcijske poslove) pa i općinskom nivou, koje imaju određene nadležnosti koje se veoma često preklapaju.

“Iz tog razloga, prenos naredbi sa vrha do inspektora na terenu je usporen. Ovakav kompleksan sistem je, kao i ostali segmenti našeg društva, posljedica komplikovanog političkog ustroja BiH. Ovdje također moram napomenuti i problem finansiranja referentnih laboratorija koje čine jednu od najvažnijih karika pomenutog sistema”, kazao je profesor Smajlović.

Susjedne zemlje, za razliku BiH, po njegovim riječima, imaju na državnom nivou Ministarstvo poljoprivrede kao krovnu instituciju pod kojom se nalaze sve relevantne inspekcijske službe, te institute u kojima se nalaze referentne laboratorije na državnom nivou.

(Izvor:fokus.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top