Home

Komisija podržala predložene izmjene Zakona o osnovama sigurnosti sаоbrаćаја

12 Jun

Komisija podržala predložene izmjene Zakona o osnovama sigurnosti sаоbrаćаја

Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je danas, s dva prihvaćena amandmana, podržala Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti sаоbrаćаја nа putеvimа u BiH, čiji je predlagač poslanik Damir Arnaut.

Predloženim zakonskim rješenjem se, između ostalog, predviđa da vozila hitne pomoći i vatrogasna vozila imaju pravo prvenstva nad vozilima pod pratnjom.

Komisija je podržala inicijativu poslanika Mladena Bosića prema kojoj se „zadužuje Regulatorna agencija za komunikacije da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dostavi informaciju o rezultatima usklađivanja cijena usluga mobilne telefonije u BiH s cijenama u regionu i Evropi, u skladu sa zaključcima usvojenim na sjednici Doma, održanoj 12.1.2016.“

Bosić je podsjetio da se radi o inicijativi koja je počela prije dvije godine na osnovu činjenice da su cijene mobilnih usluga u BiH bile višestruko veće nego cijene operatera u susjednim zemljama.

Naveo je da je na osnovu te inicijative Predstavnički dom usvojio zaključke kojima nalaže RAK-u da provede mjere za ujednačavanje cijena sa zemljama u okruženju i Evropi.

- Po mom saznanju, jedan dio tog posla je završen i postoje određeni pomaci u toj sferi. Međutim, poređenjem ponovno cijena u okruženju s cijenama koje plaćaju građani u BiH, lako je vidjeti da su te cijene i dalje višestruko veće nego cijene kod drugih operatera, što nema nikakvo opravdanje - smatra Bosić.

Misli da se radi o jednom „monopolskom, kvazimonopolskom ponašanju operatera u BiH koji stvaraju ekstra profit na račun građana“.

Članovi Komisije nisu primili k znanju Informaciju Ministarstva komunikacija i prometa BiH u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i mosta na Savi kod Svilaja, te Akcionog plana izgradnje Autoputa na Koridoru 5C, a tokom diskusije su iznijeli niz zamjerki i kazali da nisu zadovoljni njenim sadržajem.

Članica Komisije Hanka Vajzović je, kometirajući dio informacije koji se odnosi na Pelješki most, kazala da je ključno pitanje šta je s pristupnim koridorom otvorenom moru Bosne i Hercegovine, odnosno šta je s utvrđivanjem granice na moru?

Osvrnuvši se na dio informacije o izgradnji mosta na Savi kod Svilaja, Vajzović je zanimalo može li po Zakonu o javnim nabavkama jedan izvođač dobiti posao, a onda jednostavno predati drugom?

Član Komisije Šemsudin Mehmedović je želio znati ko je u ime BiH potpisao sporazum s Republikom Hrvatskom o izgradnji Pelješkog mosta?

- To jeste pitanje granice BiH s Republikom Hrvatskom. Most se gradi na teritorijalnim vodama Republike Hrvatske, ali to jeste jedini pristup BiH otvorenom moru - istakao je Mehmedović.

Zanimalo ga je i je li u pitanju samo jednosmjerni saobraćaj ispod Pelješkog mosta?

- Koja je minimalna širina, koja je minimalna visina? Ograničava se da se ne mogu najveći brodovi provući ispod tog mosta - kazao je Mehmedović.

Dodao je da se on ne ljuti na Republiku Hrvatsku, navodeći da oni štite interes svoje države.

- Ali se ljutim na nas, zašto mi ne štitimo interese svoje zemlje. Želim da znam ko je potpisao u ime BiH sporazum o izgradnji Pelješkog mosta, pod kojim tehničkim uslovima - kazao je Mehmedović.

Član Komisije Fehim Škaljić je kazao da će se „pred historijom sramiti onaj ko ne gradi, a razlozi neće biti alibi ni za koga“. Po njegovim riječima, zato je vrlo važno ohrabrivati nastojanja da se gradi.

- Mi danas ne govorimo o Republici Hrvatskoj kad je u pitanju Pelješki most, nego o EU i njenom projektu koji je prihvaćen, odobren, koji je finansijski osiguran - naveo je Škaljić.

Predsjedavajući Komisije Momčilo Novaković je istakao da „šta god gradili, moramo graditi po zakonu i da bude u interesu svih nas u BiH“.

Sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić je, govoreći o izgradnji Pelješkog mosta, podsjetio da je hrvatska strana tražila visinu mosta 45 metara, a širinu 180 metara plovnoga puta.

Dodao je da bh. strana nije prihvatila te prijedloge.

- Prihvaćena je visina od 55 metara, koju je tražila bh. strana, a širina plovnog puta od 200 metara. To podrazumijeva raspon između stubova središnjih 285 metara i visinu svijetlog otvora 56 metara. S tom visinom, svi brodovi, koju uopće nisu uplovili u Jadransko more, mogu proći ispod mosta i dvosmjerno - pojasnio je Pejić.

Po okončanju rasprave, članovi Komisije, ipak, nisu primili k znanju Informaciju Ministarstva komunikacija i prometa BiH u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i mosta na Savi kod Svilaja, te Akcionog plana izgradnje Autoputa na Koridoru 5C.

 

(Izvor: Fena)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top