Home

Krpelji mogu biti vrlo opasni: U prirodi nosite svijetlu odjeću dugih rukava i nogavica

15 Apr

Krpelji mogu biti vrlo opasni: U prirodi nosite svijetlu odjeću dugih rukava i nogavica

Iako ljudi uglavnom misle da su krpelji aktivni samo tokom proljeća, stručnjaci upozoravaju da su oni prisutni tokom cijele godine te da mogu biti vrlo opasni i za ljude i za životinje.
 

Jedna četvrtina krpelja je zaražena i kod ljudi može izazvati lajmsku bolest ili evropsku boreliozu, a kod životinja babeziju. Ljekari ističu da je preventiva najbolja zaštita.

"Lajmska bolest je oboljenje koje izaziva bakterija koja se nalazi u pljuvački krpelja, a infekcija će nastupiti ukoliko krpelj izbaci pljuvačku s uzročnikom oboljenja u čovjekov organizam. Ukoliko se pojavi crvenilo, treba zatražiti medicinsku pomoć da bi se uključio antibiotik i spriječio nastanak oboljenja. Mi možemo znati da li je krpelj zaražen tek mjesec dana nakon uboda, jer se tek tada može dokazati postojanje infekcije u krvi. Bolest se manifestuje u vidu crvenila koje se kružno širi, s blijedom sredinom u kojoj se kao izbočina nalazi ubod", kazala je za Klix.ba Nataša Trifunović, specijalistica porodične medicine.

U travi, žbunju, ali i na drveću


Obično borave u travi, niskom rastinju i žbunju, a mogu biti i na drveću. Na čovjeka najčešće prelaze s biljaka hvatajući se uglavnom za dijelove tijela na kojima je koža tanja. Ralicom probijaju slojeve kože dok ne dođu do krvnog suda gdje sišu krv. Njihova veličina se povećava upravo sisanjem krvi i tek tada postaju vidljivi. Nakon obavljanja misije otpadaju s kože. Doktorica Trifunović ističe da je prevencija bitnija od liječenja.

"Važno je da se prilikom boravka u prirodi nose duge nogavice i dugi rukavi te svjetlija odjeća da bi se krpelj mogao vidjeti. Veoma je važno pri povratku iz prirode pogledati cijelo tijelo. Svi mogu sami pokušati da ga skinu pincetom. Prije nekoliko decenija glavna metoda je bila mazanje alkoholom i benzinom, a to se nikako ne smije raditi jer se krpelju tada zatvaraju disajni putevi i on u panici ispušta pljuvačku koju možda ne bi ispustio. Dovoljno je pincetom lagano obuhvatiti uz kožu i povući. Ako ostane dio on će sam izaći kao strano tijelo, ali bitno je da se dezinfikuje mjesto uboda. Ako ne znate ili ne možete sami, potražite medicinsku pomoć i nemojte gnjaviti krpelja jer i to može izazvati izbacivanje pljuvačke", savjetuje Trifunović.

Za pse opasniji nego za ljude


U slučaju ujeda zaraženog krpelja, pas može biti životno ugrožen jer u slučaju babezije dolazi do raspada eritrocita pa su u nekim slučajevima neophodne transfuzije krvi i infuzije. Upravo zbog toga je važno da životinja tokom cijele godine bude zaštićena ne samo od parazita, nego i od buha.

"Ima dosta bolesti koje prenosi buhe, krpelji i komarci. Prevencija je skupa, ali nužna. Godišnje se mora izdvojiti više do 100 KM samo za vanjske parazite. Sve ih je više zbog pasa lutalica, jer kad se ženka krpelja napije krvi ona spadne i razvija milion drugih krpelja koji kasnije prelaze na druge životinje i ljude. Borelioza se prenosi sa životinja na ljude. Važno je da imanje bude pokošeno, to smanjuje broj krpelja, ali psa je u suštini teško zaštiti jer voli da njuši", rekao nam je veterinar Salmir Velić.

Dodaje da su buhe opasnije od krpelja i da je njihova pljuvačka jedan od najvećih alergena. Ističe da su ljudi u zabludi kada misle da su alergični na mačiju dlaku jer se pravi uzrok alergije krije u pljuvački buhe.

 

(Izvor: Klix.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top