Posjeta članova Predsjedništva BiH njemačkoj kancelarki Angeli Merkel je prošla u ozračju određenih očekivanja koja se tiču razgovora o izmjenama Izbornog zakona te aktivnosti ka nastavku euroatlantskog puta BiH.
Upada u oči da su se nakon sastanka obratili gospodin Izetbegović i gospodin Čović koji su u okviru diplomatskog rječnika kazali neke poruke koje su iz njihove perspektive pozitivne.
"Taj diplomatski govor i poruke ne otkrivaju sve detalje onoga o čemu je razgovarano, a ja sumnjam da će javnost ikada biti i upoznata o tim detaljima. Suština cijele priče je da je Merkel prikupila sve podatke o stanju u BiH i da se sada očekuje angažman Njemačke, kao evropskog autoriteta na rješavanju otvorenih pitanja u BiH, što će se manifestovati kroz evropske institucije. Izvjesno je da će Njemačka poduzeti neke korake. Sada je faza prikupljanja informacija sa terena gdje će se kasnije praviti određeni plan aktivnosti", kazao je za Klix.ba politički analitičar dr. Slaven Kovačević.
On smatra da će Njemačka na svaki način nastojati da pomogne našoj zemlji.
"Njemačka kao jedan od lidera u EU će sigurno nastojati da pomogne BiH da što prije dobije kandidatski status, a poslije da uđe u EU. To znači da bh. vlasti, ma ko to bio nakon izbora, moraju ispunjavati evropske uvjete u onih 35 pregovaračkih poglavlja. Očekujem da će Njemačka u tom pogledu djelovati, da BiH aranžira u validnog kandidata, ali da mi ovdje ispunimo sve uvjete", smatra Kovačević.
Očekuju se i dodatna pitanja na odgovore iz Upitnika EK, što će u velikoj mjeri odrediti evropski put BiH.
"BiH će dobiti nekoliko stotina dodatnih pitanja, koja će biti pravi presjek stanja BiH na EU putu. Tada ćemo vidjeti šta se od nas očekuje, ta pitanja će razobličiti neevropske tendencije u BiH, ili će uobličiti snage koje su na pravom EU putu", naglašava Kovačević.
Izetbegović je nakon sastanka s Merkel kazao da su prezentovana razmimoilaženja domaćih političara o pitanju Izbornog zakona, naglašavajući etnički princip kojeg zastupa Dragan Čović i s druge strane građanski princip.
"Kada vidimo tako čvrste stavove i kod jednih i kod drugih očito je da kod jednih postoji strah da bi mogli izgubiti vlast ako bi se izborni sistem BiH rasteretio diskriminacije i demokratizirao onako kako to nalažu evropski standardi. Taj koji bi izgubio vlast vjerovatno bi u dogledno vrijeme mogao biti dijelom procesa koji se tiču vladavine prava. S druge strane građanski koncept nije teorijski model. nego se radi o elementarnom poznavanju pravne države koja po definiciji mora da garantira sva prava i slobode na individualnom nivou. To je pravna država. Svi moramo biti jednaki pred zakonom na individualnom nivou, a oni koji ele biti jednaki pre dzakonom na kolektivnom nivou, moraju kolektivno preuzeti odgovornost. U ozračju presuda za udružene zločinačke presude, ratne zločine, genocid i slično, ja ne znam koliko je pametno da neko povlači kolektivna prava, koja će povući i kolektivnu odgovornost. Tu je suštinska razlika je rje građanski princcip evropski princip, tj. zaštita prava na individualnom nivou. Drugačije ne može, jer niko ne može ući u EU, a da nije ispunio četiri presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu", zaključio je Kovačević.
