Home

Oči u oči sa kraljem šume

18 Sep

Oči u oči sa kraljem šume

Dokumentarni film pokazuje kretajne smeđeg medvjeda prostranstvima hrastovih i bukovih šuma.

 

Sve je više ljubitelja prirode koji u potrazi za avanturama pohode Nacionalni park "Una", ali i naučnika, koji žele detaljnije izučiti bogatu floru i faunu ovog jedinstvenog područja i na potpuno novi način javnosti prezentirati život zvijeri i njihovo kretanje na ovom prostoru.  U prostranstvima hrastovih i bukovih šuma, protkanih  borovima i smrekama, živi kralj šume - smeđi ili mrki medvjed, ursus arctos, najmoćnija ervropska zvijer, koja nema prirodnog neprijatelja, osim čovjeka.

Prvi projekat te vrste u BiH

Imajući u vidu značaj očuvanja biodiverzita Nacionalnog parka, te zaštitu biljnog i životinjskog svijeta na ovom području, Uprava Nacionalnog parka "Una" odlučila je posvetiti naročitu pažnju smeđem medvjedu, životinji koji je u pojedinim dijelovima zapadne Evrope skoro nestala, prvenstveno radi nemara ljudi.  Prema riječima Amarilda Mulića, direktora Nacionalnog parka "Una", upravo zbog toga je ovaj projekat imao veliki značaj kako za Unsko-sanski kanton tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

„Projekat „Divljina i život zvijeri Nacionalnog parka Una“ je projekat veoma bitan za javno preduzeće Nacionalni park "Una", pogotovo što smo u ranoj fazi razvoja pokazali da imamo ljudskog, tehnološkog i tekničkog kapaciteta, da uradimo najzahtjevniji projekt kada je u pitanju naučno istraživački rad.

Naravno uz pomoć prijatelja sa Sveučilišta Zagreb i Veterinaskog fakulteta, zatim Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Bihaću, zajedno sa partnerima sa područja Bihaća, Nacionalni park Una je proveo 18 mjeseci u istraživanju zvjeri NP "Una", odnosno tri najveće europske zvjeri medvjed, vuk i ris, a fokus je bio na mjedvjedu“, pojašnjava Amarildo Mulić o kakvom projektu se radi.

Ovo je prvi put da je ovakav jedan projekt započet na našem području. Uhvatiti živog medvjeda, a potom ga neozlijeđenog ponovo pustiti u Bosni i Hercegovini još nikome nije pošlo za rukom. 

Ekipa je u projekat ušla svjesna da slika dobroćudnog mede iz dječijih slikovnica nije ono s čime će se sresti tokom realizacije samog projekta i da je krajnji ishod neizvjestan, jer je medvjed inteligentni oportunist kome nije lako ući u trag po nepristupačnom trenu i uhvatiti ga u zamku. Akcija hvatanja medvjeda započela je u jesen 2012. godine obilaskom terena i traženjem najboljih lokacija za postavljanje zamki.

„Čuli smo da Nacionalni park "Una" kreće u realizaciju projekta hvatanja medvjeda i predložili smo im da paralelno dok traje taj projekat mi snimamo kadrove i od njih kasnije napravimo dokumentarni film koji bi imao i promotivni karakter u okviru čega bi mi snimili najmarkantnije pozicije u Nacionalnom parku kako bi prikazali publici u kakvom ambijentu živi taj medjved i kako će teći njegovo hvatanje.

S obzirom da smo ja i Munib Čavkić već prilično dobri poznavaoci tog područja jer smo radili jedan dokumentarni serijal „Druga dimenzija“ tako da smo jako dobro upoznati sa tim pozicijima i odmah smo znali na kojim pozicijama treba snimati. Međutim, samo onaj glavni dio filma a to je hvatanje medvjeda, njegovo traženje i pronalaženje bilo je vrlo zahtjevno i to smo radili tokom četiri godišnja doba“, priča Željko Mirković autor filma.

Oči u oči sa kraljem šume

Na odabrana mjesta prvo smo postavili hranu, najprije ribu i automatske kamere koje reaguju na promjenu temperature i pokret s kojima su mogli pratiti kretanje divljači na lokaciji predviđenoj za postavljanje zamke. Prvi snimci su otkrili da su šumski stanovnici vrlo brzo pronašli mamce i jedni za drugima ih počeli obilaziti. Kasnije su i medvjedi prilazili mjestu gdje su zamke i onjušivali mamac postavljen untra, ali se nisu odlučili da ga diraju. Nakon pregleda kamera i snimaka koji su načinjeni, odlučili su na koju lokaciju treba postaviti zamku, a mamac je ovaj put bio nešto drukčiji i medvjedima zanimljiviji.

„Nakon svih pokušaja u prvoj godini nismo uspjeli da pronađemo medvjede. Možda je razlog tome bio mamac u kojeg smo postavili ribu koja im možda nije bila dovoljno privlačna da bi ih privukla u zamku.

Tek druge godine potrage za medvjednom, pošlo nam je za rukom da ga ulovima, a kao mamac smo postavili neke ovce koje su se utopile u jednoj bujici i one su bile higijenski ispravne. Istu tu noć nakon što smo postavili taj mamac on se uhvatio i krenula je trka, jer je ekipa sastavljena od članova iz Hrvatske, Sarajeva i Bihaća, pa je trebalo vremena da se sastanemo i nađemo na mjestu gdje je zamka. Velika je odgovornost kada uhvatite životinju u zamku jer morate što manje vremena potrošiti kako bi ga uspavali, obradili da se ne povrijedi, a zatim ga neozlijeđenog pustiti.

Mi smo imali sreće da smo to sve uspjeli uraditi i snimiti, jer bilo je lijepo vrijeme. Međutim, ono što je i u filmu prikazano, desilo se da je medvjed nakon buđenja opazio snimatelje i to ga je izritiralo, te je napao na naš automobil i probušio haubu. Tu smo se na licu mjesta uvjerili u njegovu snagu i nepredvidivost. Ipak se na kraju sve sretno završilo i za nas i za njega“, kaže Mirković kroz osmijeh.

Na vozilu istraživačke i snimateljske ekipe medvjed je ostavio svoj potpis i pokazao s kojom snagom raspolaže kad tvrdi lim probija očnjacima kao papir.  Nakon što mu je bihaćki veterinar Zekerijah Alagić pod kožu stavio čip za identifikaciju, kretanje i način života ljutočkog medvjeda praćeno je 24 sata. Medvjed Ljutoč je do ulaska u brlog, kraće ili duže, boravio na ukupno 478 lokacija.

Tokom razdoblja praćenja pet puta je preplivao rijeku Unu.  Na 313 lokacija je boravio u BiH, a na 165 lokacija je bio u Hrvatskoj i kretao se na području većem od 400 km2, a na svome putu je prevalio skoro 1.000 kilometara.

„Poslje toga je krenulo njegovo praćenje gps-om putem satelita gdje se svaka dva sata određuje njegova pozicija. U slučaju da medvjed bude odresteljen mi bi smo to znali jer te ogrlice imaju ugrađen mod za praćenje bila.

Na kraju je sve dobro prošlo, a medvjed se kretao na velikom području, čak je u nekoliko navrata prelazio rijeku Unu i ulazio na hrvatsku teritoriju, a najviše je boravio na području Ljutoča gdje se zabrložio. Mi smo odlučili da ga i tu snimimo, međutim kada smo pronašli taj brlog putem vhf uređajem jer kad uđe u pećinu gps ga više nije mogao locirati.

Kad smo došli do pozicije na kojoj se nalazio i planirali ući u brlog, medvjed je odlučio izađi jer taman je zima bila blaga i vrijeme je bilo toplije. Brlog je snimljen i opisan, tu nam se priključio i profesor Huber iz Zagreba i tako smo kompletirali naš film.“, pojašnjava Mirković

Najbolji na Sisak eko film festivalu

Sve ovo što se u filmu vidi i zvukovi koji se čuju je orginalno i snimljeno je na području Nacionalnog parka "Una" koji je na neki način i predstavljen kroz ovaj film. Upravo je to smatra Mirković, bilo presudno kod osvajanja prvog mjesta na SEFF-u.

„Smatram da smo uradili jedan solidan dokumentarni film s kojim smo učestvovali na tom jednom festivalu i osvojili prvo mjesto pred stranom publikom i međunarodnim žirijem. Imali smo nedavno i poziv Nacionalnog parka Brijuni, imali smo prezentaciju našeg filma u kastro Sali hotela Istra gdje su prisutni bili uposlenici NP Brijuni i određeni sponzori NP Brijuni.“

 „Nismo imali posebnog scenarija već smo se vodili idejom autora. Snimanje kadrova je išlo na način da mi jave kad i gdje idemo, a ja se pripremim i snimim ono što treba. Kada saberemo sve radne dane ili čisto snimanje, to je možda trajalo dvadesetak dana, ali je montaža uzela mnogo više truda i vremena. Inače kad radim film, najprije uradim muzičku podlogu i spikera, a tek onda lijepim sliku na to.

Za podlogu smo uzeli jedan instrumental Vlatka Stefanovskog, nakon čega smo pokušali nešto slično odraditi sa našim muzičarima, ali kako to nije bilo to, mi smo kontaktirali autora i on nam je dao autorsko pravo. Što se tiče scene sa napadom medvjeda tu smo bili u dilemi da li da to ostavimo ili izbacimo, ali smo na kraju ipak odlučili da ostavimo tu scenu i to se pokazalo dobrom odlukom, jer je mnoge upravo ta scena fascinirala“, kaže Munib Čavkić, snimatelj.

 

(Izvor: Al Jazeera)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top