Jasmin Emrić: Odgovore Hrvatske više nećemo čekati

U Sarajevu se zatvaraju oči pred problemima Krajine sa migrantima, ali i pripremama Hrvatske u Trgovskoj gori, kaže državni poslanik A SDA

Gospodine Emriću, hitna sjednica Predstavničkog doma PSBiH na kojoj bi se tražila rješenja za migrantsku krizu nije održana. Uz najavu formiranja rezervnog sastava policije RS-a koji bi se bavio migrantima, jasno je da SNSD nije došao zbog neformiranja vlasti. Imaju li Vaše kolege iz FBiH neko pametnije obrazloženje zbog kojeg o problemima Krajine u Sarajevu ne govore?

- Očigledno je da mi svi ne osjećamo težinu migrantske krize. Unsko-sanski kanton i regija iz koje dolazim opterećeni su migrantskom krizom, jer to je postala najpoželjnija lokacija za migrante i ova migrantska ruta koja prolazi kroz BiH u biti završava u USK-u. Hrvatska je dobro zatvorila svoje granice i očigledno je da Evropa nema namjeru da otvori granice za migrante. Prema tome, ovo je veliki problem, on jeste globalni, ali lokalno je trenutno najviše izražen u USK-u, odnosno gradovima i općinama koje ne mogu više da se nose sa ovom migrantskom krizom. Više od godinu ova ruta je aktualna i vlasti u BiH, odnosno nadležne institucije koje su trebale upravljati i kontrolirati migrantskom krizom, tome se nisu dovoljno posvetile. Nedostaje materijalno-tehničkih resursa, ali i ljudskih kapaciteta kako bi se ovom krizom moglo na kvalitetan način upravljati.

Ništa konkretno

U Sarajevu se očigledno ne vidi ovaj problem, odnosno zatvaraju se oči pred ovim problemom. Nekako se sve pusti, kao da će se taj problem sam od sebe rješavati i da se lokalne vlasti nose sa tim problemom. Imamo i zaključke Vlade USK-a i operativnog tijela koje je formirano radi praćenja stanja migranata i migrantske krize u Kantonu, koji govore o tome da je eskalirala ova situacija nakon zimskog perioda i da se privremena prihvatilišta moraju zatvoriti, jer se nalaze u tom užem urbanom dijelu gradova. Jednostavno, nemoguće je organizirati normalno funkcioniranje grada u ovakvim uvjetima, jer je preveliki broj migranata koji svakodnevno stižu na prostor USK-a, prenosi Oslobođenje.ba.

Može li se na sličan način govoriti i o Trgovskoj gori?

- Problem odlaganja radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore traje više od 20 godina. Tačnije od 1999. kada je Sabor Hrvatske usvojio program prostornog uređenja u kojem je predviđeno da će ta lokacija biti ona za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada. To se ticalo najviše ovog sjeverozapadnog dijela BiH, jer se nalazimo u neposrednoj blizini. Međutim, to je u biti bila nadležnost države, da pravovremeno reagira. Nije se tada reagiralo, nije se reagiralo pravovremeno na sve planove koji su kasnije usvajani i od institucija u Hrvatskoj. Sad smo došli u jednu fazu kada Hrvatska namjerava privesti ovaj plan konačnom cilju, a to je da se uspostavi centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada u Čerkezovcu, uz samu granicu sa BiH. Imamo zvaničan stav PSBiH koji je pretočen kroz rezoluciju kojom se protivimo tom planu i toj namjeri Hrvatske. Ali, nakon toga ništa se konkretno nije uradilo u smislu da imamo kvalitetnu informaciju o tome šta je Vijeće ministara razgovaralo sa Vladom Republike Hrvatske i kakvi su izgledi da se to ospori.

Nemamo neki prijedlog od nadležnih institucija u BiH kako ćemo to osporiti, već opet moramo reagirati, prije svega, kroz neformalni dio u smislu organiziranja konferencija, u smislu da lokalne vlasti organiziraju sjednice vijeća i skupština kako bismo ukazali na aktuelni ambijent u kojem Hrvatska ide ka uspostavi tog odlagališta. Oni već pripremaju teren u smislu infrastrukturnog uređenja te lokacije oko kasarne Čerkezovac. Mi smo na zadnjoj konferenciji u Sarajevu ukazali na potrebu hitnog djelovanja. Doduše, Predsjedništvo BiH je usvojilo zaključak kojim se traži od vlasti u Hrvatskoj da izuzmu ovu lokaciju kao lokaciju za smještaj radioaktivnog i nuklearnog otpada. Ali, s druge strane još nema reakcije, tako da sve što se radilo nije bilo pravovremeno i sad je, da kažem, situacija takva da možemo iskoristiti pravo po međunarodnim konvencijama i direktivama da konačno zaustavimo ovaj plan.

Koriste li naše institucije alate koji su na raspolaganju? Poslali smo Hrvatskoj protestne note zbog imovine, odlagališta i sada djelovanja SOA? Je li to sve što možemo i moramo uraditi?

- Očigledno da ova naša diplomatska aktivnost nije dala rezultate u vezi s odlagalištem na lokaciji Trgovske gore i mi ne možemo više čekati. Mislim da je sada došao trenutak kada moramo pokrenuti postupak pred međunarodnim sudom, da jednostavno spriječimo ovu aktivnost, jer po ESPO konvenciji mi nismo zvanično djelovali, samo smo tražili od Hrvatske da pošalju informacije i planove šta namjeravaju raditi i na koji način. Ali, oni su se oglušili na sve te naše pozive. Znači, nisu oni u skladu sa ESPO konvencijom niti obavijestili BiH zvanično o svom planu i namjeri, tako da su prekršili tu međunarodnu konvenciju. I dalje nema nikakvih aktivnosti Vlade Hrvatske, da službeno upozna BiH sa svim neophodnim informacijama. Jednostavno smo dovedeni u tu situaciju da bilateralna suradnja i ti razgovori koji su mogli dovesti do rješenja nisu dali nikakve rezultate. Moramo zaštititi interese građana ovog dijela BiH i pokrenuti tužbu pred međunarodnim sudom.

Proces uspostave formiranja vlasti na državnom nivou, čini se, ide sporije od očekivanog. Kakav je Vaš stav o tome?

- Iskreno sam mislio da će to ići brže, jer su tako nagovještavale ove tri stranke koje pretenduju da formiraju vlast - SDA, HDZBiH i SNSD, a sada im se priključio i DF. Završeni su prije neki dan razgovori i očigledno da oni imaju različito viđenje u smislu te dinamike.

ANP i vlast

Ja ovdje vidim jedan veliki problem, a to je da se uvjet u smislu prihvatanja Godišnjeg nacionalnog plana za aktivaciju MAP-a neće ispuniti i to će sigurno utjecati na čekanje uspostave konačnog dogovora i formiranja Vijeća ministara. To je jedna neizvjesnost. Kako će se to riješiti, kakav će kompromis biti i koliko ima spremnosti na kompromis, vrijeme će pokazati.

Hoće li A SDA biti dio vlasti na federalnom nivou i imate li neke uslove na kojima biste insistirali?

- Trenutno ne vodimo nikakve razgovore. Očigledno je da u smislu te matematičke koalicije nije više ni potrebno da bilo koja stranka učestvuje sa SDA, jer oni sa DF-om imaju potrebnu većinu. Mi sad promatramo ovo što se dešava. Nemamo aktivnu ulogu u tome.