Home

PČELAR CAZINSKE KRAJINE ŠEFIK ROŠIĆ: Na umrloj pčeli našli smo 31 vrstu pesticida!

20 Sep

PČELAR CAZINSKE KRAJINE ŠEFIK ROŠIĆ: Na umrloj pčeli našli smo 31 vrstu pesticida!

I pored toga što industrijska poljoprivreda ne može bez pčele i dalje koristi hemijska sredstva nekontrolisano, kao što su: instekticidi (koji su najotrovniji, suzbijaju insekte), fungicidi (suzbijaju gljivična oboljenja), herbicidi (suzbijaju korove) i rodnecidi (glodare, baktericide i bakterijske bolesti)

Pčelarstvo je vrlo značajno i jedno je od najbitnijih karika za uspješan razvoj poljoprivrede. Pčela je pored ostalog najbitniji i najefikasniji oprašivač na zemlji, a bez dobro oprašenog bilja nema ni ploda niti sjemena. Oko 35-40% najboljih poljoprivrednih proizvoda (hrane) uspjeva zahvaljujući aktivnosti rada pčela.

Naučno je dokazano da imaoc pčela ima koristi 10-20% od pčelinjih proizvoda, a ljudsko društvo čak 80-90%, kroz povećane prinose poljoprivrednih proizvoda koje pčele oprašuju, te na taj način direktno utječe na opstanak ljudske populacije.

U našoj državi i na našem kantonu (USK) za uspješan razvoj poljoprivrede vrlo je bitno imati dosta pčelinjaka, pravilno raspoređenih po cijeloj teritoriji, radi oprašivanja bilja i održavanja biodiverziteta.

Procjenjuje se da BiH ima i preko 6000 vrsta različitih biljaka, a vrlo je bogata ljekovitim biljem. Jačanjem pčelarstva i pravilnim raspoređivanjem pčelinjaka možemo održati ovoliku raznolikost bilja u našoj zemlji i povećavati proizvodnju poljoprivrednih proizvoda (hrane).

Pčela Medarica je prvi, brz, marljiv, pouzdan i danas najefikasniji oprašivač. Posebno je važno da pčele prezimljavaju u velikim zajednicama u proljeće, dok je još brojnost drugih insekata, oprašivača, neznatan. Pčelinja zajednica može sa velikim brojem jedinki skupljati nektar i polen, a time vršiti kvalitetno oprašivanje.

PRSKANJE

Na umrloj pčeli poslije prskanja pronađenp je čak 31 vrsta pesticida

 

Pčela, da bi napunila medni mjehur nektarom, posjeti 80 do 150 cvjetova, a za prosječno 12 izleta na dan opraši oko 1000 cvjetova. Ako srednje jaka zajednica ima oko 15.000 sakupljačica iste mogu u jednom danu oprašiti 15 miliona cvjetova.

Nažalost, danas savremena (konvencionalna) poljoprivreda ozbiljna je opasnost pčelama i civilizaciji uopće. I pored toga što industrijska poljoprivreda ne može bez pčele i dalje koristi hemijska sredstva nekontrolisano, kao što su: instekticidi (koji su najotrovniji, suzbijaju insekte), fungicidi (suzbijaju gljivična oboljenja), herbicidi (suzbijaju korove) i rodnecidi (glodare, baktericide i bakterijske bolesti)

U zadnje vrijeme čitav svijet se susreće sa sve većim nestankom pčela pa i naša zemlja. Mogući izvor tih problema predstavalja i tretiranje bilja pesticidima (prije svega insekticidima) u vrijeme pčelinjih paša. Podrazumijeva korištenje različitih sredstava za zaštitu bilja i životinja.

Za masovno trovanje pčela, najčešći uzrok su pesticidi. Najotrovniji za pčelu su insekticidi. Pčela odmah ugiba, neposredno na cvijetu. Neonikotinoidi – izazivaju karcinomska oboljenja (per-oralno 0,0037 mg pčela ugiba, kontaktno preko 0,0081 mg pčele i gliste ugibaju).

Za ilustraciju, jedna mala kašika stavljena u vodeni bazen pun ribe, dolazi do ugibanja svih riba u pomenutom bazenu. Herbicidi – su otrovni za pčelu od 5-8 dana, ako se sprovodi tretiranje za vrijeme leta pčele, jako stradaju i ugibaju odmah ili nakon 5 dana. Fungicidi – štete pčeli od 6 do 24 h od tretiranja, posebno ako se nanese na pčelu, dok je na cvijetu. Rodnecidi – isto štete pčeli ako se nađu u kontaktu sa pčelom.

Nedavno su naučnici u analizi i ispitivanju umrle pčele našli 31 vrstu pesticida.

Agrohemikalije (pesticidi, gnojiva i mehanizacija, te intenzivna poljoprivredna proizvodnja mogu uzrokovati zagađenje čovjekove okoline (zemljišta, vode, atmosfere i biljne i životinjske vrste. Pogrešna primjena pesticida povećava ekološko zagađenje, trovanje svih živih organizama i ostavlja dugotrajne posljedice u vidu hronične toksičnosti.

Kako je pčelarstvo vrlo značajno i jedna je od najbitnijih karika za uspješan razvoj poljoprivrede, naučno je dokazano da je pčela najbitniji i najefikasniji oprašivač na zemlji. Oko 35 – 40% najboljih poljoprivrednih proizvoda (hrane) uspijeva zahvaljujući aktivnosti rada pčela.

Zabranjeni preparati neonikotinoida u Evropskoj uniji

TABELA

Plansko prskanje bilja

Pored oprašivanja, pčelar uz pomoć pčele proizvodi zaista najbolje prehrambene proizvode i lijek. S toga je u našoj državi za uspješan razvoj poljoprivrede vrlo bitno imati dosta pčelinjaka, pravilno raspoređenih po cijeloj teritoriji, radi oprašivanja bilja i održavanja biodiverziteta. Potrebno je da svi posvetimo ekološki zdravoj sredini i da se svi kvalitetno educiramo o štetnim posljedicama pesticida u poljoprivredi i voćarstvu.

Samo zajedničkim nastojanjem ratara, povrtlara, pčelara i prodavača hemijskih sredstava ovaj problem bi se mogao prevazići i ujedno smanjiti. Poljoprivrednici bi tretiranje bilja hemijskim sredstvima trebali obavljati iza 19,00 h, a uz to obavezno da obavijeste pčelare 48 sati prije tretiranja, kako bi oni mogli zaštititi pčele.

Kako u BiH nemamo kvalitetnu zakonsku regulativu koja reguliše upotrebu hemijskih sredstava za zaštitu bilja i njihov utjecaj na život pčele, potrebno je u što kraćem roku zakonski jasno definirati obaveze o primjeni hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Prodavač hemijskih sredstava mora biti obučen i certificiran za taj posao, a svaki ovlašteni kupac mora vratiti ambalažu od hemijskih sredstava u apoteku gdje ju je i kupio.

Ovlaštena osoba za zaštitu bilja ne bi smjela tretirati bilje u cvatnji pesticidima štetnim za pčelu. Također, vrlo je važno educirati, certificirati i registrirati osobe koje vrše zaštitu bilja i te osobe ovlastiti da kupuju hemijska sredstva kod ovlaštene kuće, te da priloži potvrdu o zasijanoj kulturi i dunumaži zasijane kulture. Isto tako ovlaštena osoba za zaštitu bilja dužna je obavijestiti društvo pčelara ili pčelara 48 sati prije nego pristupi prskanju bilja kako bi pčelar pravovremeno zatvorio pčele ili ih premjestio na sigurniju lokaciju. Prskanje bilja nije dozvoljeno na udaljenosti najmanje 60 metara od pčelinjaka.

Šefik Rošić, jedan od najpoznatijih pčelara Cazinske krajine, koji osim pčela, uzgaja i ljekovito bilje posjeduje oko 120 košnica pčela, a svojim preparatima od ljekovitog bilja i meda pomogao je mnogima. 

PCELAR3

Kolike su koristi od oprašivanja po biljkama:

LUCERNA DJETELINA – Pravilno oprašena Lucerna može dati od 900 do 1000 kg sjemena po hektaru (koje će da nikne), a bez oprašivanja 25 do 50kg.

JABUKA – Da bi oprašila i oplodila jedan cvijet jabuke, pčela posjeti isti cvijet 18 do 20 puta i poveća prinos do 38%. Inače, oprašivanjem voća prinosi se povećavaju u prosjeku za 35%.

MALINA – Ako pčela opraši (oplodi) malinu, prinos će se povećati čak i do 80%, imat ćemo ljepši i kvalitetniji plod koji može duže stajati.

VOĆE – Ako pčela opraši jagodu, prinos će biti veći za 50%; kruške za 36%, šljive 72%, krastavca 40%, trešnje 67% itd.

 

(Izvor: bhpcelar.com)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top