Posjeta Cikotića USK-u posvađala službe: Migrante treba zaustaviti na Drini

asd
Kovač kaže da ohrabruje posjeta ministra sigurnosti BiH Krajini i da će shvatanje rješavanja migrantske krize dati rezultate, dok Hoffmann ukazuje na paloma-prosjačenje

USK, 14. augusta - Posjeta ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića USK-u ulila je nadu tamošnjim vlastima, a posebno građanima Unsko-sanskog kantona da će se konačno poduzeti konkretne mjere na rješavanju migrantske krize. Dok ministar pravi planove i traži rješenja, ilegalni migranti preplavili su našu zemlju. Samo ih je u USK-u oko 7.000.


Prije nekoliko dana je na GP-u Izačić 60 Afganistanaca spriječeno da ilegalno pređu u Hrvatsku. Ako se zna da je za migrante BiH samo tranzit u ostvarenju cilja prema nekoj od zemalja EU, nejasno je kome je u interesu da se oni zadržavaju na teritoriji naše države. Nadležni u Službi za poslove sa strancima tvrde da zadržavanje migranata može biti pogubno. Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu podršku u Službi za poslove sa strancima, kaže za Oslobođenje da postoje realne pretpostavke da BiH postane sabirni centar ako težište bude na sprečavanju izlaska ilegalnih migranata iz BiH, a ne zaustavljanje njihovog nekontrolisanog ulaska na istočnim granicama naše države.
„ Na ovaj način će se stvoriti disbalans koji će utjecati na bezbjednosni i humanitarni aspekt rješavanja migrantske krize. To bi onda bila katastrofalna situacija s aspekta dugoročnijeg ostanka migranata u našoj zemlji. Unsko-sanski kanton najviše je ugrožen, jer se nalazi na odgovarajućoj ruti kretanja ilegalnih migranata“, istakao je Kovač. Na koncu, da bi se adekvatno “pokrila” bh. granica, GPBiH nedostaje oko 450 policajaca.

Zbog pojačanog priliva ilegalnih migranata u USK, sigurnosna situacija se usložnjava, a mnogo bolje nije ni u Sarajevu, gdje je zbog popunjenosti kapaciteta sve više migranata u napuštenim objektima ili na ulicama.

Svi aspekti krize

Zbog toga je Svevlad Hoffmann, savjetnik direktora Granične policije BiH, u izjavi za Srnu, pored ostalog, ocijenio neprihvatljivom indolentnost vlasti u Sarajevu, gdje se takozvano paloma-prosjačenje dešava naočigled kantonalnog MUP-a, ali i Službe za poslove sa strancima. Naglasio je da ne jenjava pritisak migranata na bh. granice i da se u Krajini nalazi oko 7.000 migranata. Hoffmann kaže da je GPBiH prvi na udaru talasa migranata, da nisu adekvatno popunjeni te da prema Pravilniku donesenom prije 20 godina imaju 450 policijskih službenika manje od potrebnog broja.

Služba za poslove sa strancima je u dosadašnjem toku krize obradila više od 63.000 migranata

S druge strane, u Službi za poslove sa strancima tvrde da je prioritet rješavanja migrantske krize kod ulaska, a ne na sprečavanju njihovog izlaska iz BiH. Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu podršku u Službi za poslove sa strancima i jedan od najboljih poznavalaca prilika u oblasti migracija posebno u USK-u, kaže za Oslobođenje da će se u situaciji povećanog ulaska ilegalnih migranata sa aspekta manjeg izlaska stvoriti disbalans koji će utjecati na bezbjedonosni i humanitarni aspekt rješavanja krize.
„ Bila bi onda katastrofalna situacija s aspekta dugoročnijeg ostanka migranata u BiH, iako oni to ne žele. Oni žele da prođu kroz BiH kao kroz tranzit i u takvoj situaciji agencije nadležne za provođenje politike migracija doći će u veoma složenu situaciju. Stoga je prioritet rješavanja krize na ulasku migranata, a ne na sprečavanju njihovog izlaska. U takvoj situaciji, kada imamo ilegalne migrante koji dolaze iz zemalja porijekla koje prave opstrukciju njihovog povratka, stvorit će se složen bezbjednosni problem. Služba za poslove sa strancima je u prethodnom periodu imala situaciju da obrađuje više od 63.000 migranata, uzima biometrijske podatke i kada su se stvorili uslovi, ona je protjerivala migrante koji nisu ispunjavali zakonske uslove za boravak. Takvih migranata bilo je više od 3.500“, pojašnjava Kovač.
Podsjeća na činjenicu da migranti u skladu s međunarodnim standardima, kada se nalaze na određenom području i ako izraze namjeru, imaju pravo na slobodu kretanja na određenom području u odgovarajućem periodu.

Rute kretanja

„To je nešto što prevazilazi bilo kakve mogućnosti za postupanje prema tim migrantima. Ono što ohrabruje je posjeta ministra bezbjednosti BiH USK-u, koji najviše trpi zbog nekontrolisanog ulaska migranata. Mislim da će ta posjeta i shvatanje rješavanja migrantske krize dati odgovarajuće rezultate. Stvaranje balansa ulazaka u odnosu na izlaske i na slobodne smještajne kapacitete jedini je ispravan put za rješavanje problematike, jer ćemo na taj način efikasno upravljati krizom. USK je najviše ugrožen, jer se nalazi na odgovarajućoj ruti kretanja migranata i ako imamo njihov nekontrolisani ulazak i sprečavanje njihovog izlaska, dovest ćemo u delikatniju situaciju građane tog kantona, što je nepotrebno“, zaključuje Kovač.