Priča o posljednjem čuvaru drvorezbarskog zanata u Krajini (FOTO)

Home

Priča o posljednjem čuvaru drvorezbarskog zanata u Krajini (FOTO)


Nusret Merdanić (60) iz Bihaća pet decenija se bavi duborezom kojeg je učio od svog oca.
 
Merdanići su stara bihaćka porodica koja stoljećima baštini umijeće obrade drveta. Njegov djed se bavio kolarstvom, izrađivao fijakere i popravljao namještaj, a on je od malih nogu uz svog oca naučio sve tajne ovog zanata koji, kaže, polako izumire, jer nema sluha države za njegovo očuvanje.

“To se u mojoj porodici učilo i prenosilo s koljena na koljeno. Tako sam i ja naučio ovaj zanat i zavolio ga. Rekao bih da je to neki spoj genetike, ljubavi i umijeća. Po zanimanju sam mašinski tehničar i prije rata sam radio u Krajinametalu na ispitivanju gotovih proizvoda, ali sam se cijelo vrijeme sporadično bavio ovim. Moja djeca su od mene naučila ovaj zanat i danas se također njim”, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Nusret Merdanić.

bihac

Ideje pretoči u drvo

 
Za duborez su, kaže, najvažnije ideje koje pronalazi iz onog što mušterija traži da joj se uradi, a zatim tu ideju prenese na papir u vidu crteža i uzorka kojeg predoči mušteriji. Nakon što se usaglase želje i zahtjevi mušterije s majstorovim prijedlogom, pristupa se obradi drveta i izradi željenog proizvoda.

“Najviše se traže arapski peškuni, stolovi i stolice, sehare, sećije, te neke tradicionalne stvari iz ovog bosanskohercegovačkog podneblja. Uglavnom to naručuju naši ljudi koji rade van Bosne i Hercegovine, te žele da imaju jednu sobu namještenu u bosanskom stilu zastrtu ćilimima i namještenu tradicionalnim namještajem. Mnogi bi naši građani koji ovdje žive i rade isto to kupovali, ali ne mogu sebi to priuštiti, jer su to izuzetno skupe stvari zato što njihova izrada dugo traje i ulaže se puno truda i rad”, kaže Nusret.

drvo

Navodi primjer da sto s četiri stolice izrađen od oraha košta 1.000 konvertibilnih maraka.

“Što se tiče vjerskih objekata, tu se prati trend iz osmanskog perioda i taj stil izrade proizvoda koji se ugrađuju u džamiju. Upravo sam završio ulazna vrata za džamiju u džematu Ribić, koja će uskoro biti ugrađena. Radi se o masivnim vratima izrađenim od oraha i ukrašenim u orijentalnom stilu“ navodi Nusret.

 

U Bihaću i Bosanskoj krajini ovaj zanat polako izumire. Nekada se osim prodice Merdanić i bihaćka porodica Delić bavila istim ovim poslom. Međutim, potomci ove porodice odselili su iz Bihaća i žive u Kanadi, gdje rade s drvetom na brodogradilištu, tako da je Nusret Merdanić sa svojom djecom jedini umjetnik koji se bavi duborezom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

 

“Ima tu i tamo poneki čovjek koji nešto pokušava raditi, ali da je porodično neko to naslijedio i umjetnički se baviti tim nema niko osim nas. Meni dolaze razne osobe i zamole me da im pokažem kako se ovo radi. Vrlo rado im izađem u susret, pokažem neke osnovne školskog rezbarstva, ali nije to isto kao izrada trodimenzionalnih skulptura što spada u umjetnost kojom se bavim od svoje desete godine i gledam, pratim i učim“, ističe Nusret.

prica

Tradiciju čuva od zaborava


Svoje radove izlagao je širom Bosne i Hercegovine i van njenih granica. To je, kaže, bilo u vrijeme dok je predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona bio Zuhdija Golubović.

Sada su, navodi, stari zanati na izdisaju jer nemaju podršku lokalnih i kantonalnih vlasti, a oni koji žele da sačuvaju višestoljetnu tradiciju sami ne mogu da se suprostave trendu modernizacije i slabe kupovne moći građana zbog čega bavljenje zanatstvom gotovo da je neisplativo.

 

“Učestvovao sam na velikom broju izložbi, a imao sam i nekoliko samostalnih. Na izložbe u inostranstvo smo išli preko Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona. Sada niko ne vodi brigu o starim zanatim, a dok je Zuhdija Golubović bio predsjednik Komore dobijali smo poticaje sa lokalnog i federalnog nivoa i to nas je održalo sve ovo vrijeme”, cijeni Nusret.

 

Smatra da je neophodno da lokalne institucije konačno počnu ulagati u zaštitu i očuvanje bh. tradicije i starih zanata, inače, u suprotnom će oni vrlo brzo izumrijeti.

“To se može uraditi tako da se u srednjoj školi organizuje nastava za jedno odjeljenje koje bi učilo o starim zanatima kroz teoriju, a kod nas zanatlija bi mogli imati praktičnu nastavu. Rado ću izaći u susret i besplatno se staviti na raspolaganje ako se ta ideja pokrene i zaživi”, poručio je Merdanić.

drvorez

(Izvor: Fokus.ba)

Tagovi
Topic
Objavio: Sat, 13/01/2018 - 11:43

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top