Home

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?

13 Jun

Ramazanski post: Šta kaže medicina, a šta nam kaže organizam?

Sam čin posta, prema upućenima, star je koliko i samo čovječanstvo. Na post nas upućuju mnoge stare civilizacije kao i sve monoteističke religije.

Ostavljajući svakom pojedincu njegove primarne, vjerske razloge posta kao posebnog znaka odanosti i poštovanja prema religiji i Bogu, te duhovne beneficije posta onima koji su o tome stručni i kompetentni propovijedati ili Onome koji o tome može suditi, osvrnut ćemo se na zdravstvene, višestruko medicinski dokazane prednosti, u ovom slučaju ramazanskog posta.

Sredinom 20. stoljeća dolazi do svojevrsne erupcije popularnosti naučnog istraživanja i zagovaranja posta kao metode liječenja, te isticanja njegovih zdravstvenih prednosti.

„Post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog trakta kao i centralnog nervnog sistema, te normalizuje i balansira metabolizam“, pisao je  Dr. Allan Cott jedan od radikalnih zagovornika liječenja postom u svojoj knjizi „Post kao način života“, dok francuski naučnik i biolog, dobitnik Nobelove nagrade Dr. Alexis Carrel govoreći o zdravstvenom aspektu posta kaže: „Tokom posta, u tijelu se dešavaju složeni i neobjašnjivi procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispire sve spojeve u organizmu i mijenja ih.“

Međutim, najdalje je u zvaničnim kvalifikacijama posta kao metode liječenja otišao američki naučnik Dr. Herbert M. Shelton (1895-1985), čije navode iz knjige „Post može da vam spasi život“ medicinski zagovornici posta i danas citiraju:

„Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: proširene vene, čir na želucu, astma, kolitis, bronhitis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, sve vrste probavnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, glaukom ..“.

Shelton dalje navodi da se postom odmara tijelo, olakšava i pospješuje rad probavnog sistema, olakšava rad bubrega i mokraćnog kanala time što umanjuje izmokravanje, izoštrava vid (čovjek poslije posta dva puta bolje vidi), uklanjaju se toksini i čisti se organizam, pospješuje razboritost uma jer neumjerenost u ishrani dovodi do lijenosti, uspavanosti i slabijeg promišljanja, podmlađuje i revitalizira, te štiti od gojaznosti.

Objavljene su mnoge studije o prednostima ramazanskog posta, a zvanični početak bar što se novijeg doba tiče, predstavljala bi Internacionalna konferencija održana 1996. godine u Kazablanci, Maroku, organizovana od strane Fondacije za zdravlje u Ramazanu, inače fondacije preminulog marokanskog kralja Hasana II.

Na konferenciji je prezentirano više od 50 studija relevantnih naučnika, uključujući Dr. Solimana (Jordan), Dr. Azizi (Iran), Dr. Naomani i Athar (SAD), među čijim zaključcima su da ramazanski post ima beneficijarne efekte na ljudsko zdravlje, pogotovo na nivo šećera u krvi, nivo pritiska krvi, lipidni profil i tjelesnu težinu.  Istovremeno, nikakvi nepovoljni efekti nisu primijećeni.

Iako ramazanski post ne mora nužno utjecati na gubitak kilograma, članak objavljen u septembru 2008. godine u poznatom Washington Post-u, dao je nagovijestiti da najpriznatiji doktori-dijetetičari  sve češće koriste prednosti ramazanskog posta pri propisivanju dijeta i terapija pretilim pacijentima.

Prema njihovim preporukama, umjesto prejedanja i obilnih iftara sačinjenih od visokokaloričnih jela i šećera, postači koji žele smršati mogu jednostavno pojesti zdravo večernje jelo sačinjeno od supe, svježeg hljeba ili drugih ugljikohidrata, datula i kozijeg sira!

Inače, ovo su tradicionalna ramazanska jela za pojedina podneblja, za razliku od naše tradicionalne balkanske ramazanske trpeze koje ipak obiluje masnoćama i mesom.

Naime, zalaskom sunca sami biramo kakve ćemo namirnice unositi u organizam, one kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, poput cjelovitih žitarica ili drugih namirnica bogatih ugljigohidratima ili pak visokokalorične namirnice i one bogate industrijskim šećerom. 

Ukoliko se odlučimo na prvi izbor, on za sobom povlači dvojaku prednost, najprije ćemo zdravije iftariti, unoseći namirnice bogatije hranjivim tvarima a siromašnije kalorijama, te ćemo najzad, vrlo jednostavno, biti manje gladni tokom posta, obzirom da ćemo od tvari kojima je potrebno više vremena za pretvorbu u glukozu, duže biti energični i samim tim i lakše kontrolisati glad i žudnju za hranom.

Jedan od najpriznatijih naučnih časopisa o prehrani i nutricionizmu, „Nutrition Journal“ objavio je 2010. godine studiju gdje ističe da iako postoji opći konsenzus da post tokom Ramazana ne izaziva negativne posljedice na zdravlje čovjeka, kod istraživanih postača primijećen je ogroman unos masnoća večernjih obroka, odnosno iftara, te im je preporučen unos manjih ili nikakvih količina mesa odnosno životinjskih proteina.

Nadalje, prema članku Dr. Razeen Mahroof-a objavljenom u Arab News-u 2010. godine, što duže postiš, nivo šećera u krvi ti opada, iz razloga što prilikom posta organizam energiju crpi iz pohranjene glukoze.

S druge strane, dijabetičari bi se trebali posavjetovati sa doktorima prije donošenja odluke o postu, te se svakako educirati o pravilnoj ishrani i životnim navikama.

Dakle, oni koji pak imaju viši nivo šećera u krvi, a nije im dijagnosticiran dijabetes, zasigurno će imati koristi od posta.

Studija iz 1997. godine, objavljena u renomiranom medicinskom časopisu „Annals of Nutrition Metabolism“, demonstrirala je i dokazala da post smanjuje nivo lošeg tzv. LDL holesterola za 8%, triglicerida  za 30% dok istovremeno povećava dobre (HDL) nivoe za 15%, čime ustvari post direktno štiti srce od kardiovaskularnih oboljenja!

Dakle, ramazanski post, ukoliko se obrati pažnja na prehranu i navike, itekako povoljno može uticati na zdravlje čovjeka, a samim tim za postače predstavlja odličnu priliku za novi početak, promjenu životnih navika, balansiranje organizma i moguće liječenje uzroka a ne posljedica eventualnog oboljenja, te je s tog aspekta, nama koji se bavimo Integrativnom medicinom, naročito interesantan i preporučljiv.

Zato, svim postačima u preostalim ramazanskim danima želimo mnogo odlučnosti, mira i zdravlja, a one koje podstaknemo na post makar iz zdravstvenih razloga puno sreće i uspjeha u svojim naumima. I samo podsjećanja radi…savjeti izneseni o načinu prehrane tokom ramazanskog posta jednako vrijede i za Ramazanski bajram!

A kako drugačije …ili što bi Hipokrat, otac moderne medicine rekao: „Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest“.

 

(Izvor: Nap.ba)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top