Home

Reportaža s granice s Crnom Gorom: Kako danas izgleda linija razdvajanja iz Prvog svjetskog rata

20 Aug

Reportaža s granice s Crnom Gorom: Kako danas izgleda linija razdvajanja iz Prvog svjetskog rata

Hercegovina je bila poprište žestokih sukoba u Prvom svjetskom ratu, a borbe su se vodile između austrougarskih i crnogorskih trupa.

Današnja granica naše zemlje bila je tada granica Austro-Ugarske monarhije i Crne Gore postala je ratna linija razdvajanja od 1914. godine, time i cijelo ovo područje žestoko ratište.

Sto i tri godine kasnije obilazimo taj kraj sa Manuelom Martinovićem, vrsnim poznavaocem tog historijskog perioda i članom Udruženja Werk. Werk je udruženje za zaštitu fortifikacija osnovano u Mostaru, dijeluje na području Hercegovačko-neretvanskog kantona te okuplja članove iz naše zemlja i inostranstva sa ciljem zaštite i proučavanja fortifikacija, kulturne i socijalne historije Hercegovine. 

hghg


Jedan od ciljeva udruženja je zaštita i sanacija preostalih historijskih objekata koji se nalaze u Mostaru i okolici, posebno brojnih austrougarskih vojnih utvrda te njihovo korištenje u kulturne i turističke svrhe.

Granica je danas teško prohodna, za traganje za fortifikacijama starim stotinjak godina neophodno vam je terensko vozilo. Ako nemate jedno takvo vozilo može poslužiti i konj, posebno kad vidite da čobani u ovom kraju na konjima čuvaju ovce. Prija polaska u avanturu morate obavijestiti i Državnu graničnu službu, da nadležni ne pomisle da se tim krajem krećete zbog neke nelegalne aktivnosti.

"Žestoke borbe su se vodile u rejonu Avtovca i Bileće. Rejon utvrđenog Avtovca je pokrivao područje od sela Stepen i Gat pa sve do prevoja Čemerno. Crta se uglavnom poklapala sa granicom, a mjestimično je prelazila i na crnogorski teritorij u dubinu od par stotina metara", priča nam Martinović dok gledamo gola prostranstva obrasla samo travom.

Godine 1916. austrougarske vojne trupe generala Stjepana Sarkotića rade seriju vojnih pobjeda i ulaze u Crnu Goru. Zbog toga general Sarkotić biva višestruko nagrađen, a dobiva i plemićku titulu Barun Von Lovćen. Pobjedama generala Sarkotića Crna Gora je praktično kapitulirala.

"Danas od fortifikacija iz tog perioda gotovo ništa nije ostalo, samo u tragovima gomile kamenja na nakadašnjem ratištu, a danas granici dvije države. Velika kasarna u Avtovcu je srušena, iako je upotrebljavana u vojne svrhe sa novim novim objektima sve do kraja devedesetih godina. Kvalitetno napravljene austrougrske ceste s kraja 19. stoljeća služe i danas, one nikom ne smetaju", nastavlja svoju priču Manuel Martinović.

r



Dok šetamo nailazimo na talijansku čahura od metka i dio granate marke "Da Fiocchi". Martinović nam kazuje kako pomenuta fabrika naoružanja i danas postoji. Sa jednog od vrhova pruža se divan pogled na jezero Klinje u Općini Gacko, najstarije vještačko jezero na ovim područjima.

Historijske knjige kažu da je jezero nastalo baš u vrijeme austrougarske okupacije, a ime je dobilo po toponimu Klina koji se nalazi u Gatačkom polju. Nastalo je po završetku izgradnje kamene lučne brane Klinje koja je trajala između 1891. i 1896. godine. Za vezivanje kamenih blokova od kojih su sačinjeni zidovi brane, korišten je vulkanski pepeo lave sa Vezuva. Brana koja je pravljena za potrebe navodnjavanja Gatačkog polja, je prva lučna brana na prostoru bivše Jugoslavije. Austro-ugari su jezero napravili za potrebe navodnjavanja Gatačkog polja u sušnim periodima godine, a vodom se napaja iz rijeke Vrba, Dramešinka i Žanjevica. Danas vodom snabdijeva grad Gacko.

qwe

Na granici nikad nije dosadno, kako je pedesetak godina prije dolaska Austro-Ugara ovim područjem harao Smail-aga Čengić, tako danas ovaj kraj dođe često u vijesti zbog akcija granične policije. Nikad mira na ovim golim brdima.

 

(Izvor: Klix)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top