27 Jun

Šta nakon Bajrama: Kako zadržati pozitivne efekte ramazanskih ibadeta

Sa Safijom Perviz, diplomanticom odsjeka Socijalna pedagogija i duhovna skrb na IPF-u u Bihaću, smo razgovarali o psihološkim i socijalnim koristima ramazanskih ibadeta, kako ramazan utječe na socijalno i psihološko zdravlje ljudi, te kako sačuvati pozitivne efekte ramazanskih ibadeta nakon Bajrama.

Šta nakon Bajrama, kako zadržati pozitivne psihološke efekte ramazanskih ibadeta?

Ljudi se nekako potrude da mjesec ramazan dobije posebno značenje u odnosu na ostale mjesece, što on svakako sam po sebi i ima, ali taj mjesec je mjesec u kojem se naši, već postojaći ibadeti trebaju pojačati. Ono što želim reći jeste da je potrebno svakom čovjeku koji se odluči na post, da preispita svoj nijjet, jer ako je naš nijjet ispravan i čist onda je sve pozitivne psihološke efekte jednostavno zadržati i nakon ramazana. Nažalost, pojedini ljudi gledaju na ramazan kao na idealnu priliku da malo izgube na kilaži i sl., a ne gledaju na ramazan kao na mjesec oprosta, mjesec milosti.

Potrebno je dakle, da prije svakog sljedećeg ramazana preispitamo šta želimo postići u tih 30-ak dana, čiju naklonost želimo da zadobijemo, da li ćemo samo biti gladni i žedni bez prisustva onog pravog značenja posta. 30-ak dana je sasvim dovoljno da se riješimo nekih negativnih navika, i zamjenimo ih sa pozitivnima, i dovoljno  da se uvjerimo u snagu koju nam je Allah dž.š., dao, snagu uma i mogućnosti da kontrolišemo svoje nagone i na taj način se možemo vježbati da tako nastavimo i poslije ramazana, s tim da nam to bude usputna aktivnost, a ibadeti da budu naš glavni cilj.

Kako namaz utječe na psihološko zdravlje ljudi ?

Mnogi istraživači su se bavili ovim pitanjem, odnosno koji su to psihološki aspekti namaza, pa i kako to namaz djeluje na tijelo čovjeka, što nam govori da namaz ima utjecaj i na naš duh jednako kao i na našu materiju.

Poslanik, a.s. je govorio: ,,O Bilale, odmori nas namazom.” Ukoliko samo malo razmislimo o značenju ove rečenice možemo dođi do zaključka da namaz treba da ostavi traga na našu dušu i naše tijelo. U namazu se također učimo kontroli svojih misli, učimo se koncentraciji, smirenosti, strpljenju i disciplini. To sve radimo skoro i ne osjećajući sve te psihološke procese jer srce komunicira sa svojim Stvoriteljem.

Kako su nas naši profesori na fakultetu učili, namaz treba da nas mijenja, tako ćemo znati da smo naše namaze upotpunili i obavili kako je Allah dž.š. to propisao.  Ako je naš Poslanik, s.a.w.s. govorio da ga namaz odmara, a kako smo mi njegovi sljedbenici, njegovog djela i riječi, onda slijedimo i te njegove riječi i trudimo se da osjetimo kako je to kad namaz odmori.

Koja je socijalna uloga ramazanskih ibadeta?

Znamo da je mjesec ramazan mjesec mnogih ibadeta a među njima je i sadekatu-l-fitr, koji se jednim dijelom veže baš za ovu socijalnu ulogu ramazana. Ramazan je obavijen nekim mirom i blagošću pa se srca postača tako smiruju i otvaraju za neke prizore i sitacije koje možda prije ne bismo doživjeli previše lično. Pa tako tokom ramazana više cijenimo blagodat vode, hrane, krova nad glavom pa samim tim više suosjećamo sa onima koji nemaju neku od onih blagodati koje je Allah s.w.t. dao nama.

Sadekatu-l -fitr je narodno poznat kao vitre koje se daju prije početka Bajrama. U čemu je ovdje mudrost? Nagrada je za onog ko ih daje ali i za onog kome se daje, pa su obdje strane na gubitku, onaj kome se daju stvara osjećaj da nije zaboravljen odstrane svojih komšija niti od Allaha Uzvišenog i pruža mu se prilika da na koliko-toliko dostojanstven način dočeka Bajram. Također ovaj mjesec je i vrijeme dobrovoljnog darivanja u kojem se, vjerujem, da više Sadake nego u ostalim mjesecima baš zbog te ramazanske atmosfere.

Da li zekat i sadekatu -l- fitr, pored materijalne i socijalne, imaju i psihološku dimenziju? 

Svakako. Svaki vid ibadeta u našoj lijepoj vjeri ima i svoju psihološku dimenziju. Neki ljudi, ne poznavajući propise zekata i sadekatu -l- fitra, uplaše se za svoj imetak pa im zvuči kao da je to previše što moraju dati  i da je to prevelik teret za njih što im stvara stres i dolazi do negativnog psihološkog stanja.

Zekat spada među pet osnovnih islamskih šarta, pa zar bi Allah s.w.t. na tako značajno mjesto postavio nešto što će nama donijeti štetu ? Allah s.w.t. nikog ne opterećuje više nego što može podnositi. Potrebno je istaći  da je njihov strah neosnovan, te da ne osjećamo gubitak dijela koji smo dužni davati u svojstvu zekata. Njegovo odsustvo je sasvim neprimjetno u odnosu na ukupan naš imetak, ista stvarje i sa sadekatu-l-fitrom. Kako smo u prethodnom tekstu spominjali psihološka svojstva namaza, potrebno je spomenuti da se u u Kur'anu zekat spominje u istom ajetu zajedno sa namazom, što naravno, nije slučajnost i što znači da se ova dva ibadeta međusobno upotpunjuju.

Davanje zekata kod onih ljudi koji su upoznati sa njegovim propisima i koji ovaj vid ibadeta rado ispunjavaju, budi pozitivna psihološka osjećanja jer znaju da rade dobro dijelo kako za sebe, tako za društvo u kojem žive. A svako od nas voli taj osjećaj i tu emociju koja se probudi kod nas kada uradimo nešto dobro čime će Allah s.w.t. biti zadovoljan.

 

(Izvor: Akos.ba)

 

 

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top