Evropska komisija krajem maja 2019. usvojila je Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora. Bh. vlasti su ispunile samo dva. Riješeno je pitanje izbora u Mostaru i formiran je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. No, sada slijede teže preporuke. Vijeće ministara BiH je dužno kreirati zakone poput onog o sukobu interesa, o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, ali i reformisati sistem javnih nabavki.
Stvarni gubitnici
Da su proteklo vrijeme bh. političari protraćili, smatra profesor Elmir Sadiković, koji na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu studente podučava i na predmetu BiH i evropske integracije.
- Vlasti u BiH su premalo uradile do sada. Političke volje nije bilo ni za osnovna pitanja. Sjetimo se koliko smo samo čekali i još čekamo na implementaciju rezultata izbora iz 2018. godine. Politički odnosi partnera u državnoj vlasti su jako loši. Iz njihovih postupaka se vidi da oni nisu okupljeni programskom koalicijom koja bi donijela bilo kakav napredak građanima ove zemlje, ističe Sadiković.
Većina stanovništva je žrtva političkih i ekonomskih odnosa u BiH, a jedini dobitnik je ta malobrojna “elita”, ističe Sadiković
Dodaje kako ne želi minimizirati rješavanje pitanja izbora u Mostaru, ali podsjeća da su političari morali uraditi mnogo više.
Prateći javne istupe bh. političara, često čujemo da su za EU integracije, te ističu da je to jedino pitanje o kojem postoji konsenzus.
- Nisam uvjeren da su iskreno opredijeljeni za evropske vrijednosti i da im je važno hoće li BiH postati članica EU. Oni su u potpunosti akomodirali svoje interese u sadašnjem sistemu političkih, društvenih i ekonomskih odnosa. Mislim da su političari svjesni da bi oni bili jedini stvarni gubitnici ako bi BiH krenula ubrzano prema Uniji i ako bi počela primjenjivati evropske standarde u sferi vladavine prava i zaštite ljudskih prava, jasan je profesor.
Analitičar EU integracija Denis Čarkadžić uzrok sporosti vidi u činjenici “da smo dugo bili žrtve blokada formiranja Vijeća ministara BiH, te nakon toga i odluka donesenih u Narodnoj skupštini RS-a u pravcu neučestvovanja u procesu odlučivanja na državnom nivou”.
Katarze nema
- Danas se u Zastupničkom domu PSBiH raspravlja o prijedlogu Zakona o javnim nabavkama kao još jednom prioritetu iz Mišljenja EK-a. Sudeći po onom što smo imali priliku čuti, usvajanje tog zakona, koji je korak ka EU standardima, neće ići lako jer se čini da će HDZBiH i SNSD kroz brojne proceduralne mogućnosti učiniti sve da ili uspore njegovo usvajanje ili djeluju amandmanski na način na koji bi ga izmijenili u skladu sa svojim uskostranačkim interesima. U svakom slučaju, ispunjavanje 14 prioriteta iz Mišljenja EK-a neće ići lako, jer taj proces ne znači samo puku izmjenu zakonske i ustavne legislative, već i suštinsku reformu čitavog društveno-političkog sistema u BiH, što zahtijeva i širi pristup u javnoj raspravi, ali i određenu katarzu unutar BiH kada je u pitanju svaki segment društva, za šta u ovom momentu čini se da nema dovoljno kapaciteta, ocjenjuje Čarkadžić.
