Trumpa bi prijezir prema Ukrajini mogao koštati fotelje u Bijeloj kući

Sa svakim novim danom, čini se da opoziv američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog afere s ucjenjivanjem Ukrajine u predizborne svrhe postaje sve izgledniji.

Naravno, treba naglasiti da je opoziv odnosno postupak u Kongresu, koji se prema američkom ustavu zove "impeachment", tek ekvivalent podizanja optužnice. Prava "presuda" odnosno smjena uslijedit će tek ako nju izglasaju dvije trećine američkih senatora. 

No, zanimljivo je da se Trump našao metom istrage američkog Zastupničkog doma pred opoziv baš zbog Ukrajine. Za njegova mandata, u središtu pozornosti bila je njegova kontroverzna politika prema Rusiji, Sjevernoj Koreji, Iranu, Turskoj i Siriji, no Ukrajina se u tom kontekstu gotovo nije spominjala.

Zašto baš Ukrajina?

Dapače, posljednji put kad je Ukrajina, prije ove afere, bila u središtu pažnje bio je prije samih izbora 2016. Američki mediji su tada pisali kako je Trumpov predizborni stožer na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji lobirao da se iz stranačke povelje izbaci obećanje o vojnoj pomoći Ukrajini.

Ukrajina je na tu vojnu pomoć računala zbog građanskog rata na istoku zemlje koji traje od 2014. do danas. U tom ratu, što je potvrdila i Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi, Rusija aktivno pomaže ruskim separatistima u ukrajinskom Donbasu šaljući vojnike, teško naoružanje i opremu. Upravo je ruski protuzračni sustav, prema nalazima službene međunarodne istrage, s ukrajinskog tla oborio civilni avion Malaysia Airlinesa koji je letio iz Amsterdama za Kuala Lumpur.

A Trumpa, još od njegove kampanje, prate optužbe za proruske stavove i sumnje da je njegovo popuštanje Rusiji motivirano ruskim miješanjem u američke izbore u njegovu korist. 

Trump misli da se Ukrajina urotila s Hillary protiv njega?

S tim u vidu, nije posebno iznenađujuće otkriće da je Trump, iza zatvorenih vrata, govorio o Ukrajini s prezirom i praktički ponavljao ruske propagandne teze. Upravo tu treba tražiti dubinske razloge za Trumpovu aferu s Ukrajinom koja bi ga, na kraju, mogla koštati Bijele kuće.

Naime, kako piše Washington Post, kada su se trojica visokih Trumpovih savjetnika u maju našli s njim kako bi ga uvjerili da je novi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saveznik vrijedan američke podrške, Trump ih je u startu prekinuo žestokim napadom na Ukrajinu, praćenim teorijama zavjere.

Kako su za Washington Post potvrdili neimenovani bivši i trenutni američki dužnosnici prisutni na tom sastanku, Trump im je rekao da su se ukrajinske vlasti urotile s demokratima i njihovom kandidatkinjom Hillary Clinton 2016. protiv njega.

"Pokušali su me srušiti", rekao im je Trump. 

Članovi njegove administracije, uključujući ministra energetike Ricka Perryja,  pokušali su ga uvjeriti, ne da je u krivu, nego da je Zelenski drukčiji, reformator po Trumpovom ukusu. 

"Oni su užasni, korumpirani ljudi"

No što su ga više pokušavali uvjeriti, Trump je bio sve žešći prema Ukrajini. "Oni su užasni, korumpirani ljudi", rekao im je navodno, govoreći o ukrajinskim vlastima ili o Ukrajincima općenito.

U međuvremenu je desetak američkih dužnosnika i diplomata svjedočilo pred kongresnicima u istrazi o sumnji da je Trump od Zelenskog tražio da pokrene istrage koje bi Trumpu politički išle u prilog. Tražio je da ukrajinske vlasti istraže tvrtku u čijem je upravnom odboru sjedio sin Joea Bidena i tako posredno inkriminiraju Trumpovog protukandidata.

"Želio bih da nam napravite uslugu, doduše", rekao je Trump Zelenskom prema službenom transkriptu razgovora, za koji republikanci i dalje inzistiraju da nije pokazao traženje "milo za drugo", (quid pro quo). Takav pritisak je, prema mnogim pravnim stručnjacima, temelj za opoziv.

Trump je, u suštini, tražio od njih da potvrde njegovu ničim dokazanu tvrdnju da je Biden kao američki potpredsjednik 2014. natjerao ukrajinsku vladu da smijeni državnog odvjetnika jer je ovaj istraživao njegovog sina - iako su SAD, EU, MMF, Svjetska banka i ukrajinske nevladine udruge tražili smjenu tog državnog odvjetnika upravo zato što nije istraživao korupciju. 

"Jednostavno je mrzio Ukrajinu"

No, Trump je tražio i da Ukrajina istraži, odnosno da potvrdi njegovu teoriju zavjere, da nije Rusija ta koja je hakirala server Demokratske stranke i ukrala mailove s tog servera - čija objava je onda naštetila Clinton, a pomogla Trumpu - već da su to ustvari učinili Ukrajinci odnosno da je Ukrajina pomogla američkim demokratima i tzv. "dubokoj državi", kako Trump i njegovi pristaše zovu neovisne državne institucije, da lažira rusko hakiranje, a sve ne bi li smjestila Trumpu i njegovom ruskom kolegi Vladimiru Putinu.

Tu su teoriju zavjere, osim američkih desničara, zdušno propagirali i ruski mediji. A onda ju je počeo ponavljati i Trump, pa je tako 16. listopada novinarima rekao: "Gdje je server (demokratske stranke)? Da vidimo što je na serveru. Kažu da server drži tvrtka čiji je glavni vlasnik iz Ukrajine." To, međutim, nije točno, jer je osnivač cyber-sigurnosne tvrtke Crowdstrike koja je analizirala server Dimitri Alperovič, američki građanin koji je rođen u Rusiji, ne Ukrajini.

"Tu su bile optužbe da su oni (Ukrajinci) nekako surađivali s Clintonovom kampanjom. Tu su bile optužbe da su mu (Trumpu) naštetili. Jednostavno je mrzio Ukrajinu", komentirao je jedan bivši visoki dužnosnik u Bijeloj kući.

Trump misli da Ukrajina nije prava država?

Štoviše, Trump je navodno rekao svom posebnom savjetniku o Ukrajini Kurtu Volkeru, koji je u međuvremenu dao ostavku, da Ukrajina nije "prava država", da je uvijek bila dio Rusije i da je "potpuno korumpirana". 

Kada se Trump u UN-u 2017. trebao sastati s tadašnjim predsjednikom Petrom Porošenkom, čitav njegov kabinet složio se da Ukrajini treba početi slati protutenkovsko naoružanje, što Trumpov kandidat Barack Obama nije napravio.

No Trump se protivio. "Stalno je govorio... kako to nije vrijedno toga da razbjesnimo Rusiju i kako je Ukrajina loša zemlja", rekao je bivši dužnosnik Bijele kuće.

Na Trumpove teorije zavjere o Ukrajini ne otkrivaju samo anonimni izvori. To je javno priznao i njegov vršitelj dužnosti šefa ureda Mick Mulvaney. "Je li on također spominjao korupciju vezanu uz server DNC-a (Demokratskog nacionalnog odbora)? Apsolutno, bez sumnje. Zato smo i zadržali novac", rekao je Mulvaney novinarima, priznajući da je financijska pomoć Ukrajini stopirana zbog opskurne teorije zavjere, odnosno zbog Trumpoove želje da sa sebe pod svaku cijenu spere ljagu ruske predizborne pomoći, prenosi Index.

I Trumpov savjetnik za Ukrajinu u Vijeću za nacionalnu sigurnost, ukrajinski imigrant i časnik u američkoj vojsci Alexander Vindman, posvjedočio je pred Kongresom da su "izvanjski akteri promicali lažni narativ o Ukrajini" Trumpu koji je bio "štetan za američku politiku".

Upravo ovo je još jedna od glavnih teza ruske nacionalističke propagande koja služi kao implicitno opravdanje za ilegalnu aneksiju Krima i vojnu intervenciju na istoku Ukrajine koja traje do danas. Ponavlja li Trump takvu propagandu o zemlji koja je američka saveznica iz proračunatih motiva ili zato što iskreno vjeruje u rusku propagandu, nije poznato - ali i jedno i drugo objašnjenje iznimno je zabrinjavajuće. Posebno u kontekstu njegove averzije prema NATO saveznicima i očitih simpatija prema Rusiji, koja je i američki i ukrajinski neprijatelj.