U posljednjih nekoliko mjeseci zapaženo je duboko zabrinjavajuće pogoršanje zdravlja kod novopridošlica iz Libije.
Uprkos padu broja izbjeglica i migranata koji su došli u Evropu prošle godine, opasnosti s kojima su mnogi suočeni na putu u nekim su se slučajevima povećale, navodi u novom izvještaju Agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice, ukazujući na promjene pravaca njihovog kretanja.
Prema nalazima izvještaja "Putevi očajnika", dolasci morskim putem u Italiju, uglavnom iz Libije, drastično su smanjeni od jula 2017. godine.
Ovaj trend je nastavljen u prva tri mjeseca 2018. godine, s padom od 74 posto u odnosu na prošlu godinu.
Putovanje u Italiju postalo je sve opasnije, stopa smrtnosti među onima koji su krenuli iz Libije povećala se na jedan na svakih 14 ljudi u prva tri mjeseca 2018. godine, u uporedbi sa jedan na svakih 29 ljudi u istom periodu 2017. godine.
Aktivirane alternativne rute
Osim toga, u posljednjih nekoliko mjeseci zapaženo je duboko zabrinjavajuće pogoršanje zdravlja kod novopridošlica iz Libije te je sve više ljudi koji dolaze iznimno su slabi, mršavi i u općenito lošem zdravstvenom stanju.
Dok je ukupni broj prijelaza na Sredozemlju ostao daleko ispod nivoa 2016. godine, izvještaj UNHCR-a je također utvrdio porast broja dolazaka u Španiju i Grčku u drugom dijelu 2017. godine.
U Grčkoj je ukupan broj dolazaka morskim putem smanjen u odnosu na 2016. godinu.
Međutim, porast od 33 posto zabilježen je između maja i decembra prošle godine, uz 24.600 dolazaka u odnosu na 18.300 u istom periodu 2016. godine.
Najviše je dolazilo državljana Sirije, Iraka i Afganistana, uključujući i veliki broj porodica s djecom.
Zbog povećanih ograničenja u Mađarskoj, mnoge izbjeglice i migranti pribjegavaju alternativnim rutama za kretanje po Evropi, navodi se u izvještaju.
Naprimjer, neki prelaze iz Srbije u Rumuniju, dok se drugi kreću iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, navodi UNHCR.
Slučajevi zlostavljanja i iznuda
"Putovanja do Evrope i kroz nju za izbjeglice i migrante i dalje su opasna. Vjeruje se da je više od 3.100 ljudi izgubilo živote na moru prošle godine na putovanju ka Evropi, u uporedbi sa 5.100 u 2016. godini. Još je 501 osoba umrla ili nestala od početka 2018. godine", rekla je direktorica UNHCR-ovog ureda za Evropu Pascale Moreau.
Uz to, najmanje 75 drugih stradalo je na kopnenim putevima na vanjskim granicama Evrope ili tokom putovanja u Evropu u 2017. godini, uz stalne i duboko zabrinjavajuće izvještaje o odbijanju ulaska.
Izvještaj UNHCR-a također navodi slučajeve zlostavljanja i iznuda koje su izbjeglice i migranti pretrpjeli u rukama krijumčara ljudima, švercera ili oružanih grupa na različitim rutama ka i u Evropi.
Žene, posebno one koje putuju same i djeca bez pratnje, i dalje su posebno izloženi rizicima spolnog i rodnog nasilja na putu prema Evropi i na nekim lokacijama u Evropi.
U 2017. godini više od 17.000 djece bez pratnje došlo je u Evropu.
Izvještaj UNHCR-a ukazuje i na neke pozitivne pomake u broju ljudi preseljenih u Evropu prošle godine, uz povećanje od 54 posto u odnosu na 2016. godinu.
Najviše od tih 26.400 izbjeglica bili su Sirijci (84 posto), preseljeni iz Turske, Libana i Jordana.
Poziv na veću solidarnost
Među evropskim zemljama najveći su broj primili Velika Britanija, Švedska i Njemačka.
Napredak se ogleda i u činjenici da je krajem prošle godine UNHCR počeo omogućavati lakšu evakuaciju ranjivih izbjeglica iz Libije u Niger te iz Libije u Italiju.
"Evakuacije iz Libije i povećane mogućnosti preseljenja koje smo ustanovili prošle godine vrlo su dobre vijesti. I dalje ostaju značajne prepreke koje ograničavaju ljude kojima je potrebna međunarodna zaštita da putuju na siguran i legalan način, uključujući spajanje porodica, te pozivamo na veću solidarnost", izjavila je Moreau.
Izvještaj, također, daje dodatne preporuke vezane uz potrebu za povećanjem solidarnosti među državama unutar Evrope te zemljama prvog azila i tranzita, kako bi se poboljšao kvalitet prijema, posebno za djecu bez pratnje, odvojenu djecu i za žrtve seksualnog i rodnog nasilja, te kako bi se pružila bolja zaštita za djecu.
