Valentin Inzko: BiH je primjer paralizovane države

OHR nema ulogu u istražnom procesu u predmetima "Dragičević" i "Memić", ali tragedija koja se desila nije mogla ostati prećutana, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH.

"Kao čovjek i kao roditelj, smatram da niko ne može mirno stajati po strani i ne činiti ništa. Prisustvovao sam sahrani u Austriji, gdje sam izrazio najdublje saučešće roditeljima pokojnog Davida", rekao je Incko i dodao da mu je žao što su vlasti odlučile da pojačaju kontrolu nad civilnim društvom umjesto da odgovorne privedu pravdi.

NN: Kako komentarišete sjednicu Savjeta za sprovođenje mira i ponovna neslaganja među zemljama članicama?

INCKO: Sve članice PIC-a, osim Ruske Federacije, izrazile su zajedničko viđenje situacije u BiH i mislim da tekst kominikea to odražava. Kasnija izjava ruske ambasade daje njihove razloge neslaganja s tekstom kominikea. To je stav Ruske Federacije i kao takav je primljen k znanju.

NN: Čini se da je međunarodna zajednica ipak razjedinjena kad je u pitanju dalje djelovanje OHR-a...

INCKO: Mislim da je suprotno, i to je jasno rečeno u kominikeu. Naš sastanak prošle sedmice pokazao je sve veći konsenzus u Upravnom odboru PIC-a kada je riječ o potrebi da se sačuva mandat visokog predstavnika. Razlog koji stoji iza toga je nepredvidivost situacije u BiH. Institucije na državnom nivou blokirane su već godinama, postoje pokušaji da se promijene postojeći aranžmani u FBiH, ima očitih problema u oblasti vladavine prava i tako dalje. Gotovo svakodnevno čujemo negativnu retoriku i svjedoci smo novih inicijativa koje imaju destabilizirajući ili potencijalno destabilizirajući učinak na situaciju u zemlji. I dok fokus treba da bude na sprovođenju pozitivnih reformi, neki su i dalje usredotočeni na negativne politike, što rezultira stagnacijom i odlascima ljudi iz zemlje. Kao što ćete vidjeti u kominikeu, Upravni odbor PIC-a ponovio je svoju punu podršku mojim nastojanjima da osiguram puno poštivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir i vršenju mog mandata u skladu s Aneksom 10. i relevantnim rezolucijama Vijeća bezbjednosti UN-a. To se nije promijenilo. Takođe su naglasili da međunarodna zajednica želi da zadrži neophodne instrumente kako bi se obezbijedilo poštivanje Dejtonskog sporazuma. Što se tiče zatvaranja OHR-a, Upravni odbor PIC-a je ponovio preduslov koji nam je već dugo poznat, a to je puna sprovođenje programa "5+2". I to je pitanje koje treba postaviti lokalnim liderima: da li su spremni ispuniti taj program?

NN: Šta je, po Vama, trenutno najkritičnija tema u BiH - neformiranje vlasti, rezervna policija, zastoj na evropskom putu, stanje u VSTS-u...

INCKO: Sve su to kritična pitanja. Ona pokazuju nevoljkost da se prepozna šta je to što je neophodno kako bi zemlja krenula naprijed, kako bi se poboljšao život građana BiH. Imajte na umu da je BiH jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi i da je RS siromašnija od FBiH! Ta pitanja pokazuju da politička elita ne razumije da je međunarodna zajednica ovdje da bi pomogla ovoj zemlji. Svi mi želimo pomoći ovoj zemlji da postane funkcionalnija i prosperitetnija. Umjesto toga, članove međunarodne zajednice kritikuju u svrhu postizanja internih političkih ciljeva. Pogledajmo, na primjer, teme koja ste pomenuli u svojim pitanjima. Poruke međunarodne zajednice u vezi s njima su bile pozitivne: formirajte organe vlasti; sprovedite neophodne reforme kako biste krenuli dalje na putu ka EU; poboljšajte situaciju u oblasti vladavine prava i ojačajte borbu protiv korupcije; nemojte ići dalje s rezervnim sastavom policije jer to stvara nepotrebne tenzije i nepovjerenje, umjesto toga radite zajedno kako biste efikasno riješili izazove kao što su migracije i terorizam, koji se ne zaustavljaju na međuentitetskoj liniji razgraničenja.

NN: Stanje u pravosuđu je stvarno neizdrživo, a da li ćete se složiti sa mnom da je dijelom za to stanje odgovorna i međunarodna zajednica?

INCKO: Vladavina prava je pitanje koje traži stalni angažman. To se odnosi i na međunarodnu zajednicu, ali još više na domaće aktere. Priroda angažmana međunarodne zajednice se vremenom promijenila i danas je jasno da reforme moraju doći od organa vlasti. Vladavina prava zauzima značajno mjesto u mišljenju Evropske komisije, što pokazuje koliko je hitno da se tom pitanju posveti pažnja. Međunarodna zajednica i dalje pomaže razvoj pravosuđa, finansijski i na druge načine. Ali znamo da situacija u pravosuđu istovremeno odražava i situaciju u cijeloj zemlji, te da vladavina prava uključuje i druge grane vlasti. Zato je Upravni odbor PIC-a pozvao političke i institucionalne lidere da podrže vladavinu prava, posebno kada je riječ o jačanju institucija odgovornih za borbu protiv korupcije, te sprečavanje i borbu protiv terorizma. Očekujemo od nadležnih institucija da ove preporuke shvate krajnje ozbiljno.

NN: Vi ste prvi diplomata koji je svjetskoj javnosti skrenuo pažnju na okupljanja "Pravda za Davida" i "Pravda za Dženana". Da li je to, po Vama, pomoglo pronalaženju istine, i ako nije, zašto?

INCKO: Iako ja kao visoki predstavnik ili OHR kao organizacija nemamo nikakvu ulogu u istražnom procesu, nismo to mogli prećutati. Kao čovjek i kao roditelj, smatram da niko ne može mirno stajati po strani i ne činiti ništa kada se suoči s tako velikom ličnom tragedijom. Prisustvovao sam sahrani u Austriji, gdje sam izrazio svoje najdublje saučešće roditeljima pokojnog Davida. Drago mi je što je moja zainteresovanost za taj slučaj pomogla da se još više skrene pažnja na njega, ali mi je žao što su organi vlasti odlučili da pojačaju kontrolu nad civilnim društvom umjesto da odgovorne privedu pravdi. Gospodin Dragičević, gospodin Memić i svi građani BiH imaju pravo na temeljne, profesionalne i objektivne istrage, uz poštivanje najviših standarda vladavine prava. Uvjeren sam da će istina i pravda uvijek naći put, te da će tako biti i u Davidovom i Dženanovom slučaju.

NN: Često se govori o ustavnim reformama u BiH, reformama policije, pravosuđa... Da li bi te promjene trebalo da dovedu do promjene Dejtonskog sporazuma?

INCKO: Implementacija Dejtonskog sporazuma donijela je pozitivne rezultate ovoj zemlji i njenim građanima. Pojedini političari, a vjerovatno znate koji, bili su predvodnici reformi u prvih deset godina nakon Dejtona. Treba da budu ponosni na svoj tadašnji rad. Međutim, jasno je da Dejton predstavlja temelje, a ne krov. Neke od tih reformi Evropska komisija je navela u svom nedavnom mišljenju. One su odgovornost bh. političara. U suštini, izbor pred kojim se BiH nalazi je sasvim jasan: ukoliko zemlja sprovede reforme, napredovaće na putu ka EU. Istovremeno, osporavanja postojećih državnih institucija moraju prestati. BiH je očit primjer paralizovane države. Sve institucije su u rukama političkih stranaka, koje na taj način faktički drže ljude i njihove odluke pod kontrolom. Ta situacija se mora promijeniti kroz jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije. Takođe, nikada ne smijemo zaboraviti moć naroda, koji može promijeniti stvari kroz aktivno građansko djelovanje.