28 Mar

(VIDEO) Teroristima omogućeno širenje radikalizacije u bh. zatvorima

Osuđeni za ratovanje u terorističkim organizacijama ne prolaze u zatvorima u BiH kroz programe deradikalizacije, a postoje tvrdnje i da oko sebe okupljaju sljedbenike.

Nedostatak novca je razlog zašto kroz proces deradikalizacije ne prolazi 12 osoba osuđenih za poticanje ili ratovanje u stranim terorističkim organizacijama na ratištima u Siriji i Iraku a koji se nalaze u kazneno-popravnim zavodima u BiH.

Među osuđenicima koji izdržavaju kaznu je i Fikret Hadžić, koji kaže da je prijatno iznenađen svojim prvim dodirom sa zatvorskom ustanovom u kojoj boravi nekoliko mjeseci, ali da mu je sve teško palo jer je musliman.

“Ovdje sam prijatno iznenađen od samog osoblja, zatvorske službe korektno rade svoj posao i baš nam pokušavaju udovoljiti”, kaže Hadžić u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Hadžić je priznao krivicu zbog toga što je dva puta – 2013. i 2015. godine – boravio u Siriji, gdje je otišao, kako kaže, da pomogne napaćenom narodu. Naglašava da nije bio član Islamske države i da nije radikalan.

Stručnjaci ipak smatraju da postoji mogućnost da se povratnici sa stranih ratišta radikaliziraju tokom izdržavanja kazne. Uz to, ističu da u zatvorima nema ni dovoljan broj psihologa i sociologa.

U Ministarstvu za sigurnost svjesni su da ne postoji program deradikalizacije i da osuđenici koji su bili na stranim ratištima, u zatvorima radikaliziraju druge i time nanose štetu BiH.

Naučene dodatne vještine

Osobe osuđene za ratovanje na stranim ratištima, njih 12, nalaze se na izdržavanju kazni u zavodima u Zenici, Sarajevu, Bihaću i Tuzli. Dvojica osuđenika su već izdržala kazne.

U Sudu BiH su dobili ukupno 25 godina zatvora. Najveću kaznu je dobio Husein Bilal Bosnić, koji je osuđen na sedam godina zbog poticanja na odlazak na strana ratišta.

Među povratnicima je i Hadžić, koji izdržava jednogodišnju kaznu zatvora u Kazneno-popravnom zavodu na Igmanu.

On je, kao i sedam drugih povratnika iz Sirije, priznao krivicu zbog odlaska na strana ratišta. Ipak, jedini je pristao na razgovor.

“Razočaran sam postupkom jer Sud i Tužilaštvo BiH imaju stav da su svi borci koji su iz BiH otišli u Siriju bili u takozvanoj Islamskoj državi, koja s islamom nema ništa. Ja sam veliki protivnik te Islamske države”, kaže Hadžić.

On tvrdi da je u Siriji vidio najmanje “naših boraca” u Islamskoj državi.

“Vrlo ozbiljno shvatamo povratnike s ratišta jer se radi o radikalizovanim osobama i jer se tokom boravka u terorističkim organizacijama nauče dodatnim vještinama, koje na razne načine koriste na prostoru ratišta, ali i u Evropi”, kaže ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Hadžić naglašava da je njemu boravak u zatvoru prvi “dodir sa zakonom i zatvorskom službom”, ali je zadovoljan uvjetima i osobljem, iako priznaje da, i poslije nekoliko mjeseci boravka, nije upoznao psihologa.

Pomoćnik ministra za pravdu u BiH za izdržavanje krivičnih sankcija i rad kaznenih ustanova Mustafa Bisić kaže da, zbog nedostatka sredstava, u zatvorima postoji manjak doktora, medicinskog kadra i opreme, kao i radnika u službi tretmana, u koje spadaju psiholozi, sociolozi i drugi stručnjaci.

“Službe tretmana rade u otežanim uvjetima”, ističe Bisić.

Psihologinja Renata Krstanović pojašnjava da osobe koje se nalaze u zatvoru najčešće su u besperspektivnom stanju i pogodne su za širenje radikalnih ideja.

Označeni kao teroristi

Stručnjak za terorizam Vlado Azinović smatra da osuđenici za ratovanje u Siriji i Iraku mogu u zatvorskom sistemu radikalizirati druge osuđenike jer im lako mogu postati uzori.

“Presuđeni teroristi su druga struktura prestupnika u odnosu na ubice, lopove i kriminalce drugih vrsta”, kaže Azinović, koji naglašava da zna da je u zatvorskom sistemu malo psihologa, te da se njihova funkcija svodi na ulogu neke vrste “mentalnog vatrogasca”.

Osim što se sa osuđenicima ne radi dok izdržavaju kazne, stručnjaci ističu i problem njihove resocijalizacije kada ponovno postanu aktivni dio bh. društva.

Sistem podrške osobama tokom boravka u zatvoru, ali i kad izađu, predviđa Zakon o izvršenju krivičnopravnih sankcija.

Bisić kaže da se ne primjenjuje zbog nedostatka sredstava. Prema zakonu, predviđen je individualizirani tretman, da se za svaku osobu sačini program resocijalizacije i rehabilitacije.

Hadžić nema planove šta će raditi kada izađe iz zatvora. Napominje da ima posao u “Hidrogradnji”, ali da mu primanja nisu redovna.

Jedna stvar u koju sam siguran nakon svog izlaska iz zatvora jeste da namjeravam širiti vjeru. Moja obaveza, kao čovjeka i muslimana, jeste da prenesem istinu i da ljudi znaju istinu. Ja ću poslije mog izlaska, ako Bog da, nastaviti da propagiram istinu za opšte dobro svih nas, a posebno muslimana, jer nam je natureno nešto strano, našoj vjeri”, pojašnjava Hadžić.

(Izvor: BIRN)

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top