Home

VIŠE OD PREPORUČENOG: U bihaćkoj bolnici zaposleno skoro 30% nemedicinskog kadra

24 Jan

VIŠE OD PREPORUČENOG: U bihaćkoj bolnici zaposleno skoro 30% nemedicinskog kadra

U zdravstvenom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) udio nemedicinskog kadra iznosi oko 30 posto, što, prema mišljenju stručnjaka, govori o lošem stanju u ovom sektoru i utiče na kvalitet usluga pacijentima.U većem bh. entitetu, zastupljenost nemedicinskog kadra u zdravstvu kreće se između 26 i 28 posto, iako je preporuka Evropske unije da taj procenat ne prelazi deset posto. Federacija BiH se također suočava s manjkom medicinskog kadra, odnosno sve većeg broja odlazaka ljekara iz države.U kantonalnim bolnicama u Mostaru i Bihaću, približno četvrtina uposlenika su nemedicinski radnici, odnosno spremačice, perači rublja, vozači, zaštitari, električari, administrativni radnici, kao i visokoobrazovani kadar poput pravnika, ekonomista i informatičara.Profesor Arif Smajkić, stručnjak za javno zdravstvo, tvrdi da je procenat nemedicinskog kadra previsok, što onemogućuje pružanje adekvatne usluge pacijentima. Dodaje i da su zapošljavanja nemedicinskog kadra često netransparentna.“Radi se o osobama koje često dobiju posao političkim putem”, kaže Smajić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).U Federalnom ministarstvu zdravstva ističu da trenutno provode i podržavaju aktivnosti u cilju racionalizacije, kao i da je u posljednjih nekoliko godina smanjen broj nemedicinskog kadra. 

Malo ljekara, puno administracije

 Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u prošloj godini udio nemedicinskog kadra u zdravstvu bio je 26 posto. Godinu ranije, u zdravstvenom sektoru bilo je uposleno oko 71,4 posto zdravstvenih radnika, dok su ostatak činili administrativni radnici, saradnici i uposlenici niže spreme.U Federalnom ministarstvu zdravstva ističu da su u posljednjih nekoliko godina radili na smanjenju uposlenog nemedicinskog kadra.Preporuka Evropske unije je da udio tih kadrova ne bi smio prelaziti deset posto.S druge strane, prema podacima iz Strateškog plana za reformu zdravstvenog sistema, BiH ima znatno manje medicinskog kadra nego što je evropski prosjek. Prema podacima iz 2005. godine, na svakih 100.000 stanovnika u Federaciji BiH ima 167 doktora, dok u državama Evropske unije ova stopa iznosi oko 260 ljekara.Posljednjih godina osjetan je i odliv medicinskog kadra iz BiH. Prema podacima Ljekarske komore FBiH, broj ljekara koji su napustili javni sistem zdravstva u deset mjeseci 2015. godine iznosio je 300.Ovaj trend nastavljen je i početkom ove godine, pa je tako, naprimjer, najavljena mogućnost odlaska neurohirurga Kemala Dizdarevića sa Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo (UKCS).On je za BIRN BiH rekao da pritiske da ode ima zbog “političkih razloga”.“Naravno da je odlazak većeg broja doktora ugrozio rad s pacijentima. Među tim ljekarima su vrsni pedijatri, neonatolozi…”, kaže Dizdarević.Profesor Arif Smajkić lošu situaciju u zdravstvu objašnjava neadekvatnom distribucijom svih resursa, posebno kadrovskih i novčanih.“Zdravstveni suradnici, na koje otpada udio nemedicinskog kadra, uglavnom su sociolozi, socijalni radnici, psiholozi i slično. To je pogrešan izbor stranački podobnih”, kaže Smajkić.Na upit BIRN-a BiH, u Kantonalnoj bolnici u Mostaru odgovaraju da trenutno imaju 29 posto nemedicinskog kadra, od toga najviše spremačica i servirki.“Želimo naglasiti da se u zadnjih 20 godina, pa i više, omjer medicinskog i nemedicinskog osoblja uvijek kretao plus ili minus jedan do dva posto. Znači, uvijek je bio oko 70 naspram 30 posto u korist medicinskog osoblja”, navode iz Kantonalne bolnice Mostar.U Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać, kako kažu, udio nemedicinskog kadra je nešto viši od 28 posto, ali ne žele odgovoriti na upit o tome o kakvom se kadru radi i da li bi bilo potrebno povećati broj uposlenih doktora. 

Manjak vanjskih servisa

 

Od 2010. do 2014. godine, kako navode, za skoro šest posto je povećan broj zdravstvenih radnika, dok je broj zdravstvenih saradnika povećan za skoro 17 posto. Istovremeno, napominju, broj administrativnih i tehničkih radnika smanjen je za tri posto.“Prilikom poređenja s podacima o nemedicinskom kadru u Evropskoj uniji, treba imati u vidu da većina zdravstvenih ustanova u Uniji, pogotovo bolnica, ima ugovore sa uslužnim servisima za obavljanje nemedicinskih poslova, kao npr. za održavanje bolničkih prostorija, vešeraj i slično”, navode iz Federalnog ministarstva zdravstva.Oni dodaju da je u proteklom periodu bilo nekoliko pokušaja da pojedine zdravstvene ustanove s područja Federacije BiH sklope ovakve ugovore, ali zbog nedostatka takvih uslužnih servisa koji bi mogli odgovoriti ovakvim zadacima, to nije realizirano.Federalno ministarstvo također naglašava kako se nadaju da će u budućnosti biti omogućeno da se nemedicinski kadar smanji kroz upošljavanje vanjskih servisa, kao i kreiranjem zajedničkih službi više medicinskih ustanova.“U tom kontekstu ističemo i da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti već omogućio da dvije ili više zdravstvenih ustanova mogu organizirati zajedničke medicinske službe, kao i zajedničke nemedicinske službe ili ugovoriti obavljanje ovih poslova s pravnim ili fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete predviđene zakonom, te su za to i registrirane”, navode iz ministarstva.  (Izvor: Abc.ba)
0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top