Home

Vladari Hrvatske 'za sjest i plakat'

16 Sep

Vladari Hrvatske 'za sjest i plakat'

Činjenicu da je po prvi puta od kada se provodi redovno mjesečno istraživanje CRO Demoskop - a tome ima gotovo 14 godina - na čelo ljestvice napozitivnijeg hrvatskog političara zasjeo stanoviti i samozatajni 'Nitko', bivši hrvatski politički lideri i analitičari smatraju krajnje zabrinjavajućom i poražavajućom.

'Nitko' se početkom rujna suvereno smjestio na vrh ljestvice 'pozitivaca' sa 23,3 posto podrške anketiranih građana.

U leđa mu gleda drugoplasirana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u mjesec dana pala sa 17,8 na 15,8 posto podrške, dok se popularnost premijera Andreja Plenkovića dodatno strmoglavila za čak šest posto na 11,2 posto podrške.

No, premijer je zato 'vladar' druge liste - one najnegativnijih političara - gdje vodi za šest posto ispred 'svih političara'.

'Za sjest i plakat'

Bivša premijerka Jadranka Kosor kaže da bi je, da se to događalo dok je još bila na visokim dužnostima, ovo ozbiljno zabrinulo - za najodgovornije političare to bi trebalo biti "za sjest pa plakati“.

"Mislim da je isto tako jako zabrinjavajuće što je nakon relativno kratkog vremena - ni godinu dana od početka mandata - predsjednik Vlade izbio bez konkurencije na prvo mjesto najnepopularnijih. To pokazuje puno toga, prije svega mislim da su građani sve više razočarani politikom uopće. Građani u najnovijim istraživanjima također pokazuju da čak i više od dvije trećine smatra da država ide u lošem smjeru. I to zaista jest trenutak kada bi se prije svega vladajući trebali dobro zamisliti", kaže Kosor.

Pritom, napominje, misli i na Pantovčak i na Vladu te Hrvatski sabor. K tome ističe da je do sada uvijek najpopularnija politička ličnost bez konkurencije bila ona na funkciji predsjednika, a sada više ni tome nije tako.

Građani su, objašnjava, s jedne strane razočarani, s druge obeshrabreni, a oni kojima je najteže - pogotovo umirovljenici - žive u beznađu. Neki se s poskupljenjima približavaju rubu izdržljivosti.

Mnogi trendovi, smatra, nisu zadovoljavajući - prva godina mandata Vlade izgubljena je za značajnije reforme, a kako vrijeme bude odmicalo biti će sve manje snage jer će se stalno približavati neki izbori.

Mesić: Ništa ne smije ostati isto

Politika ne cijeni građane

Političari koji su sada na sceni, kaže Linić, očito nemaju ideja i odmiču struku od sebe, a građani to ocjenjuju sa 'nula' i poručuju - nema kvalitetnih rješenja, zemlja ne ide prema naprijed. A problem je, ističe, što uz nekvalitetnu poziciju, nema ni kvalitetne oporbe - Socijaldemokratska partija bavi se samom sobom, umjesto da angažira snage unutar i izvan stranke kako bi ponudila kvalitetne alternative.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić tek je na 11. mjestu najpozitivnijih političara s potporom 1,9 posto građana, a vladajući će, smatra Linić, teško promijeniti ponašanje i uključiti struku u odlučivanje.

"Očito je da nema snage za promjene i da se ne žele dokazivati građanima da mogu mijenjati društvo na bolje. Oni ocjenjuju populizam koji je građen na antifašizmu, protivnicima antifašizma, nedemokratskim snagama, fašističkoj koaliciji i oni žive u biti na širenju netrpeljivosti, razdora među građanima, što je vrlo opasno, ali i pokazuje koliko politika ne cijeni građane".

"Ono što sam ja pokušavala raditi, mislim da bi bilo važno da radi svaka vlada - što je više moguće slušati ljude, ali ne samo slušati, nego i čuti. Tu mislim i zainteresirane skupine, od poslodavaca, sindikata, ali i građana koji imaju što za reći. I okupljati. Kod nas u Hrvatskoj inače nije političarima draga politika okupljanja, dakle stvarna politika okupljanja - ne za neki konsenzus i neko samo proklamirano zajedništvo, nego da se uvaže prijedlozi i sugestije koje dolaze od onih koji imaju više iskustva".

Umjesto toga, kaže, čini se da je Vlada dijelom zaokupljena održavanjem krhke većine u parlamentu. Iako bi trebao, Kosor smatra da rezultat istraživanja vladajuće neće zabrinuti.

"Vlada i vladajući se i dalje bave problemima, npr. jedne ploče, koja je trebala biti riješena praktički prvoga dana, a do dana današnjega nije".

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je tijekom dva mandata uvjerljivo vladao listom najpozitivnijih političara, kaže kako rezultat pokazuje da na političkoj sceni nema profilirane osobe koja bi činila razliku, u smislu popularnosti ili autoriteta.

"Lideri moraju odgovarati na izazove i po tome se njih prepoznaje - moraju donositi odluke, predlagati, moraju donositi odluke koje se možda većini ne sviđaju. Ali onaj tko preuzima odgovornost mora donositi odluke, a ovo je dokaz da se ne donose odluke", kaže Mesić.

Poruka birača je, upozorava, važna, teška i trebala bi biti od velikog značaja za vladajuće - politika je neodlučna i ne odgovara na izazove.

"Ništa u politici poslije ovoga ne smije ostati isto. Ja ne znam slučaj u svijetu da ima da je 'Nitko' popularniji od ljudi koji nose najveće odgovornosti u državi. To ne postoji. Ali evo, kod nas i to postoji".

Linić: Građani podupiru i nepopularne poteze

Slavko Linić bio je potpredsjednik vlade u mandatu Ivice Račana te ministar financija u vladi Zorana Milanovića, no zbog sukoba s premijerom nije ostao na funkciji do kraja mandata.

Kaže kako građani najrealnije i najkvalitetnije ocjenjuju političare, a iz njegovog iskustva, oni će dati podršku čak i kad se povlače nepopularni potezi ukoliko su nužni i u krajnju korist svih. A oni su sada i potrebni.

"Primjer sam ja koji sam kao ministar financija vukao i porez na nekretnine i porez za fiskalizaciju i predstečajne nagodbe i objavu liste dužnika - prema tome, sve potezi koji su tražili financijsku disciplinu, ali su bili i nepopularni. Građani su to sve prepoznavali i oni su tada uvijek imali pozitivno mišljenje i dobru ocjenu", kaže Linić.

Političkog analitičara Bertu Šalaja činjenica da je 'Nitko' postao najpozitivniji političar nije iznenadila - u Hrvatskoj, kao i u nekim drugim europskim zemljama, kaže, raste opasni trend nepovjerenja građana u konkretne političare i politiku općenito.

"Građani više ne vjeruju da je politika sfera u kojoj se rješavaju kolektivni problemi, već je gledaju isključivo kao neki segment gdje se pojedinci uključuju da bi zadovoljili neke svoje partikularne interese. Mi smo u Hrvatskoj, iz činjenice da imamo taj duopol, nekoliko puta promijenili dvije glavne stranke - ništa se ne događa pozitivno, percipiraju građani, nikog novog nema na političkoj sceni. I onda se događa da se jedan veliki dio građana povuče iz politike, otuđen je, apatičan, a drugi iskazuje vrlo nisko povjerenje: 'Ne vjerujemo nikome od njih, nikome od ponuđenih'".

Šalaj se slaže da se radi o snažnom upozorenju i poruci političarima da ne rade svoj posao kako treba i da se nadmudruju oko stvari nevažnih za život građana. Unatoč tome, situacija je paradoksalna.

Šalaj: Moguće i nasilno političko djelovanje

"Zato što to povlačenje građana iz politike najviše odgovara HDZ-u i SDP-u, najvećim političkim strankama. A naročito HDZ-u - imate situaciju gdje 'Nitko' dobiva pojedinačno od političara najveću potporu, a s druge strane HDZ ima 35 posto. Dakle, HDZ ima svoje čvrsto biračko tijelo, on će to nastaviti i odgovara im da ovi građani, kratkoročno gledano, ne sudjeluju u politici, da iskazuju nepovjerenje".

U situaciji kada Vlada sa svoje te glavna oporbena stranka opterećena unutarstranačkim previranjima sa svoje strane ne generiraju pozitivne procese, Hrvatska se kao politička zajednica i država nalazi u stanju političke stagnacije - jedan dio političara, kaže, vjerojatno nije svjestan koliko je poruka zabrinjavajuća, a drugi zbog svojih kratkoročnih koristi ne želi ništa mijenjati.

"Možemo očekivati u nekoj budućnosti iskazivanje protesta, nezadovoljstva, pobune i sad je samo pitanje u kojim će to okvirima biti i kada će se to dogoditi. Ako građani ne misle da klasičnom, konvencionalnom participacijom i sudjelovanjem nešto mogu mijenjati, ako nema novih političkih opcija, ostaju vam demonstracije, protesti, a onda u nekom budućem razdoblju - ne mislim da će se to dogoditi sutra - i nasilno političko djelovanje. Dakle, ovo je jedno snažno upozorenje, ali se bojim da na njega naše političke elite neće reagirati jer im takvo stanje kratkoročno odgovara", zaključuje Šalaj.

 

Piše: Tomislav Šoštarić

Izvor: Al Jazeera

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top