Sarajevska policija za 14 dana dobila više lažnih dojava o bombama nego za prethodne dvije godine

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo od početka 2018. godine zaprimilo je ukupno 14 lažnih dojava o bombama, a samo u prvih 14 dana mjeseca marta bilo ih je više nego 2017. i 2016. godine zajedno. Za ovo krivično djelo predviđeni su novčane kazne ili zatvorska kazna do pet godina.

"U martu je bilo 11 lažnih dojava, jedna u zgradi Kantonalnog suda u Sarajevu i deset u srednjim školama na području Kantona Sarajevo. Policija svaki put izađe na teren, evakuiše zgradu i izvrši kontradiverzini pregled (KDZ). O svakom slučaju je obaviješteno Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu", kazali su nam iz MUP-a KS. 

Tokom 2017. godine zaprimljeno je osam lažnih dojava o bombama, a počinioci su idetifikovani u dva slučaja i protiv njih su preduzete mjere predviđene Krivičnim zakon Federacije BiH. Godinu ranije sarajevska policija je dobila samo jednu lažnu dojavu o bombi. 

"Kažnjavanje zavisi od toga kako tužilac kvalifikuje slučaj, da li ga kvalifukuje kao lažno prijavljivanje, izazivanje opće opasnosti ili ugrožavanje sigurnosti, a predviđene su novčane kazne ili kazne zatvora do pet godina", ističu iz sarajevske policije. 
 

Laž može skupo koštati



Prema Članu 183. Krivičnog zakona FBiH (ugrožavanje sigurnosti), osoba koja ugrozi sigurnost više osoba ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili organ tih osoba ili na taj način izazove uznemirenje građana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. 

Kazna zatvora od šest mjesci do pet godina predviđena je i prema Članu 323.(izazivanje opće opasnosti), a za osobu koja na mjestu gdje je okupljen veći broj ljudi požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim plinom, ionizirajućim zračenjem, motornom silom, električnom ili drugom energijom ili pucanjem iz vatrenog oružja ili kakvom opće opasnom radnjom ili opće opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili imovinu većeg opsega.

Član 347. Krivičnog zakona FBiH (lažno prijavljivanje) kaže da će osoba koja sebe lažno prijavi da je učinila krivično djelo biti kažnjena novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Ista kazna predviđena je i za osobu koja lažno prijavi da je neko drugi učinio krivično djelo.
 

Dosada, skretanje pažnje ili apel za pomoć?



Psihologinja Jelena Jovanović ističe da uzroci za trend lažnih dojava o bombama u školama mogu biti razni, od skretanja pažnje do apela za pomoć. 

"Mladima je zanimljivo skretanje pažnje, danas mladi svašta rade iz dosade. Probili smo granice zanimljivosti, od mobilnih telefona i kompjutera do različitih prozivki na društvenim mrežama, pa sada imamo malo brutalnije, ozbiljnije stvari. Možda je problem nedostatak uzbuđenja pa na ovaj način skreću pažnju", kazala nam je Jovanović. 

Jedan od problema je i to što mladi uče po modelu, odnosno na osnovu onog što vide i čuju, u svijetu ili okruženju. 

"Dosta je ovakvih primjera u svijetu, a to je jedan od važnijih modela učenja u tom uzrastu i može biti jedan od uzroka. Porodica također igra važnu ulogu. Ne možete djeci, naprimjer, braniti da gledaju reality program, a onda ga navečer vi gledate. Srednjoškolci su u uzrastu kada su im vršnjaci važni, a prema odraslima se ponašaju buntovnički. S druge strane, upućivanje lažne dojave može biti i neka vrsta apela za pomoć", istakla je psihologinja. 

Zaključuje da su srednjoškolci, usljed loše situacije u društvu, potisnuti u stranu i da pažnju dobiju samo ukoliko dođe do vršnjačkog nasilja ili kada neko do njih digne ruku na sebe.