Za 52 mjeseca u rovu 50 KM mjesečno

Prezentaciju Jedinstvenog registra boraca za TK tokom koje su u tuzlanskom BKC-u predstavnici Federalnog ministarstva za pitanja boraca prvo predočili karton ministra Salke Bukvarevića, a potom i premijera Fadila Novalića i nekih drugih nosilaca izvršnih ili zakonodavnih funkcija, prekinuo je Ekrem Ferizović iz Čelića.

- Nećemo kartone guzičara, dajte nam kartone boraca – poručio je Ferizović na skupu.

Ubrzo su u sistem uneseni njegovi podaci te je utvrđeno da je u redovima Armije RBiH proveo 52 mjeseca i da ima mjesečna primanja 50 KM kao invalid devete kategorije.

- Meni je 58 godina. Šta će biti sa mnom ako se ne usvoji zakon o pravima demobilisanih boraca - pita se Ferizović, koji nije dočekao kraj skupa u BKC-u, već je sa svojim saborcima mnogo prije krenuo put Čelića.

Fadil Duranović iz Srebrenika na podatak da je tuzlanska regija imala 119.110 boraca rekao je kako je poznato da je Drugi korpus na kraju rata brojao oko 68.000 boraca.

- Nas, ministre, zanima ona druga polovina, taj broj koji je poslije 1995. godine udvostručen. I nećemo odustati od naša tri zahtjeva, a to su jedinstveni registar boraca, ukidanje boračkih udruženja i isplata boračkog dodatka - poručio je.

Inače, prema tvrdnjama srebreničkih boraca Zulfe Salihovića i Murata Avdića, postojao je plan određenih struktura iz entiteta RS da među borce Armije RBiH koji su blokirali saobraćaj na Šićkoj petlji ubace svoje ljude, odnosno huligane, koji bi proizveli haos. Pozvali su pripadnike Armije RBiH da ne blokiraju saobraćaj upravo iz tih razloga te da s predstavnicima vlasti svoje probleme rješavaju za pregovaračkim stolom.

Ko je ratovao, a ko pekmez pravio 

Mirza Ahmić, v. d. predsjednika Organizacije demobiliziranih boraca Tuzla, naglasio je kako je objavljeni registar prekompliciran i da nikad neće dati odgovore „ko je ratovao, a ko pekmez pravio”. Slično je ponovio i Fahrudin Hasanović, predsjednik RVI TK, koji je naveo kako se mora razdvojiti „ko je to nosio mitraljez, a ko šerpe u Armiji RBiH”.

- Vojna evidencija je najrelevantnija. Na osnovu nje će se znati ko je bio na prvim linijama, a ko u namjenskoj industriji, civilnoj zaštiti ili je proizvodio kukuruz za potrebe vojske. To je ono što ovi ljudi traže, da se napokon odvoji borbeni dio pripadnika Armije RBiH od neborbenog – kazao je Ahmić.

 

(Izvor: Avaz.ba)