Društvena opasnost

- Kaznena politika mora biti strožija, a pravosudni sistem mnogo efikasniji. Na sve strane ovom zemljom krstare organizirane grupe dilera i prodaju tu smrtonosnu materiju. Sve radnje za to kazneno djelo su detaljno formulirane, međutim problem je u tome što je pravosudni sustav neefikasan, spor i što je kaznena politika preblaga. Po mom sudu, maksimalna kazna koja je sada zaprijećena za one koji proizvode, prerađuju i prodaju drogu mora biti pretvorena u minimalnu. Strogom kaznenom politikom može se zaustaviti ova pošast ili makar se pokušati zaustaviti. Od ovih kaznenih djela moraju se otkloniti bilo kakve nagodbe jer one u pravilu ne odražavaju društvenu opasnost kaznenih djela. Treba otkloniti nagodbe, a pogotovo uvjetne presude, mišljenja je advokat Josip Muselimović. Ističe da diler može da uništi djecu, porodicu, zajednicu.

- Ja sam u svojoj dugogodišnjoj odvjetničkoj karijeri zastupao najteže delikte - ubistva. Ali, uz takve delikte uvijek ide provokacija ili neki poremećaj, duševni ili tjelesni. Međutim, ovdje je prisutan uvijek direktan umišljaj za vršenje kaznenog djela. Diler namjerno ide prodati tu supstancu i uništiti moje ili vaše dijete. Po meni, tu nema milosti za takve. On to neće prodati slučajno, iz nehata. Pogotovo su opasne organizirane skupine za vršenje tih kaznenih djela, smatra Muselimović.

Mirsad Bilajac, glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinjskog kantona, navodi da su ranije kazne za dilere bile čak i blaže nego što su danas.

“Da bi se dileru izrekla kazna ispod jedne godine, moraju postojati osobito olakšavajuće okolnosti. U većini slučajeva, toga nema iako sudovi nekad spuštaju kazne zbog male količine nađene droge. Kazna zavisi od gramaže i jačine droge, da li je u pitanju marihuana ili heroin. Mi smo imali slučaj da je čovjek za 30 grama dobio godinu dana. S druge strane, jedan diler je za 20 kg droge dobio šest mjeseci. Kad se tužilac žalio na tu presudu, diler je dobio godinu dana. Nakon toga su sudije počele da izriču manje kazne, kaže Bilajac.

On pojašnjava da neko i za malu količinu može dobiti veću kaznu ako se uzme u obzir ranija kažnjavanost. On dodaje da su tužitelji prinuđeni često da sklapaju sporazume sa optuženim, ali je Sud taj koji donosi konačnu odluku.

Vaganje kazne

“Koliko će ti sporazumi doprinijeti boljem otkrivanju dilera i da li tu ima zloupotreba, ne znam. Među tim osobama može biti i informant - cinkaroš na osnovu čijeg iskaza smo razotkrili detalje i uhapsili grupu. To u sporazumu ne navodimo otvoreno, jer nam je u cilju da zaštitimo građanstvo. Mi kod predlaganja kazne vagamo, prilagođavamo kaznu izvršenom djelu, ranijoj osuđivanosti, količini i vrsti droge, da to bude ujednačeno, da ne budu veliki skokovi i da bude opravdanje za predloženu kaznu”, kaže on.

Džemal Murga, koji je prije odlaska u penziju radio kao inspektor u Odjelu za droge MUP-a KS-a, mišljenja je da je zakon dobar, ali da je sudska praksa prilično liberalna prema dilanju droge.

Murga pojašnjava da se puštanje u promet, nošenje pa i “čašćenje”, smatra zloupotrebom opojnih droga i da je to kažnjivo.

- Po krivičnom zakonu FBiH član 238 stav 1, zaprijećena kazna za dilanje droge je od jedne do 10 godina zatvora. Ta kazna je dobra i taj član je preuzet još iz zakona SFRJ. Skoro kompletan krivični zakon je preuzet jer je bio dobar. Problem je kod sudova. Ako je zaprijećena kazna od 1 do 10 godina, zašto sud izriče kazne od 10 mjeseci ili uslovne kazne od dvije godine u smislu “evo, zakuni se da nećeš više dilati”. On kaže: “Evo, neću više prodavati, rahmeta mi naninog i izađe na slobodu”, navodi Murga. Dodaje da su kazne za dilere male, jer su male i količine nađene droge.

“Treba imati u vidu da to u posljednje vrijeme i nisu neke velike količine droge. Uglavnom su to par džointa, malo ekstazija...

I šta se dešava? Od 200 krivičnih prijava u Kantonu Sarajevo je za posjedovanje droge, 180 je kažnjeno konzumenata, a samo 20 dilera. Dakle, strategija policije nije dobra jer se ide prema žrtvi-konzumentu. Nas treba da interesuju dileri, a ne njihove žrtve, a mi hapsimo njih. Za konzumente su obično uslovne kazne jer kako će ga kazniti za jednu tabletu ili jedan džoint, a i nije uhapšen u dilanju. Dok se u dilanju uhapsi svega 10 posto osoba. Zato treba promijeniti strategiju, čitav bezbjednosni lanac policije, tužilaštva, sudstva”, veli Murga.

Murga: Posjedovanje lijeka se kriminalizuje

Da strategija u borbi protiv narkomanije nije u fokusu nadležnih, govori i to da se 26. juna, Međunarodnog dana borbe protiv narkomanije, već godinama niko od nadležnih i ne sjeti. Drugo, UN-ov odjel za drogu i kriminal (UNODC) postavio je statističke podatke o broju preminulih od droge. U podacima za 2017. većina evropskih zemalja ima podatke iz te godine, no, BiH ima te podatke tek iz 2012. (kada je zabilježeno 40 umrlih od droge). Od BiH jedino je gora Republika Sjeverna Makedonija koja ima podatke iz 2009.

Murga podsjeća da je u Sarajevu registrovano 1.250 narkomana u Zavodu za bolesti ovisnosti, te da do 500 osoba dolazi na supstitucionalnu terapiju (metadon ili subotex) u dnevni centar za odvikavanje na Crnom Vrhu.

“Oni tamo dobiju zamjenu za heroin. Ne moraju da kradu, obijaju vozila da bi kupili heroin, jer neće umrijeti. Kad se govori o ukupnom broju narkomana, često se spominje tamna brojka koja se pomnoži sa sedam. Međutim, evo da nije tako i da je u Sarajevu ovisnika od 2.500 do 3.000, onda je u Sarajevu dnevna potreba za heroinom oko 800 grama. Ta količina puta 365 dana je oko 300 kilograma godišnje, a mi smo za devet mjeseci prošle godine uspješno s tržišta uklonili i oduzeli cijelih 36 paketića heroina”, priča Murga.
Porcija droge

On ističe da nije za legalizaciju droge, ali jeste za dekriminalizaciju narkomana, odnosno da se količina za jednokratnu upotrebu od po jednog džointa ili jednog grama heroina ili kokaina, kodeina i morfina tretira kao prekršaj, a ne kao krivično djelo.

“Da ne zatrpavamo tužilaštvo i sudove jer jedna porcija droge nije kriminal. Tako policija poboljšava svoj broj podnesenih krivičnih prijava. U Zakonu o javnom redu i miru pušenje marihuane se tretira kao prekršaj, pa ako vas uhvate da pušite džoint u Velikom parku, možete biti kažnjeni prekršajno od 300 do 900 KM. Međutim, policija zbog toga još nikog nije prekršajno kaznila”, tvrdi Murga.

Muselimović: Kaznena politika je preblaga

On navodi da se ulje od kanabisa koje bolesnici koriste za ublažavanje bolova sve češće prodaje preko interneta iako se smatra drogom.

“Možda bi to neko trebao javiti policiji. Ako vas policija uhvati u kupoprodaji tog ulja možete biti kažnjeni kao da kupujete drogu”, veli Murga, ističući kako je to apsurdno, te da zakonodavac s tim u vezi treba doraditi odredbe zakona.