Home

Zašto je rat sa Sjevernom Korejom malo vjerovatan?

13 Aug

Zašto je rat sa Sjevernom Korejom malo vjerovatan?

Posljednja salva prijetnji između Kima Jong-una i Donalda Trumpa izazvala je mnogo zaprepaštenja. Prijetnje zaista mogu biti opasne, ali samo onda kada nakon njih uslijedi neprijateljsko djelovanje.

Posljednji važni razvoji situacije u krizi desili su se 4. i 28. jula, a to su bili sjevernokorejski testovi projektila dugog dometa koji mogu doći do američkog kontinenta, te jednoglasna odluka Vijeća sigurnosti UN-a 5. avgusta o nametanju jakih sankcija Sjevernoj Koreji. Ove sankcije mogu izazvati mnogo teškoća žiteljima Sjeverne Koreje, a, ukoliko ih doslovno provedu Kina i Rusija, teško će biti i vladajućoj klasi u Pjongjangu.

Vidim tri moguća scenarija razvoja korejske krize u narednoj godini: Rat, stalna kriza ili ispregovarani dogovor. Prva opcija je najmanje vjerovatna, druga je vrlo vjerovatna, a treća je vjerovatnija od rata.

Zašto rat nije vjerovatan?

Niko ne želi rat. Donio bi kraj Kim dinastije (Kim Il-sung 1912–94; Kim Jong-il 1941–2011; Kim Jong-un 1984- ) i donio bi strašnu katastrofu u Južnoj Koreji, možda također i u Japanu – ukoliko bi Sjeverna Koreja bila mogućnosti lansirati nuklearni napad na svog bivšeg kolonijalnog gospodara.

Iako ne direktno, SAD bi također pretrpio štetu u ovom scenariju. Ukoliko odluči pokrenuti vojni napad na Sjevernu Koreju, to bi moglo dovesti do negodovanja u Južnoj Koreji koje bi dovelo do toga da SAD ostane bez svog korejskog saveznika.

Štaviše, Bijela kuća i Pentagon su nesumnjivo svjesni kako sjevernokorejski režim nije neko zrelo voće spremno na pad pošto se pouzdaje u svoju discipliniranu vojsku i populaciju. Moć dinastije Kim zasniva se na strahu, vjeri i ponosu. Ljudi žive u stalnom strahu od vlasti. Ipak, mnogi od njih kombinira taj strah sa vjerom u „velikog vođu“. Sjevernokorejci su nevjerovano ponosni na svoju naciju i njenu historiju. Ovi faktori zajedno stvaraju visoki nivo discipline. Premda SAD može brzo uništiti glavno oružje i komandne centre Sjeverne Koreje svojim preciznim bombardiranjem, sjevernokorejska komandna struktura bi vjerovatno funkcionirala otvaranjem ratne faze čime bi Kimu bilo omogućeno pokretanje ogromnog artiljerijskog i raketnog napada na južnokorejsku prijestolnicu Seul i njegove stanovnike kojih ima više od deset miliona.

Zašto je rat ipak moguć? Opasnost od rata se povećava ukoliko Kim odluči pokrenuti novi test projektila ili nuklearnog oružja, a potom Trump odluči poslati nosače aviona, podmornice i trupe ka Korejskom poluotoku kako bi pokušao primorati Kima da dođe za pregovarači stol. Svaka strana bi tada sebe uvjerila kako se onaj drugi priprema za napad i potom zaključiti kako je neophodan preventivni napad.

Nastavlja li se kriza?

Više vjerovatnija je stalna kriza pošto se ciljevi SAD-a i Sjeverne Koreje nikako ne poklapaju. Kim tvrdoglavo pokušava ispuniti svoj cilj, a to je da ima isti kapacitet kao Rusija i Kina za napad na američki kontinent. To bi moglo spriječiti američke napade na njegovu državu. Za seriju američkih predsjednika to je bilo potpuno neprihvatljivo. Trump je kazao kako se „to neće desiti“. Preduvjet SAD-a za pregovore bio je da Sjeverna Koreja u potpunosti preda svoje nuklearno naoružanje. Sve ovo čini skoro nemogućim postizanje dogovora dviju strana kroz pregovore.

Sjevernokorejska nuklearna kriza već traje dugo vremena. Trump pokušava prevazići „strateško strpljenje“ Georgea Busha mlađeg i Baracka Obame tako što pokušava primorati Sjevernu Koreju, uz pomoć Kine, da preda svoje nuklearno oružje. Kim, međutim, ignorira kineske savjete, a Peking ne želi izazvati potpunu krizu u državi kojoj je pomogao da opstane tokom Korejskog rata.

Najvjerovatniji scenarij je stoga stalna kriza. Trenutna kriza je naročito teška za Kima Jong-una pošto su se Rusija i Kina odlučile pridružiti SAD-u u nametanju sankcija. Njihovi razlozi, sa druge strane, imaju dosta toga u činjenici da i same pokušavaju izbjeći previše američkog neprijateljstva. Ukoliko se odnosi između SAD-a i Rusije/Kine pogoršaju, ukoliko SAD bude previše zauzet sa krizom negdje drugdje ili ukoliko interna politička kriza u Washingtonu spriječi Trumpa od pokušavanja postizanja stranih američkih ciljeva, onda će se pritisak na Sjevernu Koreju smanjiti.

Postoji li izlaz?

Ono što trenutno najviše obećava je mogućnost pregovora dviju Koreja. Moon Jae-in, od preuzimanja funkcije južnokorejskog predsjednika u maju ove godine, pokušava izgraditi povjerenje sa Donaldom Trumpom i uspostaviti nove veze, uključujući i razgovore čelnika dviju armija, sa Sjevernom Korejom. Kada je Trump izrekao svoju „bijes i vatra“ prijetnju, Moon Jae-in ga je nazvao kako bi protestirao protiv toga. Trump mu se javio na telefon i dva lidera su razgovarala sat vremena. Kineski i ruski ministri vanjskih poslova, tokom samita šefova diplomatija država ASEAN-a u Manili 5. i 6. avgusta, odvojeno su razgovarali sa sjevernokorejskim kolegom Rijem Su-jongom.

Rusija i Kina traže privremeni sporazum po kojem bi se Sjeverna Koreja suzdržala od daljih testova projektila i nuklearnog oružja, a SAD i Južna Koreja od daljih vojnih vježbi koje su dovele do akutne krize od marta do maja ove godine. Takav privremeni sporazum ne bi ispunio američki zahtjev da Sjeverna Koreja prekine svoj program nuklearnog naoružanja, pa SAD vjerovatno ne bi pristao na takav dogovor. Ipak, Trump bi mogao dozvoliti svom južnokorejskom savezniku da napravi neki privremeni dogovor kako bi dobio na vremenu i uklonio aktuelnu krizu.

Moon Jae-in je mogući agent mira. Ukoliko bi Kim Jong-un mogao otputovati do Seula u svoju prvu posjetu van Sjeverne Koreje, kao uzvrat na posjete južnokorejskih predsjednika Kima Dae-junga i Roha Moo-yuna Pjongjangu 2000. i 2007. godine, napravio bi važan korak na putu ka miru u Koreji.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

0 Comments

Facebook komentari

Povezane vijesti

Back to top