Zbog ovih pet država u Evropi koronavirus ne napušta svijet

.
Čak i skeptični Donald Trump stavio je zaštitnu masku, širom svijeta prihvaćenu kao zaštitno sredstvo protiv širenja COVID-19, čemu se još odupiru vlasti Švedske, Danske, Norveške, Islanda i Finske, nordijskih zemalja sa nešto više od 25 miliona stanovnika.

 

Na ulicama Stockholma, preko Kopenhagena, Osla ili Helsinkija, čak i u supermarketima, kancelarijama, prijevoznim sredstvima, teško je pronaći ljude sa zaštitnim maskama i nosi ih zapravo zanemariv broj ljudi, često turisti.

 

Prema nedavnoj anketi "Jugova", samo 5 do 10 posto ispitanika u nordijskim zemljama reklo je da nosi masku na javnim mjestima i taj broj ne mijenja se od početka pandemije u martu, piše Jutarnji.

 

Istovremeno, u dvadesetak drugih zemalja obuhvaćenih anketom, od Indije do Sjedinjenih Država, broj korisnika maski porastao je iznad 70, čak 80 posto.

 

-ć Ako vlada ne kaže jasno, "savjetujemo vam da nosite masku", niko to i neće činiti, ocjenjuje 21-godišnja studentkinja Camil Fornaroli šokirana što u Stockholmu toliko malo ljudi nosi masku, čak i u metrou.

 

Penzionerka Briggite Vedel (63), smatra "da bi bilo dobro kada bi švedske vlasi savjetovale nošenje maske, barem u javnom prijevozu", ali zatim dodaje "ja je sama neću staviti, čekam da vlasti donesu službenu odluku".

 

- Šveđani su odgovorni. Slijedimo uputstva naše vlade, i ako nam kažu da nam maske ne trebaju, nećemo ih nositi, tvrdi Marten Sporong (50), poslovni čovjek.

 

Švedska je odabrala ležerniji pristup u suzbijanju pandemije koronavirusa, zbog čega su njeni susjedi skeptični jer je Švedska imala više od 80.000 zaraženih i 5.700 umrlih.

 

Iako se razlikuju u pristupu postupanja u odnosu na Švedsku, nordijske zemlje jedinstvene su prema nošenju maske. Ipak, takvo stanovište propituju posljednjih dana.

 

- Osim Švedske, u tim (nordijskim) državama bilo je jako malo slučajeva. Stoga ih ne osuđujem, sve dok postoji razumno održavanje fizičkog razmaka i sve dok se korektno traže kontakti zaraženih. Ali ipak bilo bi dobro nositi je, kaže K.K. Cheng, epidemiolog u zdravstvenom Institutu u Birminghamu.

 

Na pitanje razmišlja li o promjeni uputstava za stanovništvo, vodeći švedski epidemiolog Anders Tegnel odgovorio je da još čeka "neki oblik dokaza da su maske efikasne".

 

Na tu izjavu Cheng ne može drugo nego da se čudi.

 

- Apsolutno pogrešno, to je nerazumno i tvrdoglavo. Ako su oni koji misle kao on pogriješili, moraju da znaju da se radi o ljudskim životima. A ako ja griješim, kako nošenje maske može biti štetno?, pita se Cheng.

 

U Danskoj su zdravstvene vlasti stidljivo preporučile nošenje maske početkom jula bez mišljenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ali preporuka se odnosi na vrlo ograničen broj slučajeva, ponajprije pri testiranju u bolnicama ili u javnom prijevozu i to po povratku iz rizičnih zona.

 

- U sadašnjem trenutku, maska nema smisla, rekao je direktor danske zdravstvene uprave Soren Brostrom.

 

- Ali, dugoročno, može li da bude korisno u javnom prijevozu ili drugde? Naravno, to treba procijeniti, rekao je za dansku televiziju DR.

 

Jednako mišljenje preovladava u Norveškoj i Finskoj - u načelu se u tim zemljama ne protive maski.

 

- Za sada imamo sreće... Ali možda ćemo morati da predvidimo nošenje u budućnosti ako poraste broj zaraza, kaže ljekar Are Stuvic Berg u norveškoj ustanovi za javno zdravstvo.

 

- To pitanje moglo bi se nametnuti na jesen kada se svi vrate s odmora, smatra Mika Salminen, službenik u finskom javnom zdravstvu.

Izvor: